2007
Mafaufauga Musuia
Setema 2007


Savali a le Au Peresitene Sili

Mafaufauga Musuia

Ata

O Le Augatupulaga Mulimuli

“E maeu le matagofie o loo silasila mai le [Atua] ma soisoi laufofoga fiafia i lenei augatupulaga faaiu, le augatupulaga o le atoaga o taimi, ina ua Ia toefuatai mai Lana galuega faatasi ma ona mana uma, ma ona mamalu ma upumoni uma ma le pule uma o augatupulaga uma ua mavae i lenei toe taimi mulimuli ma le maoae… .

“Ou te iloa o loo soifua le Atua lo tatou Tama Faavavau ma e alofa ia i tatou; o Iesu o Lona Alo Pele, lo tatou Togiola, lo tatou Faaola, lo tatou Alii, la tatou Uo; o Iosefa Samita o se perofeta; e moni lenei Ekalesia; o la Latou galuega ua toefuataiina i le lalolagi mo lo tatou manuia ma lo tatou fiafia” (konafesi faarisone, Aai i Sate Leki, Iuta, 4 Me, 2003).

Ou te Iloa E Moni le Talalelei

“Pe ou te iloa ea e moni [le talalelei]? Ou te manao ia iloa e tagata uma i totonu o lenei fale i le po lenei ua outou faalogo ua ou faapea atu ia te outou ou te iloa o loo soifua le Atua lo tatou Tama Faavavau. Ou te iloa o loo soifua o Ia. Ou te iloa o Ia o se tagata e i ai Lona tino faitino. Ou te iloa o Ia o le Atua silisili ese o le atulaulau. Ae peitai, ou te iloa o a’u o Lona atalii ma o outou o Lana fanau ma o le a Ia faafofoga ma lagona ma tali mai i a tatou tatalo.

“Ou te iloa o Iesu o le Keriso. O Ia o le tufugaaao o le Atua na foafoaina le lalolagi. Ua faapea mai le Talalelei a Ioane e leai foi se mea na faia e lei faia e Ia [tagai i le Ioane 1:3]. O Ia o Le Foafoa. O Ia o Ieova o le Feagaiga Tuai. O Ia o le Keriso tama meamea, o le na afio mai ma soifua mai i se tulaga maualalo. O Ia o le Mesia, o lē na agavaa e faia Lana misiona na muai tofia i ai, e faamaloloina ma’i ma toe faatu mai e na oti. O Ia o le Togiola sili o le lalolagi, o le na maliu i le mauga o Kalevaria ma toetu mai i le aso lona tolu, ‘o le faapolopolo o e ua momoe’ (1 Korinito 15:20). O Ia o Le na asiasi atu ia Sa Nifae i le konetineta o Amerika ma aoao i latou e pei ona aoao atu o Ia i le Nuu Paia. Ma o Ia lea, faatasi ma Lona Tama, na asiasi atu i le taulealea o Iosefa ma fetalai atu ia te ia e uiga i le Toefuataiga o lenei galuega.

“Ou te iloa ua i ai iinei i le lalolagi le perisitua ma ua avanoa mo alii uma o e ola agavaa i ai. Ou te iloa ua i le lalolagi sauniga o le malumalu, sauniga maoae o le faamauga lea e mafai ai ona faamau faatasi i tatou o ni aiga mo le atoaga o taimi ma le faavavau. Ou te iloa e le tuulafoaiina e le Atua lenei galuega, ae o le a Ia mautinoa o le a i ai lava se tasi e ala mai ai Lona finagalo moni i le nuu” (sauniga, Nairobi, Kenya, 4 Aok. 2005).

Faaaliga i Ona Po Nei

“E maeu le matagofie o lo tatou talitonu i faaaliga i ona po nei. Ou te matua talitonu afai na manaomia faaaliga anamua, a o faigofie le olaga, e manaomia foi faaaliga i ona po nei, i le matua faigata o le olaga. E leai lava se isi taimi i le talafaasolopito o le lalolagi na matua manaomia ai e tagata faaaliga nai lo le taimi lava lenei.

