2007
O Faatasi
Setema 2007


O Faatasi

Na matua ta ta leotele uaua o le tino o Mariano Palermo i le fiafia tele ao alo atu le la au e pasia le tini o le 1,000 mita o le tulaga muamua. Ua la oo atu i le afa i le faataunuuina o lana miti ia manumalo i le siamupini alovaa faaleatunuu i Atenitina 2003 i le taitoalua a alii ma maua ai se avanoa e agavaa ai mo le Olimipeka o le 2004 i Atenai, Eleni.

Na maoae le ogatasi o i laua—na feauga lelei le pai faatasi o a la alo malolosi i le vai ma uunai atu ai i laua ma ta’imua ai i le tauvaga.

Ae peitai, ina ua mavae ni nai selau mita, na fai ifo le fiafia tele o Mariano ina ua amata ona vaivai ma fai ifo le malosi o lana soa.

Na iloa atu e Mariano le vaa tulaga lua e le o toe mamao mai tua. Pe mata o lava le la ta’imua e la te mua ai i le tini?

“E Matuai Lotogatasi Tele i Maua”

Na i ai foi le tauvaga taitoalua na tulimatai i ai Lucía, le tuafafine masaga o Mariano, mulimuli ane i lena aso, ae na ia faamautinoa o le a matamata i le tauvaga a lona tuagane. Na matua faafiafiaina o ia ina ua vave ona matala mai le au a Mariano i le ta’imua. Ae na matua faapopoleina o ia ina ua vaai atu ua amata ona fai ifo le la alo.

O le masaga a Palermo e felatai tele i laua i taimi uma. Ona e tausaga tutusa ma aafia faatasi i laua i le tele o gaoioiga, ua tele ai lava taimi la te faifai mea faatasi ai.

“O le mutuale, seminare, aoga,” na lisi mai e Lucía. “O lea la ua ma matutua, ua tau eseese, ae ma te toleni faatasi lava.”

O le masaga e mai le Uarota a Pacheco, i le Siteki o Buenos Aires Atenitina ma e lotogatasi foi i laua i isi mea e fiafia i ai. E fiafia uma i laua e galulue i o la lima—O Lucía e faia meataulima ma suisui a o Mariano e galue i taavale.

“Ou te fiafia tele e kuka,” o le faaopoopo mai lea a Lucía.

“Ma ou te fiafia e ai, o lea e lelei tele ai le ma au,” o le tala lea a Mariano ma ata. “Ou te fiafia ma te kuka faatasi. Ou te le lelei tele ai, ae o se mea fiafia tele.”

E maoae lo laua lotogatasi—“E mafai ona ma talanoa i soo se mea,” o le tala lea a Lucía—Fai mai Mariano o le toatele o tagata e le iloa o i laua o se masaga. E le tutusa o laua foliga.

“Ma e ma te le iloa foi le mea e mafaufau i ai le isi,” o le tala ata lea a Lucía i le manatu o tagata i mea nei o masaga. “Ae e aafia tele i maua i le mea e tupu i le isi, i le aoga po o tauvaga. E matua lotogatasi tele i maua. O se mea e matua matagofie tele.”

O Le Olaga o se Gaoioiga Fai Au

Ina ua lagona e Mariano ua fai ifo le alo a lana soa, na iloa e ia e le afaina po o le a lona malosi na ia lagonaina. Afai e malosi atu ma vave le aloina o le foe a Mariano nai lo lana soa, o le a le paleni le taumafaiga ma o le a ese ai le mea e agai i ai le vaa.

Na faatutusa e ia lana alo ma le alo a lana soa ma sa vaavaai atu ua amata ona maua mai i laua e le isi au tauva.

Ona o i laua o se masaga, o lea e tutusa ai Mariano ma Lucía i le tele o mea. O se tasi o ia mea o se naunautaiga matautia e toleni malosi ma tuu atu taumafaiga silisili a le tagata lava ia ina ia ausia a laua sini. Ae i le alo faatasi i se au, e le mafai e taumafaiga taitoatasi ona momoli muamua atu oe i le tini. Ua aoaoina ai e le masaga afai lua te le lotogatasi ma lau au, e te le malo.

