Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Lēsoni 31: ʻOku Finangalo ʻa Sīsū Kalaisi ke Tau ʻOfa ʻi he Toko Taha Kotoa pē


Lēsoni 31

ʻOku Finangalo ʻa Sīsū Kalaisi ke Tau ʻOfa ʻi he Toko Taha Kotoa pē

Taumuʻá

Ke tokoniʻi e fānaú ke mahino kiate kinautolu te nau lava ke fakahā ʻa e ʻofá ʻaki haʻanau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke mahino kiate kinautolu ʻa honau mahuʻinga taʻe ngata ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisí.

Teuteú

  1. Lau mo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Sione 13:34 mo e 3 Nīfai 17:18–25.

  2. Teuteu mai ke tokoni ki he fānaú ke nau hivaʻi ʻa e “Ke Mou Feʻofaʻaki” (Children’s Songbook, p. 136); ʻoku ʻoatu ʻa e leá ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e tohi lēsoni pē ko ʻení mo e “ʻI he Lau ʻa e Talanoá” (Children’s Songbook, p. 56).

  3. Ngaahi nāunau ʻoku fie maʻú:

    1. Tohi Tapu mo e Tohi ʻa Molomona.

    2. Palakipoe, sioka, mo e meʻa tāmate palakipoe.

    3. Fakatātā 3–57, Ko Hono Tāpuakiʻi ʻe Sīsū ʻa e Fānau e Kau Nīfaí.

  4. Teuteu ʻa e ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ki ha ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki te ke fakaʻaongaʻi.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

ʻOku Finangalo ʻa Sīsū Kalaisi ke Tau ʻOfa ʻi he Toko Taha Kotoa pē

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

Fakaafeʻi e fānaú ke nau fakamatala ki ha meʻa naʻa nau toki fai ke fakahāʻaki ʻa e anga-ʻofá ki ha taha (vakai, ki he lēsoni 30 ʻekitivitī fakatupulaki 5).

ʻEkitivitī ke takiakiʻi ʻaki e tokangá

  • Ko e hā e ongo ʻokú ke maʻu ʻi he taimi ʻokú ke fai lelei ai ki he niʻihi kehé?

  • Ko e hā e founga kuo fekauʻi mai ʻe Sīsū Kalaisi ke tau fai ki he niʻihi kehé?

Fealēleaʻaki ʻi he folofolá

Puke hake ki ʻolunga ha Tohi Tapu mo ha Tohi ʻa Molomona. Fakamatalaʻi ange ʻoku akoʻi mai ʻe he folofolá ʻa e meʻa ke tau fai ki he niʻihi kehé. Lau leʻo lahi ʻa e Sione 13:34.

Fealēleaʻaki ʻi he folofolá

  • Ko e hā e meʻa ʻoku fakahā mai ʻe he potu folofola ko ʻení ke tau faí? (Ke tau feʻofaʻaki.)

Fakamamafaʻi ange ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻaupito ke tau ako ke feʻofaʻaki, ʻoku toutou fakahā tuʻo lahi mai ʻeni ʻi he folofolá. ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau ʻofa ʻi he toko taha kotoa pē ʻo ʻene fānaú, hangē pē ko ʻene finangalo ke tau ʻofa ʻi he mēmipa kotoa pē ʻo hotau fāmilí.

Hiva

Hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e “Love One Another.” Hanga ʻo fakamamafaʻi ange ʻoku finangalo ʻa Sīsū Kalaisi ke tau ʻofa ʻi he niʻihi kehé.

Fealēleaʻaki ʻi he palakipoé

Tohiʻi ʻa e foʻi lea ko e ʻofa ʻi he palakipoé.

Fealēleaʻaki ʻi he palakipoé

  • Ko e hā e ngaahi founga naʻe fakahāʻaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa ʻene ʻofa ki he niʻihi kehé? (Mahalo pē te ke fie hiki ʻa e ngaahi tali ʻa e fānaú ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā ʻa e ngaahi founga te tau lava ke fakahāʻaki ʻetau ʻofa ki he niʻihi kehé ʻo muimui ki he sīpinga ʻa Sīsuú pea fai ʻa e meʻa kuó ne akonekina kitautolu ke tau faí? (Mahalo pē te ke toe fie maʻu ke hiki mo e ngaahi tali ko ʻení ʻi he palakipoé ʻo hoko atu pē ki he lisi ʻo e ngaahi tali ki he fehuʻi ki muʻá.)

