2018
Ko ha Tāpuaki kuo Talaʻofa Mai ʻi Hoʻo ʻAlu ki he Temipalé
January 2018


Ko ha Tāpuaki kuo Talaʻofa ki he Maʻu Temipalé

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Naʻá ku loto ke tuʻo lahi ange ʻeku ʻalu ki he temipalé—ka ne ʻikai ke u lavelaveʻiloa ʻa e lahi ʻo e tāpuaki ʻe maʻu ʻe hoku fāmilí mei aí.

ʻĪmisi
family walking toward temple

Naʻe ʻaʻahi mai ʻa Palesiteni ʻOululoiti (Oldroyd), ko ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakasiteikí, ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, ki homau uōtí ʻo ne lea ʻaki ha meʻa he ʻikai toe ngalo ʻiate au: “ʻOku ou palōmesi atu kapau te ke ʻalu ki he temipalé, ʻe tāpuekina e tapa kotoa hoʻo moʻuí.”

ʻI heʻeku fakakaukau ki aí, naʻe ʻikai mahino kiate au pe ʻe lava fēfē ʻa e ʻalu ki he temipalé ʻo tokoniʻi e tapa kotoa ʻo ʻeku moʻuí. Naʻá ku pehē ʻi he tuku ʻa e lotú, te u tali ʻa e tukupaá ni ʻo toutou ʻalu tuʻo lahi ange ki he temipalé. Naʻá ku fie ʻahiʻahiʻi ʻa e palōmesi ko ʻení. Naʻe ʻosi tuʻo lahi pē e fie ʻalu ia hoku husepānití ki he temipalé, ka naʻá ku kiʻi ʻāmio he naʻe ʻi ai ʻema fānau kei iiki. Naʻe pau ke ma lele houa ʻe taha mo e konga ki he temipalé ʻi Seni San Antonio Texas, USA, maʻu ha sēsini ʻenitaumeni ʻe taha, pea toe foki mai. Naʻe ʻikai ke u ngāue paʻanga ke u lava ai ʻo kole ha taha ke ne tokangaʻi ʻema fānaú ʻi ha houa ʻe fitu pe valu.

Ko e Kamataʻanga ʻo ha Tāpuaki

Ne ma kamata ʻi he kamataʻangá ke taufetongi mo ha fāmili ʻe taha ʻi he tokangaʻi ʻo e fānaú, ka naʻe puke ha taha pe hoko ha meʻa fakatuʻupakē. Naʻá ma pehē leva ʻoku fie maʻu pē ke ma fokotuʻu ha ʻaho ʻi he taʻú kakato peá ma ʻalu! Fāifai peá ma maʻu e founga ʻo e “pisá mo e vaʻingá.” Te mau ō meʻalele fakataha ki he temipalé. ʻE ō leva ʻa e ongomātuʻa ʻe taha ki ha sēsini ʻi he temipalé kae ō ʻa e ongomātuʻa ʻe tahá mo e fānaú ʻo kai pisa. Hili ia pea mau fetongi: ʻo ō ʻa e ongomātuʻa hono uá ʻo fakahoko ha ngāue fakatemipale kae ʻeva takai ʻa e ongomātuʻa ko ʻeé mo e fānaú ʻi tuʻa he temipalé. Naʻe ngāue lelei ʻeni. Naʻe ʻiloʻi ʻe heʻemau fānaú ʻoku mahuʻinga ʻa e temipalé kiate kimautolu—naʻa nau ʻilo e toenga ʻo e ngaahi meʻa kehe naʻa mau mei fakahoko ʻi he Tokonakí—ka kuo pau ke mau feohi ko ha fāmili.

Naʻe ʻikai ke u teitei lavelaveʻiloa ʻa e lahi ʻo e tāpuaki ʻe maʻu ʻe hoku fāmilí he ʻalu ki he temipalé. Naʻá ku lolotonga tangutu ʻi ha sēsini ʻe taha, ʻi he hili ha taʻu ʻe taha ʻemau toutou ʻalu ki he temipalé peá u fakatokangaʻi atu ha tangata poliō. Naʻá ku fakakaukau ʻoku fakaofo ʻa ʻene ʻi aí. Naʻá ku toe fakatokangaʻi ia ʻi heʻemau hū ki tuʻá, ʻoku tangutu ofi ki he tauʻanga meʻalelé, peá u pehē leva mo hoku husepānití ke ma fakalea ki ai.