“O le lelei o le vaa e faamoemoe i le lotogatasi,” o le tala lea a Mariano. “E tatau ona tutusa o tatou mafaufau, pe o se au e toalua, toafa, pe toavalu foi.”

“Afai tatou te le galulue faatasi—” o le amata mai lea o le tala a Lucía.

“E sa’o lelei,” na faaopoopo mai ai Mariano.

“—e le aoga le vaa,” na faamaea mai ai le tala a Lucía.

O se aoaoga faavae ua malamalama i ai le toalua lea e le gata i le avea o ni alo vaa ae o se masaga ma o ni tagata foi o le Ekalesia.

“A tulimatai faatasi le au i le faamoemoega e tasi, e sili atu ona faigofie ona ausia,” o le tala lea a Mariano. “E faapena foi i lo matou aiga. E tutusa la matou sini ia faatasi e faavavau. E maoae tele lena fesoasoani.”

E malamalama le toalua lea o le galulue faatasi e matua manaomia e le gata i le alovaa ae faapea foi i le ausiaina o le sini maualuga o le avea faapei o Iesu Keriso ma toe foi atu i le afioaga o lo tatou Tama Faalelagi. Ua fetalai mai le Alii, “Ia tasi; afai e le tasi outou e le a a’u outou” (MFF 38:27).

Tatou te iloaina loa faapea o le olaga e le o se tauvaga taitoatasi ae o se gaoioiga fai au, o le a tatau loa ia i tatou taitoatasi ona faia filifiliga faaleagaga taua tele.

O Ai Ou te Mulimuli Ai?

A o sosolo ane le vaa tulaga lua i talaane o le vaa o Mariano, na matua manaomia lona lotopulea ia aua nei tosina i le faaosoosoga e matuai alo malosi o ia. Na latalata mai le tini. Ae na iloa e Mariano afai na te alo faatelevaveina e ia lava, e ono iu leaga. O le mea e oo mai o le a na ona tuai atili ai o i laua; o le mea e sili ona leaga e ono oso ese ai i laua mai le alavaa ma lē taulia ai i le tauvaga.

O lenei filifiliga e mulimuli i le televave o se tasi nai lo lo tatou lava televave ina ia ausia ai a tatou sini, o se aoaoga faavae taua pe a faaaoga i le olaga i le lalolagi. E le mafai ona tatou toe foi atu i le afioaga o lo tatou Tama Faalelagi na o i tatou lava (tagai Roma 3:23).

O le mea e lelei ai, sa finagalo le Faaola e tuu Ia lava i lo tatou vaa e ala i le Togiola (tagai Alema 7:11–12), ma saunia ai le ala i le tini, lea o loo i ai lo tatou Tama Faalelagi.

Ae pei o le aloga o se vaa, ina ia manumalo i se taui e tatau ona tatou naunau e tuu ese soo se mea e ono taofia ai i tatou mai le alo gatasi ma le Alii. O le Togiola o lona uiga o le toe faatasia po o le toefuataia i le lotogatasi. O le ausia o le lotogatasi e manaomia ai le naunautai e lafoai a tatou agasala uma (tagai Alema 22:18), tuu ese tuinanauga faalelalolagi, ae faia le finagalo o le Alii (tagai Mosaea 3:19).

E le faigofie lena mea i taimi uma, ae ua silafia e le Faaola le “ala tanu o i o tatou luma” (Eperu 12:1), ma silafia lelei e Ia mea o loo tatou manaomia ina ia tatou toe foi atu ai i le afioaga o lo tatou Tama.

Afai tatou te le filifili e mulimuli ia te Ia, ae naunau e faia mea i a tatou lava auala, ua tatou le ogatasi ma lamatia ai i le tuai o lo tatou alualu i luma, po o le le taulia ai o i tatou lava i le tauvaga.

E Sili Atu Mea Tatou te Ausia Faatasi

I le olaga, faapea foi i taaloga, e naunau nisi e faatu le televave latou te o ai lava i latou, ma le talitonuga o le alu o le tagata lava ia o se auala lea i le saolotoga moni. Latou te filifili e aloalo toatasi atu i le olaga, ae latou te le iloa a faatasi ma Iesu Keriso, e matuai sili atu mea e mafai ona latou ausia (tagai Mareko 10:27).