“Ou te fia molimau atu ia te outou, o’u uso e ma tuafafine, e lei faamutaina faaaliga. O loo taitaiina e le Atua le taimi lenei ma fetalai moni mai lava i le asō e pei ona Ia faia i ona po o Aperaamo ma Isaako ma Iakopo” (sauniga, Madrid, Sepania, 29 Me, 2004).

Tofotofo i Ai

“Ou te faatoga atu ia te outou, o’u uso e ma tuafafine, afai lava tou te le mautonu e uiga i aoaoga faavae o lenei Ekalesia, ia outou tofotofo i ai. Taumafai e fai. Ola ai i le mataupu faavae. O ifo i o outou tulivae ma tatalo faatatau i ai, ma o le a faamanuiaina outou e le Atua i se malamalama o le moni o lenei galuega” (sauniga, Paris, Farani, 28 Me, 2004).

Tutu i luga atu o Mea Faatiapolo

“A’u uo talavou e, aua nei i ai se mea e faalavelavea ai lou agavaa e ulufale i le maota o le Alii ma [lo outou] faafeagai ai ma se auaunaga taua ma le ofoofogia mo e ua maliliu.

“Ua outou feagai ma le tele o mea faatiapolo. Ia outou tutu i luga atu… . Ou te le iloa pe i ai se isi lava taimi i le talafaasolopito o le lalolagi na sili atu ai ona malosi le tiapolo i le lalolagi nai lo le taimi nei. Ou te faamamaluina outou, outou alii ma tamaitai talavou o lenei Ekalesia o e ua tutu malolosi e tetee atu i mea faatiapolo. Ia faamanuia outou e le Atua ma tuuina atu le malosi e tetee atu ai i mea leaga” (sauniga, Sāo Paulo, Pasila, 21 Fep. 2004).

O Le Faamoemoega Autu o Lenei Galuega

“Ou te uuna’ia outou, tuafafine pele e, e ulufale atu i le maota o le Alii ma ia faamalosiauina a outou tane tou te malaga faatasi. Afai, e i ai se avanoa, atonu o i ai nisi iinei e lei ulufale lava pe ua umi se taimi e lei toe ulufale atu i ai, ou te fautuaina outou ma le alofa i lo’u loto o le a outou faia mea uma e tatau ai ina ia outou agavaa e ulufale atu i le malumalu. Afai tou te le’i faia lea, ua outou matua le mauaina le aano tonu lava o le Ekalesia. O le faamoemoega tonu lava o lenei galuega, e pei ona folafola mai e le Atua o le lagi, o le faataunuuina lea o le faaofuina o alii ma tamaitai i le tino ola pea ma le ola faavavau [tagai Mose 1:39]. E te alofa ea i lau tane? E te alofa ea i lau fanau ma fanau a lau fanau ma fanau a fanau a au fanau? O lea la aua nei faaletonu lou mauaina o le avanoa e faamau ai i latou ia te oe i se feagaiga e faavavau lea e le mafai ona faaumatia e le faagasologa o taimi ma e le mafai ona talepeina e le oti. E le mafai ona faia lea tulaga i se isi lava auala… .

“Ma afai e avanoa nei faamanuiaga mo i [tatou] i le tupulaga lenei, pe le saunia ea e se Atua tonu se ala ina ia avanoa ai ia lava faamanuiaga mo o tatou tama o e na lei maua lea lava avanoa?” (sauniga Aualofa o le Siteki, Aai i Sate Leki, Iuta, 20 Mati, 2002).

O mai i le Malumalu

“Ou te fia faapea atu i tagata uma o iinei, o mai i le malumalu. Ola agavaa e o mai i le malumalu. Ola i poloaiga a le Atua ina ia outou o mai ai i le malumalu. Ia faia mea uma o le a faaagavaaina ai outou e auauna i le maota o le Alii. Na fausiaina mo outou, ou uso e ma tuafafine, ina ia outou maua ai le avanoa e o mai ai iinei ma talia faamanuiaga matagofie ia e le mafai ona maua i se isi lava nofoaga i le lalolagi atoa, sei vagana ai lava i isi malumalu, ia e mafai ona faamau faatasi ai outou o tane ma ava, ma mafai ona faamau ai ia te outou a outou fanau, lea e mafai ai ona e galue mo ou augatama, o e ua maliliu. O lena galuega taua ma le ofoofogia ma le matagofie ma le le manatu faapito, e faia i le maota o le Alii. O mai i le malumalu” (sauniga, Aba, Nigeria, 6 Aok. 2005).

