Kweilo̧k Eo Eļap
Bōro ko Ren Kuk Ippān Doon
Eprōļ 2021 kweilo̧k eo eļap


Bōro ko Ren Kuk Ippān Doon

Ilo am̧ bwebwenato ippān ro jet kōn jouj, kea, im tūriam kake, ij kallim̧ur bwe kwonaaj kotak pā ko rej etoto im naaj kemour bōro ko.

Kadkad In

Ejjab ke kabwilōn̄lōn̄ kōn menin elolo ko an rimāletlet ro jet iien im̧we kōn men ko relam waan āinwōt juon abōļ ej wōtļo̧k jen juon wōjke eo?

Ranini, in kwaļo̧k juon menin elolo rekar waļo̧k kōnke kōn juon kumi in rabit ko.

Ilo 1970 ko, rikkatak ro rekar kōm̧m̧ane juon ekkatak n̄an lale wāween ko men ko juon armej ej kan̄i me rejelet ājmour eo an menono eo aer. Ium̧win jejjo allōn̄ ko, rekar naajdik juon kumi in rabit ko rej lali m̧ōn̄ā ko eļap kūrij im etale jon̄an bōtōktōk eo aer, m̧ōkaj in menono eo, im cholesterol.

Āinwōt kar kōtmene, elōn̄ iaan rabit ko rej jino ejaak kūrij ilowaan iaļ in bōtōktōk ko aer. Aaet ejjab aolepen in! Rikkatak ro raar lo juon men eo me ekar ewōr jidik meļeļein. Men̄e aolepān rabit ko raar kilepļo̧k, juon kumi ekar kabwilōn̄lōn̄ kōn an 60 in bōkjāān dikļo̧k jān kumi ko jet. Ekar alikkar bwe rekar lale ruo kurup in rabit ko reoktak jen doon.

N̄an rimāletlet ro, tōprak ko rōt in emaron̄ kōm̧m̧an aer jab kiki bon̄. Ekōjkan an menin maron̄? Rabit ko raar aolep kaine wōt jān New Zealand, raar aolep juon wōt kain. Kajjojo iaer raar bōk jon̄an wōt juon kijier m̧ōn̄ā.

Ta meļeļe in menin?

Tōprak ko rekar ke kōm̧ōjņo̧ikļok ekkatak eo? Ekar ke wōr rōļo̧k ko ilo ekkatak eo kar kōm̧m̧ane?

Rimāletlet ro raar lukkuun kakkōt n̄an meļeļe tōprak in kar jab kōtmene kake!

Āliktata, raar ukōtļo̧k kōlmenļo̧kjeņ eo aer n̄an rijerbal eo. Emaron̄ ke bwe rikkatak ro raar kōm̧m̧ane juon men n̄an ukōt tōprak ko? Ilo aer kar wōnm̧aanļo̧k kōn menin, raar lo bwe aolep rabit ko me edik aer kōm̧m̧an kūrij raar pād ium̧win lolorjake eo an juon iaan rikkatak ro. Liin ekar naajdik rabit ko nejin ejja m̧ōn̄ā ko wōt āinwōt ro jet. Ak, ke juon iaan rimāletlet ekar riboote, “liin ekar juon eo ejouj im ej kea.” N̄e ej naajdik rabit ko, “ej kōnono n̄an er, atbokwoj er, im boboor er. … ‘Ejjab maron̄ kōtļo̧k e. Āindein an kar kōm̧m̧ane.”1

Pija
Rūkkatak im rabit eo

Eļapļo̧k jān baj an liin leļo̧k kijen rabit ko. Liin ekar leļo̧k n̄an er iakwe!

Ilo jinoin, ekar jab āinwōt n̄e en kar juon un eo eļap oktak, ak tiim in ekkatak eo rekar jab lo jabdewōt tōprak.