ʻOku Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Folofolá ke Tau ʻIloʻi ʻa Hotau Fuʻu Mahuʻinga kia Sīsū Kalaisí

Fakatātaá, folofolá mo e fealēleaʻakí

Fakamatalaʻi ange naʻe fiefia ʻa e kau Nīfaí ke nau tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he taimi naʻá ne ʻaʻahi ange ai kiate kinautolu ʻi ʻAmeliká. Naʻa nau saiʻia ke ofi kiate ia mo fanongo ki heʻene ngaahi akonakí.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā 3–57, Ko Hono Tāpuakiʻi ʻe Sīsū e Fānau ʻa e Kau Nīfaí.

Tala ange ʻoku fakamatalaʻi mai ʻi he 3 Nīfai ʻa e taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa e Fakamoʻuí ki he kakai Nīfaí. Lau ʻa e 3 Nīfai 17: 21, kamata pē mei he “pea naʻá ne fua hake.”

Vakai ki he fakatātaá peá ke fehuʻi ange—

Fakatātaá, folofolá mo e fealēleaʻakí

  • ʻOku mou pehē ko e hā ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe he kiʻi taʻahine ko ʻeni ʻi he fakatātaá?

Kole ki he fānaú ke nau fakakaukau loto ʻo pehē pē ʻoku nau kau ʻi ha fānau ʻoku nau nofo mo Sīsū Kalaisí.

Fakatātaá, folofolá mo e fealēleaʻakí

  • Ko e hā haʻo ongo kapau ʻe hili ʻe Sīsū ʻa hono toʻukupú ki ho ʻulú?

Hiva

Fekau e fānaú ke nau hivaʻi pe lau ʻa e lea ʻo e ongo veesi ʻo e “ʻI he Lau ʻa e Talanoá”.

ʻI he lau ʻa e talanoa ʻo Sīsuú

Naʻá ne ui ʻa e tamaikí,

Naʻe hoko ko ʻene kiʻi fanga lami;

Pea nau fiefia ai.

Ne hili hono nimá hoku ʻulú,

Peá ne fua hake au,

Pea naʻá ne fofonga malimali,

Tuku pē ke nau haʻu.

Te Tau Lava ʻo Tokoni ki he Niʻihi Kehé ke Nau Ongoʻi Honau Mahuʻinga ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí

Talanoa

Kole ki he fānaú ke nau fakafanongo ki he talanoa ko ʻení ke nau ʻilo pe naʻe tokoniʻi fēfē ʻe Leni ʻa Maʻake ke ne ongoʻi ʻoku ʻofeina iá:

“Ko e fakaʻosiʻosi hifo ia ʻa e maʻu meʻatokoni hoʻatā ʻa Lení … mo e hū mai ʻa Liki mo Siale he matapā ʻi muí.

“‘Tau ō!’ ko Liki ange ia….

“Naʻe ʻohovale ʻa Leni ʻi heʻene sio atu ki he nāunau peisipolo naʻe toʻotoʻo mai ʻe hono ongo kaungā-meʻá, peá ne pehē ange, ‘Ka naʻá ku pehē te tau ō kia Maʻake he hoʻataá ni.’

“‘Ko e lau ia ki muʻa ʻoku teʻeki ai ke maʻu ʻa e nāunau vaʻinga ko ʻení. Fuʻu fakaʻofoʻofa ʻa e ʻahó ni ia ke tau nofo fale ai ko ha taha mahamahaki!’

“Naʻe ʻai e kiʻi tuʻu ʻa Leni he lolotonga ʻene tuku ʻa e peletí mo e ipú ki he loto meʻa fufulu ipú.

“Ko e toki ʻatā mai ʻeni honau kaungā-meʻa ko Maʻake Uilisoní mei falemahaki. Naʻá ne [puke lahi] ʻi he ngaahi māhina kuo toki ʻosí. Naʻe pehē ʻe he kau toketaá te ne toe lava pē ʻo lele mo vaʻinga, ka ʻe kiʻi fuoloa. Naʻe kau ʻa Maʻake ʻi heʻenau timí … ki muʻa ia pea toki puké.”