Ola Agavaa mo le Perisitua

“Ua tuuina atu e le Atua ia te outou [o ē umia le perisitua] se mea e i ai le mana ma le paia ma le moni ma le aoga. Ua ia faamanuiaina outou i le aano moni o Lona mana, ma le pule e tautala ai i Lona suafa paia ma faataunuuina Lana galuega ia faamanuia, aoao, faamalosiau, fesoasoani, ma pulea galuega uma o Lona malo—le mana o le perisitua faatupu. E leai se mea e faatauvaa pe e leai se mea e manatu faatauvaa i ai e faatatau i lenei mea. O Lona mana paia lenei. O le mana lea na foafoaina ai le lalolagi ma tauaveina ai i luma Lana galuega. Ma ua Ia afio ifo, ina ia faaee i o tatou luga, lena mana ma le pule, ona o Lona agalelei ma le agaalofa. Paga, e tatau ona tatou tauivi e ola agavaa mo le perisitua, ia aua lava nei faia se mea e faataumaoia ai lo tatou mataalia, [i tatou] o Ona atalii i le faaaogaina o lenei mea paia, mamalu, ma ofoofogia ua tatou taua o le perisitua paia” (konafesi faarisone, Pleasant Grove, Iuta, 19 Ian. 2003).

Faamanuiaga o le Auai i le Ekalesia

“E maeu le matagofie o le auai i lenei Ekalesia. Ua i ai ea se taimi e te nofo ai ma e mafaufau i le gaogao o o outou olaga e aunoa ma le Ekalesia? E maeu le tatau ona tatou loto faafetai … mo faamanuiaga maoae ua auala mai i le talalelei a Iesu Keriso. Faafetai lava … mo le avea ma Au Paia o Aso e Gata ai faamaoni ma mo le saili e aoaoina a outou fanau i le malamalama ma le upu moni, faatasi ma se alofa mo le Alii ma Lana galuega taua ma le paia” (konafesi faalesiteki, West Valley City, Iuta, 10 Nov. 2002).

Misiona Paia a Iesu Keriso

“O i tatou o se aiga maoae ua fusia faatasi i le lotogatasi, alofa ma le faatuatua. Ua maoae lo tatou faamanuiaga o se nuu ma o ni tagata taitotasi. Tatou te umia i o tatou loto se talitonuga maumaututu ma le le mafaagaeetia o le misiona paia a le Alii o Iesu Keriso.

“O Ia o le Ieova sili o le Feagaiga Tuai, o le Foafoa o Le na faia mea uma i lalo o le taitaiga a Lona Tama, ma ‘e leai foi se mea e tasi na faia e lei faia e ia’ (Ioane 1:3). O Ia o le Mesia na folafolaina mai, o Le na afio mai ma le mea e malolo ai i Ona apaau. O Ia o le fai vavega, o le faamalolo sili, o le Toetu ma le Ola. E na o Ia lava le suafa i lalo o le lagi e mafai ona faaolaina ai i tatou [tagai Galuega 4:12]… .

“Na afio mai o Ia o se meaalofa foaifua a Lona Tama Faavavau. ‘Aua ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia aumai ai lona Atalii e toatasi, ina ia le fano se tasi e faatuatua ia te ia, a ia maua e ia le ola e faavavau’ (Ioane 3:16).

“Na finagalo o Ia e tuua Lona nofoalii i luga ae afio mai i le lalolagi ina ia fanau i se faatanoa vao, i se atunuu faatoilaloina. Na feafioai o Ia i ala pefu o lena nuu, faamalolo ai ma’i, aoao atu ai mataupu faavae, faamanuia ai i latou uma o e taliaina o Ia… .