Kōn menin raar bar etale ekkatak eo—tōre in lukkuun lale aolep jon̄ak ko jet. Ke raar etale tōprak ko, ejja men eo wōt ekar bar waļo̧k! Rabit ko ium̧win lolorjake eo an rikkatak eo em̧m̧an ewōr tōprak ko rāājmour an reļļap.

Rimāletlet ro rekar je tōprak ko ilo ekkaktak in ilo jōnōļ eo ebun̄bun̄ an Science2

Iiō ko ālik uwaak ko an ekkatak in ekab wōt ļap kilaan ilo jukjuk in pād in taktō. Ilo iiō ko kiiō repaak, Dr. Kelli Harding ekar je juon bok taitōļ in The Rebbit Effect me ekar bōk etan jen ekkatak eo. Jem̧ļo̧k eo an: “Bōk juon rabit ejjab em̧m̧an an mour. Kōnono n̄an e. Jibwe. Kwaļo̧k en̄jake in kōņaan. … Jemdoon eo ekar kōm̧m̧an juon oktak. … Ilo jem̧ļo̧k in,” ekar kōjjem̧ļo̧k, “Ta eo ejelet ājmour eo ad ej wāween eo eļap tata meļeļe in me eļap kōm̧m̧an kōn ekōjkan kad ad kōm̧m̧an n̄an dooj, ewi wāween ad mour, im ekōjkan ad ļōmņak kōn ta meļeļe n̄an armej.”3

Ilo juon laļ, jerbal in jeļāļo̧kjeņ ej ekkeijeļo̧k ippān m̧ool ko an gospel eo jet iien emaron̄ in jejjo̧ ak ettoļo̧k. Aaet āinwōt RiKūrijin ro, rikaļoor ro an Jisōs Kraist, Armej ro Rekwojarjar ilo Raan Ko Āliktata, tōprak eo an ekkatak in emaron̄ jab kabwilōn̄lōn̄. N̄a, elikūt bar juon pedped in jouj, āinwōt juon pedped in ekkatak—kōmour pedped ko an gospel in.

Bōro ko Ren Kuk Ippān Doon

Ke kar kajjitōk, “Maajta, ewi wōt iaan kien ko reļļap?” Rilo̧mo̧o̧r ekar uwak kwōn, “yokwe am Anij kōn aolepen būruwōm̧.” tokālik, “Kwōn yokwe ri turum̧ im āinwōt kwe.”4 Uwaak eo an Rilo̧mo̧o̧r ej kapenļo̧k eddo in lan̄ eo ad. Rikanaan eo etto eaar kean̄ bwe “en ejjeļo̧k aitwerōk juon ippān bar juon, a bwe [jen] reim̧aanļo̧k kōn juon wōt mej … , kōm̧m̧an bwe [buruee] ren kuk ippān doon ilo bōrokuk im ilo iakwe n̄an doon.”5 Jaar katak eļapļo̧k bwe “kajoor ak jelōt … emaron̄ aikuj in dāpiji … jān wōt jeļā ņae, … jān meanwōr, … ilo ejjeļo̧k etao.”6

Ij tōmak bwe pedped in katak in ewōr an eddo ilo aolepān laļ in n̄an aolep Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata: rūtto ro, jodikdik ro, im ajri ro.

Ļōmņak kōn ta eo kar ba, in m̧ōk kōnono eļap tata n̄an kom̧ ajri ro ilo iiō in Būraimere ium̧win jidik iien.

Em̧ōj am̧ jeļā kadede ewi jon̄an an aorōk n̄an jouj. Ko̧rōj ko ilo juon iaan ko ami Būraimere, “I’m Trying to Be like Jesus, ” ej katakin:

Iakwe doon āinwōt an Jisōs iakwe eok.

Kajjieon̄ kwaļo̧k jouj ilo aolep men kwoj kōm̧m̧an.

