2018
Sio pea Moʻui
January 2018


Sio pea Moʻui

ʻI he taimi ʻoku tau tafoki ai ki he ʻOtuá, ʻoku tau fakatupu leva ha maʻuʻanga pau ʻo e fakafoʻou fakalaumālié.

ʻĪmisi
young man standing by broken down car

Tā fakatātaaʻi ʻe Paul Mann

ʻI heʻeku kei tupu haké, ko ha meʻa naʻe fai maʻu pē ʻe hoku fāmilí ʻa e fononga meʻalele ʻi he vahaʻa ʻo Kalefōnia Tokelau mo ʻIutā, USA. Naʻe ʻikai ke mau fiefia he fononga ko ʻeni ʻi he toafá; ka ko ʻemau aʻu ko ē ki he feituʻu ne mau ō ki aí, mo e feʻiloaki fiefia mo e kau mēmipa ai ʻo e fāmilí.

ʻI he faʻahitaʻu māfana kimuʻa peá u mavahe ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakató, naʻá ku toe fononga ke ʻaʻahi ki hoku kāinga ʻi ʻIutaá. Ka ʻi he taimi ko ʻení, naʻá ku fononga tokotaha pē mo hoku tehina ko Tēvitá. Ne ma taʻu 16 mo 18 ʻi he taimi ko iá. Ne tuʻo lahi ʻema kau fakataha mo homa fāmilí ki he fononga houa ʻe 10, peá ma loto lahi ʻaupito te ma lava lelei pē ʻo ʻalu.

Naʻá ma ʻaʻahi ki heʻema faʻētangata ko Keí, Mehikitanga ko Taiení, pea mo homa kāsini ko Miselá. Naʻe fakalōloa ʻe Tēvita ʻene ʻevá, kae pau ke u foki toko taha au ki Kalefōnia ke ngaahi hoku nifó.

Naʻe maluʻaki mai e poó ʻi he taimi naʻá ku mavahe ai mei Sipēnisifooka, ʻIutaá, ke u lele ʻi he poó kakato. Ne lelei e meʻa kotoa pē ʻi he kamataʻangá. ʻIkai fuoloa kuó u mavahe mei he hala lahi naʻe lele mei he tongá ki he tokelaú, ʻo u lele ʻi he hala lahi naʻe lele mei he hahaké ki he hihifó. Naʻá ku fakaulo leva ʻeku ongo maama lahí pea fakavavevave atu ʻi he fakahihifo ʻo ʻIutaá. Naʻe fakaʻau ke toe kaupōʻuli ange ʻa e poó ʻi he lōloa atu ʻa e lelé, peá u fakatokangaʻi ne fakaʻau ke toe faingataʻa ange ʻeku sio ki he halá. Fāifai, peá u fakatokangaʻi kuo fakaʻau ke poipoila ange ʻeku maama muʻá. Fāifai peá na mate, matemate mo e mīsiní, pea holo hifo ai pē mo e kaá ʻo tuʻu ʻi he veʻehalá.

Ne mate ʻaupito e puha ʻuhilá. ʻIkai toe lava ʻa e kaá ʻo lele. Neongo naʻá ku tokanga ʻo fakapapauʻi ʻoku lahi ʻeku penisiní pea fakaʻilongaʻi e feituʻu ke u tuʻu ai ʻo ʻutú, ka naʻe ʻikai ke u mateuteu ki ha mate ʻa e puha ʻuhilá.

Ko e hā ʻa e Fakafonu (Altenator)?