Fakamatalaʻi ki he fānaú kuo pau ke fai heni ʻe Leni ha fili. Toe hoko atu ʻa e talanoá:

“Naʻe kei vili pē ʻa Liki, ‘Haʻu foki Leni! Tau ō!’ Ka naʻe kalokalo pē ʻa Leni ia.

“Naʻá ne pehē ange kiate kinaua, ‘Naʻá ku ʻosi palōmesi ange ki he fineʻeiki ʻa Maʻaké te u ʻalu ange ki honau ʻapí. Mo ō kimoua kapau ʻokú mo fie vaʻinga.’

“Naʻá na kei vili pē, “Ai foki Leni, ko ʻetau tama vaʻinga lelei tahá koe.’

“‘Mo kātaki pē,’ ko Leni ange ia.

“Naʻe ʻai e fuʻu māfulu ʻita ʻa Leni.

“‘Naʻe ʻikai ke u teitei ʻilo te ke lava ʻo fai peheni ki he timí! … ‘

“‘I he hū atu ʻa e ongo tamaikí mei falé, naʻe fakalea atu ʻa Leni ki heʻene fineʻeikí ʻa ia naʻe fai ʻene fakamohemohe pēpē ʻi he loki ʻi ʻolungá, te ne ʻalu ia.

“Taimi siʻi pē mei ai kuo luelue atu ʻa Leni he halá ki he ʻapi ʻo Maʻaké … naʻe fuʻu fie vaʻinga ʻaupito pē ʻa Leni ia … pea naʻe ʻikai ke ne saiʻia hono liʻaki peheʻi ʻenau timí, ka naʻá ne fakaʻofaʻia ʻia Maʻake. Naʻe ʻikai ko ha meʻa fakafiefia kiate ia ʻa e ngaahi ʻaho naʻá ne tokoto ai ʻi fale mahakí.

“ʻI he fakahū atu ʻe he fineʻeiki ʻa Maʻaké ʻa Leni ki falé, naʻá ne fehuʻi ange, ‘Ko e fē ʻa Liki ia mo Siale?’

“Naʻe pehē ange ʻe Leni, “Oku ʻikai ke na lava mai kinaua.’

“Naʻe ʻai e kiʻi māpuhoi ʻa e fineʻeikí pea naʻe lava ke tala ʻe Leni ʻa ʻene mataʻi helaʻiá. Naʻe fuʻu ongo ʻaupito foki ki he ongo mātuʻa ʻa Maʻaké ʻa ʻene puké. Naʻá ne toki malimali mo ne pehē ange, ‘Ka ʻoku ou fiefia ʻi hoʻo haʻú Leni. Ko Maʻake ʻeni ʻoku talitali maí.’

“Naʻe fakatokangaʻi ʻe Leni ʻa e tea mo e mata mamahi ʻa Maʻaké. Naʻe fakamaʻu ki hono vaʻe ʻe tahá ha ukamea, ka naʻá ne feinga pē ke ne haʻu ʻo fakafetaulaki mai kia Leni.

“Naʻe ʻalu ʻa e fineʻeiki ia ʻa Maʻaké ka na nofo hifo leva ki lalo ʻi he loto falé ʻo talanoa. Taimi siʻi pē kuo fakalongolongo ʻa Maʻake ia pea fakatokangaʻi ʻe Leni ʻokú ne toutou sio pē ia ki tuʻa he matapā sioʻatá.

“Naʻá ne pehē ange leva, ‘Naʻe tala mai ʻe heʻeku tangataʻeikí te u toe lava pē ʻo vaʻinga ʻi ha ʻaho. Fakaʻamu ange ʻe au ʻe vave ʻene hokó.’

“Fakafokifā pē kuo ʻalu hake ʻa e foʻi fakakaukau kia Leni.

“Naʻá ne pehē fiefia mai leva kia Maʻake, ‘Te u toe foki mai,’ peá ne fakavavevave atu ki peito ke kumi ʻa e fineʻeiki ʻa Maʻaké.

“Hili hono fakamatalaʻi ange ʻe Leni ʻa ʻene palaní, naʻá ne toki pehē ange leva, ‘Ko e meʻa lelei taha pē ke hoko ki he vaʻingá ko ʻete mata vaʻinga.’

“Naʻe pehē ange ʻe he fineʻeikí, “Oku ʻikai ke u sio au ki ha ʻuhinga ʻe taʻe lava ai Leni. ʻE fuʻu kaunga lelei ʻaupito ia kia Maʻake.