Kwon meanwōd im iakwe ilo kōm̧m̧an ilo ļōmņak,

Bwe men kein rej men ko Jisōs ekar katakin.7

Men̄e n̄an kiiō, jet iien maron̄ wōr juon iien epen n̄an kom̧. En̄in ej juon bwebwenato me emaron̄ jipan̄ eok kōn juon ļaddik in Būraimere kar etan Minchan Kim jān South Korea. Baam̧le eo an rekar kobatok ilo Kabun̄ in enan̄in jiljino iiō remootļo̧k.

Pija
Minchan Kim

“Juon raan ilo jikuuļ, jet iaan ro ilo kūlaaj eo aō raar kōm̧m̧an kōjak kōn bar juon rijikuuļ kōn ān̄inn̄in kōn jet āt ko Ekar āinwōt limo, kōn menin ium̧win jejjo wiik ko ikar koba ippāer.

“Jet wiik ko tok ālik, ļaddik eo ekar jiron̄ eō men̄e etan ke ekar jab kea, ekar metak kōn naan ko am, im ekar jan̄ aolep bon̄. Inan̄in kar jan̄ wōt jidik ke ekar jiron̄ eō. Iaar lukkuun in būrom̧ōj im kar kōņaan jipan̄ e. Raan eo tok juon iaar jibadōkļo̧k e im likūt peiu ioon aeran im joļo̧k bōd, ba, ‘ij lukkuun joļo̧k aō bōd bwe iaar kōm̧m̧an kōjak kake eok.’ Eaar em̧ajidjid kōn naan ko aō, im mejen eaar obrak kōn dānnin kōmjaaļaļ.

“Ak ajri ro jet raar kōm̧m̧an kōjak wōt kake e. Innām iaar keememej ta eo iaar ekkatak ilo kūlaaj in Būraimere: kālet jim̧we eo. Kōn menin iaar kajjitōk ippān ro m̧ōtta ilo kūlaaj bwe ren bōjrak. Elōn̄ iaer raar jab kōņaan bōjrak im raar illu ippa. Bōtaab juon iaan ļaddik ro ekar ba joļo̧k bōd, im kōjmel jilu kar erom ro m̧ōttā ro rōm̧m̧an.

“Em̧ool men̄e ekar wōr wōt jejjo armej raar kōm̧m̧an kōjak kak e, ekar em̧m̧anļo̧k an en̄jake kōnke kōm kar m̧ōttan.

“Ikar kāālet jim̧we eo n̄an jipan̄ juon m̧ōtta ilo aikuj.”8

Pija
Pijain Minchan Kim

Ejjab ke juon waanjon̄ak em̧m̧an n̄an kwe n̄an kajjieon̄ erom āinwōt Jisōs?

Kiiō, n̄an likao ro im jiron̄ ro, ilo ami rūttoļo̧k, kōm̧m̧an kōjak kōn ro jet emaron̄ lukkuun in ejaak ilo kauwōtata. Inepata, aer in kōmālij, im jerbal nana rej m̧ōttan jerbal in kakkure. “Ilo an jerbal in kakkure ejab juon katak kāāl, social media im technology rekar kwaļo̧k jerbal in kakkure ilo juon jekjek ekāāl. Em̧ōj an erom juon eo ejjab bōjrak, kamijak eļapļo̧k an waļo̧k—jerbal in kakkure ilo intōrnet.9

Ealikkar, rikapo eo ej kōjerbal menin n̄an kōmetak diktak in epepen eo ami. En ejjeļo̧k jikin menin ilo intōrnet ko komij kōjerbale, peļaak ko ami, jikuuļ ko, doulul ko, ak kūlaaj ko. Jouj im kōm̧m̧ane aolep men ko kwomaron̄e n̄an kōm̧m̧an bwe jikin ko ren joujļo̧k im ineem̧m̧anļo̧k. Eļan̄n̄e kwaar lale ak bōk kūņaam̧ ilo jabdewōt iaan men in, ijeļā ejjeļo̧k bar juon naan em̧m̧anļo̧k jen kar naan eo an Elder Dieter F. Uchtdorf:

“N̄e ej itok dike, ruruwe, kowaan, kajirere, matōrtōr, ak kōņaan kōm̧m̧an kōmetak jouj im kōjerbal kōmeļeļe in:

“Kabōjrake!”10

Kwoj ron̄ ke? Kabōjrake! Ilo am̧ bwebwenato ippān ro jet kōn jouj, kea, im tūriam kake, jekdo̧o̧n ilo intōrnet, ij kallim̧ur bwe kwonaaj kotak pā ko rej etoto im naaj kemour bōro ko.