Naʻe kole mai ʻa e tangatá ni ki hoku husepāniti ko Setí, pe ʻe lava ʻo tokoni ange ke telefoni. Naʻá ma loto ke tokoni, pea fakahoko ange ʻe he tangatá kia Seti ʻa e feituʻu naʻe ʻi ai ʻene telefoní. Naʻe lomi ʻe Seti ʻa e fiká pea mono ange leva ʻa e telefoní ki ai. Naʻe ʻikai ke lava ʻa e tangatá ia ʻo puke ʻa e telefoní, ka naʻe malimali angaʻofa pē. Ne vakai hifo ʻa Seti ki he nima ʻo e tangatá, naʻe fakamaʻu ki hono salioté, peá ne fakatokangaʻi ta naʻe fie maʻu ke ne puke hake ʻa e telefoní ki siʻono telingá. Naʻe tōmui mai ʻa e kautaha pasi naʻe tonu ke nau ʻave ʻa e tangatá. Naʻá ma nofo mo ia ʻo talanoa kae ʻoua kuo aʻu ange ʻa e pasí. Naʻá ma fakatumutumu, neongo siʻono ngaahi faingataʻaʻiá, ka naʻe ʻalu pē ia ki he temipalé. Naʻá ne maʻu ha loto hangamālie ʻaupito. Naʻe malimali fiefia pē. Kimuʻa peá ne mavahé, ne mau fakafetongi tuʻasila mo ʻilo ko hono hingoá ko Mākisi Pale.

Kapau ʻoku lava ʻa Misa Pale ki he temipalé, te tau lava foki mo kitautolu ʻo ō ki he temipalé—ʻo ʻikai toe kumi ʻuhinga!

Ko e Sīpinga ʻa Misa Palé

ʻĪmisi
Brother Para with the Evans family

Ne ma fakakaukau ke ʻeva ki ai ʻi he māhina hono hokó, ko ha konga ʻo ʻema ō ki he temipalé. Naʻá ma tomuʻa telefoni ki ai, peá ne talamai te ma lava pē ʻo hū ange ki loto ʻi he taimi te ma aʻu ange ai ki hono ʻapí. Naʻá ma lele atu ki Seni ʻAnitoniō ʻo ʻilo ʻa Misa Pale ʻi ha kiʻi fale. Naʻe tokoto pē ʻi hono mohengá ʻo kafu ha tupenu hihehina ne aʻu hake ki hono kumukumú. Naʻá ne ueʻi fakatafaʻaki pē hono ʻulú ke talanoa mo kimaua, pea kei fiefia mo ʻene malimalí. Naʻá ne fakamatala mai e founga naʻe poliō ai hili haʻane tō mei ha funga fale ʻi heʻene kei taʻu 30 tupú. Naʻá ne fakamatala mai ʻene faingataʻaʻiá pea mo ʻene fakamoʻoní.

Pea naʻe iku e ʻaʻahi tuʻo taha kia Misa Palé ʻo toutou fai ia ʻi ha lauitaʻu. Naʻá ne hoko ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻema moʻuí. Naʻe ʻikai ke ma ʻilo pe ko e hā te ma fai maʻaná—he naʻe tōtuʻa hono faingataʻaʻiá. Ko e meʻa pē naʻá ma ʻiló te ma lava ʻo hoko ko hono ongo kaungāmeʻa. Ne ma lava ʻo ʻomi ki ai ha fanga kiʻi meʻaʻofa: ha fakatātā ʻo e Fakamoʻuí, CD ʻo e Tohi ʻa Molomoná he lea faka-Sipeiní, fakatātā ʻo e temipalé, mo ha kofukofu moli kei foʻou. Ne ma lava ʻo ʻaʻahi ki ai, hivaʻi ha ngaahi hiva Palaimeli, mo fakafanongo ki ai. Ko ha aʻusia fakaofo moʻoni ʻeni—he ʻikai ke ke lava ʻo foaki ha momoʻi mā ki he ʻEikí taʻe-maʻu ha foʻi mā ʻi hono fakafoki maí.1