“Naʻe lava pē ke tala ʻe Leni ʻa e fiefia ʻa e fineʻeikí. Naʻá ne ʻilo ʻe fuʻu mamaʻo ʻa e ʻalu ia mei hení ki he … malaʻe vaʻingá kia Maʻake, ko ia naʻá ne ʻalu ki he fale tauʻanga kaá ʻo ʻomai ʻa e saliote … ʻa Maʻaké.

“Ngaahi momeniti siʻi pē mei ai kuo teke atu ʻe Leni ʻa Maʻake ki malaʻe vaʻingá ʻi he salioté. Naʻe moʻusioa ʻa e niʻihi ʻo e fānau tangatá ʻi heʻenau ʻohovale heʻena aʻu angé, kae taimi siʻi pē kuo nau haʻu ʻo fakalea mai kia Maʻake.

Naʻe ʻeke ange ʻe he toko taha kia Leni, ‘Te ke vaʻingá?’

“ “Io … !’ko Maʻake ange ia.

“Naʻe ʻunuʻunu atu ʻa Liki pea muimui atu pē ai mo Siale.

Naʻe pehē ange ʻe Siale, “Oku ʻikai ke u vaʻinga au he taimí ni Leni. Te u nofo au ʻo talanoa mo Maʻake.’

“Talu mei ai mo e ʻikai toe nofo toko taha ʻa Maʻake, pea naʻe ʻiloʻi ʻe Leni ʻoku ongoʻi ʻe Liki mo Siale ʻa ʻena tōʻonga naʻe fai kia Maʻaké.

“Ko e vaʻinga mālie naʻe faí, pea ʻi heʻene ʻosí, naʻe tautaufetongi pē ʻa Siale mo Liki ʻi (hono teke) ʻo Maʻake ki honau ʻapí kae luelue pe ʻa Leni ʻi he tafaʻakí” (Eva Gregory de Pimienta, “Bad–Weather Friends,” Friend, ʻEpeleli 1975, pp. 8–10).

Talanoa

  • Naʻe tokoniʻi fēfē ʻe Leni ʻa Maʻake ke ne ongoʻi ʻoku ʻofeina ia pea fie maʻu ʻe he kakai kehé?

  • Naʻe anga fēfē hono tokoniʻi ʻe he fānau tangata kehé ʻa Maʻake ʻi heʻene aʻu atu ki he malaʻe vaʻingá?

Talanoá

Kole ki he fānaú ke nau fakafanongo ki he talanoa ko ʻení:

Naʻe toki hiki foʻou mai ʻa ʻAilini mo hono fāmilí ki he uōtí mei ha fonua kehe. ʻI he taimi naʻe ʻalu ai ʻa ʻAilini ki he Palaimelí, naʻe fakakataʻaki ia ʻe he tamaiki ʻi heʻene kalasí koeʻuhí ko ʻene founga teuteú mo ʻene leá. Naʻá ne tangutu toko taha pē peá ne ongoʻi ʻoku ʻikai ke tali lelei ia ai.

Ko e lēsoni naʻe fai ʻe Hāmaní naʻe fekauʻaki ia mo e ʻulungāanga ʻofa ʻa Sīsū Kalaisi ki he kakai kotoa pē pea mo ʻene ʻai ʻa e toko taha kotoa pē ke ne ongoʻi ʻoku ʻofeina ia pea ʻi ai hono mahuʻinga. Naʻe ʻongoʻi tautea ʻa Keuleni, ko e taʻahine ia ʻi he kalasi ʻa ʻAiliní, koeʻuhí ko e ʻulungāanga naʻa nau fai mo e toenga ʻo e kalasí kia ʻAiliní.

Talanoá

  • Ko e hā e meʻa naʻe lava ke fai ʻe Keuleni ke ongoʻi ai ʻe ʻAilini ʻoku ʻofeina iá?

Naʻá ne fakapapauʻi leva te ne fekumi ke ʻilo ʻa e ngaahi meʻa naʻe manako ai ʻa ʻAiliní pea mo hono ngaahi talēnití. Naʻá ne talanoa mo ia ʻo ne ʻilo mei ai naʻe fuʻu lelei ʻaupito ʻa ʻAilini ʻi he fiká. Naʻe ʻikai ke fuʻu sai e fika ʻa Kēlení, ko ia naʻá ne kole kia ʻAilini ke na pō ako. Te ne tokoniʻi ʻe ia ʻa ʻAilini he ngaahi lēsoni fekauʻaki mo e leá kae tokoniʻi ia ʻe ʻAilini ʻi he fiká. ʻI heʻena ako fakatahá, naʻá na ʻiloʻi ai naʻá na manako ke fai ʻa e ngaahi meʻa tatau pē; naʻá na hoko ko e ongo kaungā-meʻa lelei.