I taaloga o alogavaa, ua lauiloa “o se au e galulue faatasi e mafai ona televave atu nai lo se tagata e toatasi,“ o le faamalamalamaga lea a Lucía.

I se tuuga e 2,000 mita le mamao, o le taimi ausia sili ona lelei mo se alii alovaa e toatasi e i lalo ifo o le fitu minute (o le matatia a le lalolagi o le 6:35.40). Ae peitai, i se auvaa e toavalu, e mafai e le alovaa lava lena e toatasi, ona televave atu nai lo lena, e ui lava o le a faatutusa lana alo ma nisi e tuai la latou alovaa. O le matatia mo se au e toavalu o le 5:19.85.

E pei lava ona faigata i se alovaa e toatasi ona mua i se au e lotogatasi, e faapena foi ona le mafai ona tatou ausia a tatou sini faavavau, e aunoa ma le Faaola.

E te Manumalo i Nisi Mea; E te Faiaina i Nisi Mea

Na finafinau Mariano ma lana soa ia aua nei o la faiaina. Ae toetoe lava oo i le tini, ae pasia loa lo la vaa, ma tulaga lua ai loa i laua.

A o toso atu le vaa o Mariano ina ua maea le tauvaga, sa tutu mai Lucía i le auala e avatu ai vaa. Na i ai lana lava tauvaga e tatau ona mafaufau i ai, ae ina ua vaai atu o ia i loimata o le faanoanoa o Mariano, o lea na tagi ai foi o ia.

“Na ou iloa na matua galue malosi o ia,” o lana tala lea. “Na faigata ona ou vaai atu ua faanoanoa tele o ia. Ou te lei vaai lava o faanoanoa faapena o ia.”

Na faanoanoa faatasi le masaga i le faiaina o Mariano. Mulimuli ane na tuueseesea i laua e le faiaoga o Lucía, ma le popole o le a le mafai ona tulimatai o ia i lana lava tauvaga. Ae ina ua oo mai le taimi, na manumalo Lucía ma lana paga i le la tauvaga taitoalua ma sa siamupini ai foi mulimuli ane i le tauvaga faasiamupini a Amerika i Saute, ma ausia ai le avanoa e tauva ai i le Olimipeka o le 2004.

Ma e pei lava ina la faanoanoa faatasi i le faiaina o Mariano, na la fiafia faatasi foi i le manumalo o Lucía.

“Na matuai ou fiafia tele ina ua manumalo o ia i le avanoa e tauva ai i le Olimipeka,” o le tala lea a Mariano. “Na ia ausiaina.”

E Mafai Ona Tatou Manumalo Uma Faatasi ma Keriso

I le Olimipeka, na tulaga 17 Lucía ma lana paga. E pei lava o le taunuuga o Mariano, o lona taunuuga e le o le mea lea na moemiti i ai. Ae peitai, e tumau pea le maualuluga o a laua sini. O sini lata mai, e mananao i laua e agavaa mo se pine o le Olimipeka. O sini uumi, e mananao i laua e agavaa mo le ola e faavavau.

O sini uma e lua e manaomia ai osigataulaga ma se naunautaiga e galulue ia tasi ma se isi tagata.

Peitai e ui ina na o le toatasi le tagata manumalo e avatu i ai le taui e le lalolagi (tagai 1 Korinito 9:24), o le taui e ofoina mai e le Alii e mafai ona maua e i latou uma lava e agavaa, e tusa lava po o le a le lotogatasi o se au. Na faapea mai Nifae “ia faaolaina nisi e toatele o i tatou i lona malo, pe afai e le mafai i tatou uma” (2 Nifae 33:12; ua faatusilima mea e faamamafa), ae e tatau ona tatou “faalelei [muamua] ma Keriso” (2 Nifae 33:9) e ala i le aveesea o o tatou tuinanauga faalelalolagi ia mafai ai ona tatou mulimuli ia te Ia.

Ua tuufaatasia le masaga a Palermo i le faamoemoe o lo la faatuatua ma ositaulaga o le a talafeagai e manumalo ai i le tauvaga e tasi lea e sili atu ona taua.