Āinwōt kar ekōnono n̄an ajri ro ilo Būraimere im jodikdik ro, ij kiiō kwaļo̧k ennaan ko aō n̄an rūtto ro ilo Kabun̄ in. Ewōr juon ad eddo eļap n̄an jino juon en̄jake im erom riwaanjon̄ak ko an jouj, kakuktok, im jeļā ņae—n̄an katakin āinwōt piktok in Kraist n̄an diktak in epepen eo ilo ta eo jej ba im ekōjkan ad kōm̧m̧an. Elukkuun in aorōk ilo ad maron̄ lo jukjuk in pād eo oktak ilo juon wāween ekajoor n̄an jepel ilo politic ko, utiej in armej ilo ikitōltōl, im eitōn enan̄in aolep oktak kōm̧m̧an in armej.

Būreejtōn M. Russell Ballard eaar bar kwaļo̧k bwe Armej ro Rekwojarjar ilo Raan Ko Āliktata raikuj jab jouj wōt n̄an doon, ak barāinwōt n̄an aolep ro ipeļakid. Eaar ekkatak: “Jet iiein ij ron̄ an membōr ro kōmetak ro me rej jān kabun̄ ko jet kōn jab kalimjōk er im jab kobaiktok er. Menin emaron̄ waļo̧k eļaptata ilo jukjukin pād ko ijo membōr ro ad rellōn̄. Iaar ron̄ an jet m̧am̧a im baba jiron̄ļo̧k ajri ro nejier bwe ren jab ikkure ippān jabdewōt ajri ilo bukwon eo kōnke baam̧le ko aer rejjab jen Kabun̄ in ad. Kain m̧wiļ rot in ejjab ekkeijelļo̧k ilo katak ko an Irooj Jisōs Kraist. Ijjab meļeļe etke jabdewōt membōr jen Kabun̄ in ad emaron̄ kōtļo̧k kain men rot kein bwe ren waļo̧k. … Ijjan̄in kar ron̄ an membōr ro an Kabun̄ in kipel ilo jabdewōt men ak iakwe, jouj, meanwōr, im em̧m̧an n̄an ro m̧ōttam̧ im ro riturum̧ jen kabun̄ ko jet.”11

Irooj ej kōņaan bwe jen kwaļo̧k men ko rem̧m̧an meļeļein ippān doon im jab men eo ej tōlļo̧k n̄an jepelļo̧k.

Āinwōt rikaļoor ro an Jisōs Kraist, jej ebweer n̄e jej ron̄ ke enana aer kōm̧m̧an n̄an ajri ro nejin Anij pedped wōt ioon kaļōr ko aer. Jaar būrom̧ōj in ron̄ kar juon jorrāān eo ekar bōk jikin jet iien remootļo̧k ippān armej ro rekilmej, Asia, Lation, ak bar kurup ko jet. Jum̧ae, kōnana, ak jorrāān ej aikuj jab waļo̧k ilo jabdewōt jikin ilo jukjukin pād ko ad, kapijuknen, ak ilowaan Kabun̄ in.

Kōtļo̧k kajjojo iaad, jekddon jete ad iiō, kajjjieon̄e ijo ad em̧m̧antata.