Fealēleaʻaki

Fealēleaʻaki

  • Naʻe tokoniʻi fēfē ʻe Keuleni ʻa ʻAilini ke ne ongoʻi ʻoku fie maʻu iá?

Hanga ʻo fakamamafaʻi ki he fānaú ʻoku ʻikai ke faʻa faingataʻa ʻa e feinga ia ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ongoʻi lelei. Te tau lava ke fai ʻeni ʻaki haʻatau tokanga kiate kinautolu mo fakahā ange ʻoku nau mahuʻinga ki he niʻihi kehé.

Lēsoni fakataumuʻá

Fakamatalaʻi ange ki he fānaú ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení pea mou aleaʻi. ʻE lava pē ke fakafaivaʻi ʻe he fānaú ʻa e meʻa taki taha ʻoku hokó peá ke kole ange leva ke nau fakamatala ki he kalasí ʻa e ongo naʻa nau maʻú.

Lēsoni fakataumuʻá

  1. ʻOkú ke faʻu mo haʻo ngaahi kaungā-meʻa ha kiʻi fale manupuna ʻi mui homou ʻapí. ʻOku haʻu ʻa ho kiʻi tokoua siʻisiʻí ʻo kole atu ke tokoni atu muʻa.

    • Ko e hā e meʻa te ke lava ʻo fai ke ongoʻi ai ʻe ho kiʻi tokouá ʻokú ne lava ʻo fai ha meʻa? (Tuku ke ne tokoni atu ʻaki ʻene puke ʻa e faʻó pe ʻū laʻi pepá.)

    • Ko e hā haʻo ongo kapau ko e kiʻi tamasiʻi siʻisiʻí koe pea ʻoku tuku ʻe ho taʻoketé ke ke tokoni ange ʻi hono faʻu ha kiʻi fale manupuna?

  2. ʻOku palani ʻe hoʻomou kalasi Palaimelí ke fai ha ngāue-ʻofa. ʻOku fakahā ʻe he toko taha kotoa pē ʻa ʻene fakakaukaú tuku kehe pē ʻa Heta. ʻOkú ne mā ia pea ʻikai ke ne faʻa lea. ʻOhovale pē kuo kamata ke ne lea hake, ka ʻoku toe lea hake mo ha toko taha kehe ia ʻo ʻikai ai ke ne toe lava ʻo fakaʻosi ʻa e meʻa naʻe ʻai ke ne leaʻakí.

    • Ko e hā ha meʻa naʻá ke mei lava ke fai ke fakahāʻaki ʻokú ke tokanga kia Heta peá ke fie maʻu ke ne ongoʻi ʻoku ʻi ai hono mahuʻinga?

    • Ko e hā haʻo ongo ʻo kapau ko Heta koe pea fakahā atu ʻe ha taha ʻokú ne tokanga ki he meʻa naʻá ke leaʻakí?

  3. ʻOkú ke lolotonga vaʻinga pē ʻi tuʻa ʻi ʻapiako peá ke sio atu ki ha tamaiki ʻoku nau tala ange ki ha tamasiʻi pe taʻahine he ʻikai ke kau ia ʻi heʻenau vaʻingá. ʻOku nau anga-kovi ki he tamasiʻi pe taʻahine ko iá.

    • Ko e hā ha meʻa te ke fai ke fakahā ai ki he tamasiʻi pe taʻahine ko iá ʻokú ne mahuʻinga?

    • Ko e hā haʻo ongo kapau ʻe tala atu ʻe ha taha ia ke mo vaʻinga hili ia hono tala atu ʻe he tamaiki kehé he ʻikai ke ke vaʻinga mo kinautolu?

  4. ʻOku ʻi ai ha taʻahine foʻou ʻi hoʻo kalasi Palaimelí, pea ʻoku fakamataliliʻi ia ʻe ha niʻihi ʻo e fānau fefiné koeʻuhí ko e kehe ʻene founga teuteú mei hono toenga ʻo e kalasí.