Naʻe ohi hake au ʻe ha tamai naʻá ne laukau ʻaki hono ngaahi e meʻalele homau fāmilí. Naʻá ne akoʻi kimautolu ʻi he ngaahi ʻo e meʻalelé, pea naʻá ku ʻilo ai he ʻikai mate ha puha ʻuhila ia ʻoku lelei lolotonga lele ʻa e kaá, tukukehe kapau ʻoku ʻi ai ha palopalema ʻi he fakafonú. Ko e fakafonú ko ha mīsini faʻu ivi fakaʻuhila ʻokú ne liliu ʻa e ivi fakamīsiní ki ha ivi fakaʻuhila. ʻOkú ne fakaʻaongaʻi ʻa e ivi kinetic ʻo e mīsini moʻuí, ke faʻu ʻaki ha ivi fakamakinito ʻoku liliu ʻo mālohi fakaʻuhila ʻo ne hokohoko fakafonu ʻa e puha ʻuhilá. ʻOkú ne ʻai heni ʻa e maama muʻá, letioó, mo e ʻea fakamokomokó pea mo ha ngaahi konga kehe ke ngāue ʻo ʻikai mōtuhia. ʻOku tokoni foki ke lele maʻu pē mīsiní.

ʻOku ʻi ai ha meʻa lahi ʻoku fehalaaki he fakafonu ʻeku kaá. Ne fie maʻu ke ngaahi pe fetongi kae toki lava ʻo hoko atu ʻeku fonongá.

Ko ʻeku fili pē he taimi ko ʻeni ne teʻeki ke ʻi ai ha telefoni toʻotoʻó, ke u kamata lue lalo. Naʻe fāifai pea fakaheka au ʻe ha tangata ʻo ʻave ki he kolo hoko maí. Naʻá ku tā mei ha telefoni totongi ki ha loli taulani. Naʻá ku heka ʻi he loto lolí mo e fakaʻulí ʻo toe houa ʻe taha ki he kaá. Peá ma toe heka pē ʻi heʻema foki ki he kiʻi koló mo taulani ʻeku kaá. Hili ha houa ʻe fā mei heʻeku ʻuluaki mavahe mei heʻeku kaá, ne u toe hū ki loto ʻo mohe ʻi muʻa he pausá kae ʻoua ke ava.

Naʻe kata e pulé he taimi naʻe aʻu mai aí, ʻi heʻeku pehē ʻe maʻu ʻi hono kiʻi koló ʻa e konga ʻo e meʻalelé ne u fie maʻú. Te ne lava pē ʻo tohi ke ʻomi, ka ʻe toki aʻu mai ia ʻi ha ʻosi ha ʻaho ʻe ua pe tolu. Fāifai peá ne fakaʻofaʻia ʻiate au. Naʻá ne talamai te ne lava ʻo fakafonu ʻeku puha ʻuhilá ʻi ha houa nai ʻe tolu. ʻE ala maʻu ai ha ivi feʻunga ke u lele ʻi he kaá ki he kolo hono hokó. Mahalo te nau maʻu ai e konga naʻá ku fie maʻú.

Hili hono fakafonu e puha ʻuhilá, ne u lele ʻo ʻikai toe fakamoʻui ha meʻa te ne fakaʻaongaʻi e ivi mahuʻinga ʻo e ʻuhilá. Naʻá ku aʻu ki he kolo hokó, ka naʻe ʻikai ke nau maʻu ʻa e konga naʻá ku fie maʻú. Naʻe toe hoko atu pē meʻa tatau—fakafonu he houa ʻe tolu ke lele ʻi ha houa ʻe ua ki he kolo hono hokó. Hili haʻaku feʻiloaki mo ha kakai angaʻofa ʻi he tukui kolo ʻo ʻeku fonongá, naʻe fāifai peá u toki afe atu ki he tauʻanga meʻalele ʻeku ongomātuʻá, kuó u aʻu lelei ki ʻapi, hili ʻeku fononga ʻi ha houa ʻe 30.

Mana Fakalaumālie

ʻOku ʻi ai ha faitatau ʻo ʻeku fonongá mo e fononga ʻa e kau ʻIsilelí, ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá. Ne toutou fafangaʻi ʻa e kau ʻIsilelí ʻi ha taʻu ʻe 40 ʻaki ha meʻakai mei langí naʻe ui ko e mana. (Vakai ki he ʻEkesōtosi vahe 16 mo e Nōmipa vahe 11.)