Naʻá ne akoʻi kimaua ʻi he loto-houngaʻiá, ʻa ia naʻá ne liliu ʻa e tapa kotoa ʻo ʻema moʻuí. Naʻá ma ako ke fakahoungaʻi ʻema ʻilo ki he ongoongoleleí, ʻa ʻema fetuʻutaki mo e ʻOtuá; ʻa ʻema ʻilo ki he palani ʻo e fakamoʻuí; ʻa homa ʻapí, kaá, meʻatokoní, mo e valá; ʻa ʻema lava ke fakaʻaongaʻi homa sinó; ʻa e faingamālie ke fai ha lelei maʻa homa koló; pea mo e kakai lelei ʻoku mau feohí. Naʻe liliu ʻe Misa Pale ʻa ʻema fakaʻuhingaʻi ʻa e foʻi lea ko e faingataʻá mo e ʻahiʻahí. Naʻá ma maʻu ha ʻuhinga ke fiefia ʻi he lahi homa ngaahi tāpuakí pea mo fakaʻaongaʻi e ngaahi tāpuaki ko iá ke hiki hake siʻa niʻihi kehe.

Ko e Ako ke Tokoniʻi e Niʻihi Kehé

Taimi ʻe taha ne ʻi he temipalé ai ʻa Seti mo ha taha ʻo homa ngaahi kaungāmeʻá, Misa Konisālesi, naʻá ne toe sio ai kia Misa Pale ʻoku tali ki ha veeni ke haʻu ʻo ʻave ia. Ne fuʻu fuoloa e tali ʻa Misa Palé. Naʻe fakakaukau leva ʻa Seti mo Misa Konisālesi ke na ʻave ʻa Misa Pale. Naʻe ʻi ai ha fuʻu loli ʻuliʻuli lahi ʻa Misa Konisālesi. Feʻunga tonu pē ʻeni mo ha afe atu ha kā ne fonu ai e kau taulaʻeiki ʻo homau siteikí, ʻo nau tokoni ʻi hono fakaheka e saliote mamafá kimui ʻi he lolí. Pea nau fakaheka leva ʻa Misa Pale ki he lolí, fakamaʻu hono letá, mo puke ke ʻoua naʻa tō. ʻOku ou tui pau ko ha ʻaho ia naʻe makehe kia Misa Pale—ʻe anga fēfē haʻane fakakaukau ʻe foki mei he temipalé ʻi he loli naʻe fakaʻamu ki aí!

Faitāpuekina ʻi he Tafaʻaki Kotoa Pē

Naʻá ma lava ʻo ʻaʻahi kia Misa Pale ʻi heʻema ō fakamuimui taha ki he Temipale Seni ʻAnitonioó, kimuʻa peá ma toki hikí. ʻI he ʻaʻahi fakamuimui ko ʻení, naʻe talitali ai homau fāmilí kotoa ʻe Misa Pale ʻi ha maʻumeʻatokoni efiafi.

ʻOku ou fakafetaʻi ʻi heʻeku ʻahiʻahiʻi e palōmesi ʻa Palesiteni ʻOlutuloití. Naʻe ʻikai ke meimei fetaulaki hoku fāmilí mo Misa Pale ka ne taʻe-ʻoua ʻema ō ki he temipalé. Ko ha taha foʻou au—ʻoku fakaʻau ke u aʻusia e tuʻunga ʻoku fie maʻu ki ai au ʻe he ʻEikí. Ko e taimi naʻá ma fakamuʻomuʻa ai ʻa e ʻEikí mo ō ki he temipalé, naʻe tāpuekina ʻema moʻuí ʻi he tafaʻaki kotoa pē.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai Melvin J. Ballard, ʻi he Marion G. Romney, “Welfare Services: The Savior’s Program,” Ensign, Nov. 1980, 93.