Iakwe ro Rikōjdat Kom̧

Ilo am̧ kajjieon̄ in kwaļo̧k am̧ iakwe, kautiej, im jouj, kwonaaj baj wōt metak ak jorrāān wōt jen kōm̧m̧an ko renana an ro jet. Innām ta eo jej kōm̧m̧ane? Jej ļoor kakkōļ eo an Irooj n̄an “yokwe ro rej kōjdate kom̧ … im jar kōn ro rej matōrtōr kom̧.”12

Jej kōm̧m̧ane aolep men jemaron̄ n̄an anjo̧ ioon oktak eo me ej likūt ilo iaļ eo ad. Jej kajjieon̄ niknik n̄an jem̧ļo̧kin, aolep iien jar bwe pein Irooj en ukōt jekjek ko ad. Jej leļo̧k kam̧m̧olol kōn ro Ej likūt er ilo iaļ eo ad n̄an jipan̄ kōj.

Pija
Kabwilōn̄lōn̄ ilo Quincy, Illinois

Ij m̧weiur kōn waanjon̄ak eo kōn menin jān bwebwenato eo an Kabun̄ in ad m̧okta. Ilo winter in 1838 eo, Josep Smith im ritōl ro jet an Kabun̄ in raar kalbuuj ilo Liberty Jail ke Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata rar kadiwōjļo̧k er jān im̧ōko im̧wer ilo state eo an Missouri. Ro Rekwojarjar ekar ejjeļo̧k aer jāān, ejjeļo̧k m̧ōttaer, im kar en̄taan eļap jān m̧ōļo im ejjeļo̧k kein jipan̄. Armej ro ilo Quincy, Illinois, raar lo jekjek ko reppen ippāer im kar jipan̄ er kōn iakwe im jem̧jerā.

Wandle Mace, juon ribukōn in Quincy, tok ālik ekar keememej ke ekar ilo jinoin lo ro Rekwojarjar ilo tōrerein Mississippi Reba ilo m̧ōko rej kōjerbali āinwōt em̧ nuknuk: “Jet ekar wōt aer m̧ōttan n̄an kōm̧m̧an im̧ōn kōppād jān kōto, … ajri ro rekar lukkuun in wūdiddid iturin kijeek eo im ekar jipan̄ er jidik. Ro Rekwojarjar rejerata rekar lukkuun in en̄taan.”13

Lo en̄taan ko an ro Rekwojarjar, ribukōb in Quincy ro raar jipan̄ doon n̄an leļo̧k jipan̄, jet raar jipan̄ tok ro m̧ōttaer kijoone reba eo. Mace wōnm̧aanļo̧k wōt: “[Raar] leļo̧k; menin jipan̄ ko n̄an doon eo ekar lukkuun ļap aikuji āinwōt … ippānļo̧k … kanniōk, … jukwa, … juuj im nuknuk, kajjojo n̄an rijeram̧ōļ rein me rekar lukkuun aikuji.”14 Ejjab to, rijibakwe ro raar lōn̄ jān ribukōn in Quincy ro, ro raar kōpeļļo̧k im̧ōko im̧wer im ajije kein jipan̄ ko aer rōjabwe ilo jekjek eo eļap aer kar kaarmejet.15

Elōn̄ iaan ro Rekwojarjar raar mour jen wintōr eo itok wōt jen tiriam̧ kake im jouj eo an armej ro ilo Quincy. Enjeļ in laļ rein rekar kōpeļļo̧k būruweer im m̧oko im̧weer, bōktok lo̧mo̧o̧r n̄an naajdik, iakwe, im—bōlen men eo eaorōktata—kar leļo̧k jipan̄ n̄an ro Rekwojarjar rekar en̄taan. Men̄e ekar kadu aer pād ilo Quincy, ro Rekwojarjar raar jab meļo̧kļo̧k m̧uri eo aer kōn kam̧m̧oolol n̄an ro riturier rejitenbōro, im Quincy kar jeļā kake āinwōt “jikin lo̧mo̧o̧ren ro rejipokwe.”16

N̄e rikapo eo im apan̄ ko rej waļo̧k n̄an kōj kōn jorrāān, nana, em̧ool jerbal ko rekōmetak, jemaron̄ kālet n̄an kōjatdikdik ilo Kraist. Kōjatdikdik in ej itok jān An karuwainene im kallim̧ur n̄an “kom̧in m̧ōņōņō, bwe Inaaj tōlļo̧k kom̧”17 bwe Enaaj kōkwojarjar en̄taan ko ami n̄an em̧m̧anļo̧k eo ami.18

Seperd eo Em̧m̧an

Jen lale ia eo jekar ijjino ie: rilale eo etiriam̧o, ej kwaļo̧k an jouj kōn jetōbin naajdik, im juon tōprak eo ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin—kōmour būruwōn menin mour ko ej lali. Etke? Etke kōnke ekar baj e wōt eo!