    • Ko e hā haʻo meʻa ʻe fai ke ongoʻi ai ʻe he taʻahine foʻoú ʻoku fie maʻu mo tali lelei ia?

    • Ko e hā haʻo ongo kapau naʻá ke ʻalu foʻou atu ki he lotú pea haʻu ha taha ʻo talanoa mai kiate koe mo ʻai ke ke ongoʻi ʻoku tali lelei koe ai?

Tala ange ki he fānaú ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi faingamālie ʻi he ʻaho taki taha ke tau fakahā ai ki he niʻihi kehé ʻoku nau mahuʻinga kiate kitautolu.

Fakamatala Fakanounou

Meʻa naʻe aʻusia tonu mo e fakamoʻoni

ʻE lelei pē kapau te ke fie maʻu ke ke fakamatala ki ha taimi naʻe fie fanongo mo tokanga atu ai ha taha kiate koe ʻo ke maʻu ai ha ongoʻi lelei moʻoni. Hangē ko ʻení, te ke fakamatala ki ha taimi naʻe taʻataʻalo mo malimali atu ai ha taha ʻi hoʻo kalasí kiate koe ʻi fale koloa pe halá pea mo e faʻahinga ongoʻi lelei naʻá ke maʻu mei aí.

Fai hoʻo fakamoʻoní ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻiate kitautolu taki taha. ʻOku tau mahuʻinga kiate kinaua. Ko e meʻa kotoa pē ʻokú na fai maʻatautolú ko e fakataumuʻa pē ke tokoniʻi kitautolu. Ko hona finangaló ke tau foki hake kotoa pē ʻo nofo fakataha mo kinaua ʻo taʻe ngata. Te tau lava ʻo tokoni kiate kinaua ʻaki haʻatau ʻofa ʻi he niʻihi kehé mo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku tau feohí ke nau ongoʻi ʻoku nau mahuʻinga kiate kitautolu pea ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.

Fakaafeʻi e fānaú ke nau fakamatala ki ha taimi naʻe ʻai ai kinautolu ʻe ha taha ke nau ongoʻi lelei pe ko haʻanau ʻai ha taha kehe ke ne ongoʻi ʻoku ʻofeina ia mo ʻi ai hono mahuʻinga.

Tefito ʻo e tuí

Tala ange ki he fānaú ko ʻetau kau ko ʻeni ki he Siasí ʻoku tau tui ai ʻoku totonu ke fai lelei ki he kakai kotoa pē. Fakamatalaʻi ange ko e konga ʻeni ʻo e tefito ʻo e tui hono hongofulu mā tolú.

Fekau e fānaú ke mou lau fakataha ʻa e sētesi ko ʻení: “ʻOku mau tui ʻoku totonu ke fai lelei ki he kakai kotoa pē.”

Fakaafeʻi e fānaú ke nau feinga ke tokoni ki ha taha he uiké ni ke ne ongoʻi ʻoku ʻofeina ia peá ne ongoʻi leleiʻia ʻiate ia pē.

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e lotu tukú.

Ngaahi ʻEkitivitī Fakatupulakí

Fili mei he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kalasí. ʻE lava pē ke ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi he loto lēsoní, pe ko hano fakamanatu pe fakamatala fakanounou ʻo e lēsoní. Vakai, “Taimi Kalasí” ʻi he “Ko e Ngaahi Tokoni maʻá e Faiakó” ke maʻu mei ai ha fakahinohino kehe.

  1. Fekau ha taha ʻo e fānaú ke ne tangutu ʻi ha sea ʻi lotomālie ʻi he loki akó pea ʻai ke pehē ko ha pilinisi pe pilinisesi ia ʻokú ne tangutu ʻi ha taloni. ʻOku ʻikai ngofua ke lea ʻa e pilinisí pe pilinisesí ia, lolotonga ko iá ʻoku leaʻaki ʻe he fānau kehé ia ha faʻahinga meʻa pē ʻoku nau fie leaʻaki kau ki ai. Te nau leaʻaki e ngaahi meʻa hangē ko ʻení, “Fakaʻofoʻofa ʻene foʻi malimalí;” “ʻOku ou saiʻia au he lanu hono fulufuluʻi ʻulú;” “ʻOkú ne loto-ʻapasia ʻi he kalasí;” “ʻOkú ne ʻomai ʻene kalá ke u fakaʻaongaʻi.” Fakakalauniʻaki e pilinisí pe pilinisesí ha kiʻi kalauni pē ʻoku faingofua hono ngaohí. ʻOange ha faingamālie ʻo e tamasiʻi mo e taʻahine kotoa pē ke ne hoko ko e pilinisi pe pilinisesi.