“O luga o le mauga o Kalevaria na Ia tuuina atu ai Lona soifua mo i tatou taitoatasi. O le meaalofa silisili lea ona maoae e mafai ona maua e soo se tasi o i tatou. O le meaalofa o le Toetutu ma le ola e faavavau.

“Tatou te faamamaluina Lona soifua mai. Ae peitai a aunoa ma Lona maliu, semanu ua faitauina lona soifua mai ua na o se isi foi ua fanau mai. O le Togiola na faataunuuina e Ia i le Togalaau i Ketesemane ma luga o le satauro i Kolokota na faatinoina ai e Ia Lana meaalofa ia ola pea, mo tagata uma, ma le faavavau. O Lana o le Togiola maoae mo agasala a tagata uma. O Ia o le Toetu ma le Ola, ‘o le faapolopolo o e ua momoe’ (1 Korinito 15:20). O le a toetutu mai tagata uma mai le tuugamau ona o Ia.

“Tatou te alolofa ia te Ia. Tatou te faamamaluina o Ia. Tatou te faafetai ia te Ia. Tatou te tapuai ia te Ia. Ua Ia faia mo i tatou taitoatasi ma tagata uma lena mea e le mafai lava e se isi ona fai. Ia faamanu atu i le Atua mo le meaalofa o Lona Alo Pele, o lo tatou Faaola, le Togiola o le lalolagi, le Tamai Mamoe mama, o le na ofoina mai o se taulaga mo tagata uma” (faigalotu a faifeautalai, 15 Tes. 2002).

Faamanuiaga o le Togiola

“O le Togiola a [Iesu Keriso] o le mea silisili ona maoae lea ua tupu i le talafaasolopito o tagata. E leai se mea e ono faatusa i ai. O le vaega silisili lea ona taua o le fuafuaga a le Tama mo le fiafia o Lana fanau. A aunoa ma le Togiola, o le a avea le olaga faaletino o se ola e leai sona taunuuga pe i ai se faamoemoe po o se lumanai. Ua aumaia e le meaalofa a lo tatou Faaola paia se laasaga fou i o tatou olaga. O le osigataulaga a lo tatou Faaola, ua avea ai le oti ua na o se ala i se malo mamalu. Ua avea le Toetutu o se mea moni mo tagata uma. Ua avanoa le ola e faavavau mo i latou uma o e savavali i le usiusitai i Ana poloaiga” (faasalalauga faasatelite o le konafesi faalesiteki i Ausetalia, 12 Fep. 2005).

MANATU MO FAIAOGA O AIGA

A uma ona e suesue ma le agaga tatalo lenei savali, ona fetufaai atu lea e faaaoga ai se metotia e uunaia ai le auai o tagata o loo e aoaoina. O ni nai faataitaiga nei:

  1. Faaali atu le tusiga ma se ata o Peresitene Hinckley. Faamalamalama atu o le tasi o matafaioi autu a le perofeta o le aoao atu ma le molimau atu. Valaaulia tagata o le aiga e feauaua’i e faitau leotele se vaega e fiafia i ai le tagata. Molimau atu i le taua o le mulimuli i le perofeta.

  2. Tofi se tagata e toatasi o le aiga e tu i se mea e mafai ai ona ia iloa atu mea e le mafai ona iloa atu e isi. Fesili i le tagata lena e faamatala mai le mea o loo ia vaai atu i ai. Faamatala le matafaioi a le tagatavaai (tagai Mosaea 8:15–17). Faitau vaega filifilia mai le tala. E faapefea ona faaleleia atili la tatou vaaiga faaleagaga e saunoaga nei mai lo tatou perofeta?

  3. Aumai ni mea faitino e faailoa atu ai vaega o le tusiga (o tusitusiga paia, o se ata o se malumalu po o le Faaola, ma mea faapena). Faitau vaega talafeagai, ma talanoaina auala e mafai ai ona tatou iloa o nei aoaoga e mai lo tatou Tama Faalelagi. Molimau atu e mafai ona tatou iloa le upumoni e ala i le mana o le Agaga Paia.