Ilo ad reilo̧k kōn mejān gospel, jej kile bwe kōj barāinwōt rej mijek kōj jān juon eo rilale eo kōn tūriamo kake, eo ej letok E Make ilo jouj im juon jetōn in najdik. Seperd eo Em̧m̧an ejeļā kajjojo iaad kōn etad im ewōr juon itok limo ilo kōj.19 Irooj Jisōs Kraist make ekar ba: “N̄a seperd em̧m̧an, im jeļā ro Aō. …” Im I naj likūt aō mour kōn sip ko.”20

Pija
Kappukot Lam̧ eo Ejebwābwe

Ilo wiik in Ijtō in ekwojarjar, Ij lo aenōm̧m̧an in n̄an jeļā bwe “Jeova aō seperd”21 im bwe kajjojo iaad ej jeļā bwe E im ium̧win kōjparok in jouj eo An. N̄e jej ioon lan̄ im anjiwiwi ko an mour in, nan̄inmej, jorrāān, Irooj—ej ad Seperd, ad Rikōjparok—enaaj naajdik kōj kōn iakwe im jouj. E enaaj kōmour būruwōd im kōro̧o̧ltok jetōb ko ad.

Kōņ menin ij kam̧ool—bwe Jisōs Kraist ej ad Rilo̧mo̧o̧r im Ripinmuur—ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Lale Kelli Harding, The Rabbit Effect (2019), xxiii–xxiv.

  2. Lale Robert M. Nerem, Murina J. Levesque, and J. Frederick Cornhill, “Social Environment as a Factor in Diet-Induced Atherosclerosis,” Science, vol. 208, no. 4451 (June 27, 1980), 1475–76.

  3. Harding, The Rabbit Effect, xxiv, xxv.

  4. Lale Matu 22:36–39.

  5. Mosaia 18:21; eoon eo eaorōk kar kobaiktok.

  6. Katak im Bujen Ko 121:41–42.

  7. “I’m Trying to Be Like Jesus,” Children’s Songbook,, 79.

  8. Adapted from Minchan K., “The Apology,” Friend, Jan. 2020, 35.

  9. Frances Dalomba, “Social Media: The Good, the Bad, and the Ugly,” Lifespan, lifespan.org.

  10. Dieter F. Uchtdorf, “Menin Letok an Tūriam̧o̧,” Kweilo̧k eo Eļap, Epr 2012.

  11. M. Russell Ballard, “Doctrine of Inclusion,” Liahona, Jan. 2002, 41.

  12. Luk 6:27–28.

  13. Wandle Mace autobiography, circa 1890, typescript, 32–33, Church History Library, Salt Lake City.

  14. Wandle Mace autobiography, 33; spelling and capitalization standardized.

  15. Lale Richard E. Bennett, “‘Quincy—the Home of Our Adoption’: A Study of the Mormons in Quincy, Illinois, 1838–40,” Mormon Historical Studies, vol. 2, no. 1 (Spring 2001), 110–11.

  16. Lale Susan Easton Black, “Quincy–A City of Refuge,” Mormon Historical Studies, vol. 2, no. 1 (Spring 2001), 83–94.

  17. Katak im Bujen Ko 78:18.

  18. Lale 2 Nipai 2:2.

  19. Lale James E. Talmage, Jesus the Christ (1916), 417.

  20. Jon 10:14, 15.

  21. Sam Ko 23:1.