  2. Fakamatalaʻi ange ko e taimi ko ē ʻokú te poto ai he fakafanongo fakaleleí ʻoku tokoni ia ki he niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai honau mahuʻinga. Ko e taimi ko ē ʻoku lea ai ha kakai kehé, ʻoku totonu leva ke fakalongolongo ʻa e fānaú ʻo fakafanongo fakalelei. Kole ki he fānaú ke nau fakafanongo fakalelei ange ki he talanoa ko ʻení pea hiki honau nimá ʻi he taimi ʻokú ke leaʻaki ai ha faʻahinga meʻa ʻa ia ʻe ʻikai faʻa lava ia ke hoko.

    Naʻe ʻā hake ʻa Maʻata ʻoku toe pē ʻa e miniti ʻe nima pea taimi e ʻalu ki he lotú. Kapau ʻe ʻikai ke ne fakatoʻotoʻo, ʻe ʻalu ki he lotú ʻo hangē naʻe toki ʻā mohe hake peé. Naʻá ne lele fakavave atu ki fale-kaukau ʻo fufulu hono matá ʻaki ʻa e laise. ʻI heʻene lele ki hono loki mohé, naʻá ne tūʻulu ia ʻi heʻene kiʻi tamapua kalokatailé. Naʻe ui leʻo-lahi ange ʻene tamapuá, “ʻE Maʻata, ko ʻene ʻosi pē ʻa e miniti ʻe ua kuo tau ʻalu.” Naʻe helu fakavavevave ʻe Maʻata hono kofú, tui hono polosi helu ʻulu fakaʻofoʻofa tahá, peá ne lele ki tuʻa he matapaá.

    Fakamālō ki he fānaú koeʻuhí ko ʻenau fakafanongo fakalelei pea ʻikai ke nau toe lea atu lolotonga hoʻo leá. ʻOsi ko iá peá ke toe lau ʻa e talanoá pea fekau leva ʻa e fānaú ke nau ʻai e ngaahi foʻi lea ʻoku totonú ʻo fetongiʻaki ʻa e ngaahi foʻi lea ʻoku ʻikai totonú.

  3. Ngaohi ha fanga kiʻi tamapua pepa (vakai, ngaahi fakatātaá) ke taki taha ʻa e fānaú. Fekau ke nau valivali ʻa e fanga kiʻi tamapuá ke nau hangē ko kinautolu ʻi he kalasí pe ha niʻihi ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí. Mou talanoa ki he founga te nau lava ʻo fetokoniʻiʻaki ai ke nau ongoʻi ʻoku ʻofeina kinautolú. (Te nau lava ke leaʻaki ʻa e ngaahi lea ʻofa ki he fānau kehé, fakakau mai ʻa e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku nau vaʻinga aí, hoko ko e kakai poto he fakafanongó, pea fetokoniʻaki ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha palōpalemá.)

    ʻĪmisi
    paper dolls
  4. Hiki ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e palakipoé ha lisi pea tohiʻi ʻi ʻolunga ai ʻa e “Ko e Founga ʻoku Fakahāʻaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa ʻEne ʻOfa Kiate Kitautolú.” ʻOsi ko iá pea hiki ha lisi he tafaʻaki ʻe tahá pea tohi ʻi ʻolunga ai ʻa e “Ko e Founga te Tau Lava ke Fakahāʻaki ʻa ʻEtau ʻOfa ki he Niʻihi Kehé.” Faʻu ʻa e ongo lisí mei he ngaahi tali ko ia ʻa e fānaú ki he ngaahi fehuʻi ofi he kamataʻanga pē ʻo e lēsoní. ʻE lava pē foki ke ke lī taha taha ha kiʻi tangai piini ki he fānaú, pea fakaafeʻi ʻa e toko taha ko ia ʻokú ne hapó ke ne fai atu ha fokotuʻu ki he taha ʻo e ongo lisí ki muʻa ia peá ne toki lī fakafoki atu ʻa e kiʻi tangai pīní kiate koe.