ʻĪmisi
gathering of manna

Ko e Tānaki ʻo e Maná, fai ʻe James Tissot

ʻOku tau fie maʻu ha meʻakai tatau mei he langí ʻi hotau kuongá, ko ha meʻakai fakalaumālie. Meʻamālié, he te tau lava ʻo faʻu ha “fakafonu fakalaumālie” te ne “faʻu” ʻa e mana fakalaumālie” ʻoku tau fie maʻú. Koeʻuhí ʻoku feau ʻetau ngaahi fie maʻu fakalaumālié ʻi heʻetau tauhi hotau vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, pea hangē ko e fakaʻaongaʻi ʻe he kakai ʻIsilelí honau taimí ʻi he ʻaho takitaha ke tānaki ʻa e maná, kuo pau ke tau tānaki he ʻahó ni ʻa e maná ʻi he lotu, ako ʻo e ongoongoleleí, mo e feinga ke maʻu e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe fāifai pea ongosia e kakai ʻIsilelí hono tānaki e mana fakamatelié pea nau “tō [ʻo] holi” ki he ngaahi meʻa naʻa nau sītuʻa mei aí (Nōmipa 11:4). Kapau te tau tuku ke tau ongosia ʻi he tānaki ʻo e mana fakalaumālié, te tau toki ʻilo hake ʻoku tau holi ki ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lelei fakalaumālie kiate kitautolu. ʻE tuʻu mole meiate kitautolu ʻetau taumuʻa totonú ʻo hangē ko e kau ʻIsilelí—ke tūʻuta ki he fonua ʻo e talaʻofá. Mahalo te tau fakaʻamu ne ʻikai ke tau teitei mavahe mei hotau “ʻIsipité” (vakai Nōmipa 11:5–6). ʻE iku ʻo ʻikai toe faʻu ʻe heʻetau fakafonu fakalaumālié ha mālohi, pea ʻikai ke tau toe lava ʻo fakalakalaka. Te tau tuēnoa, fiekaia, pea mo fakaʻamu ke fakahaofi kitautolu.

Ko e Mamata ki he Maná

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985), “ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku tōtuʻa ai ʻetau fakavaʻivaʻinga ʻaki e folofolá ko e ʻikai ke tau fakahoungaʻi kakato ʻetau maʻu ʻa e mataʻikoloa ko iá, ka ʻoku tau monūʻia ʻi heʻetau maʻu iá. Hangē kuo tau fiemālie pē ʻi he ngaahi meʻa kuo tau aʻusia ʻi he moʻuí ni mo anga ʻi he fanongo ki hono akoʻi e ongoongoleleí ʻi hotau lotolotongá pea faingataʻa leva ai ke tau fakakaukau atu naʻe mei lava pē ke kehe ia mei heni.”1

ʻOku ʻikai teitei totonu ke tau ʻaiʻainoaʻia pē ʻa e fie maʻu ko ia ke ako e folofolá, lotu, mo talangofua maʻu peé, he ʻoku nau tokoni ke tau paotoloaki e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Kapau te tau taʻe-tokangaʻi e ngaahi ngāue ʻokú ne fakaivia fakalaumālie ʻetau moʻuí, ʻo tau fiu ʻi hono faí, pe kehe pē ke fai kinautolu, ta ʻoku ʻikai ngāue kakato ʻetau fakafonu fakalaumālié. ʻE lava pē ke tau hōloa fakalaumālie, mahalo ʻo fuʻu māmālie ʻo ʻikai ke tau lava ʻo fakatokangaʻi. ʻI he taimi peheé, ko e founga pē ke toe ake aí, ko e tafoki kia Sīsū Kalaisi pea fakatomala. ʻE lava ke toe fakafoki ʻa e meʻa kotoa pē ʻo fou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo fakatomala fakamātoato.

Sio pea Moʻui

ʻI he taimi naʻe lāunga ai ʻa e kau ʻIsilelí, naʻe ʻikai ke nau toe fakahoungaʻi e tāpuaki ʻo e meʻakai ne nau maʻú. Ko hono tauteá, “naʻe tuku mai ʻe [he ʻEikí] ʻa e fanga ngata fakavela ki he kakaí, pea naʻa nau [uʻu] ʻa e kakaí; pea naʻe mate ai ʻa e kakai toko lahi” (Nōmipa 21:6).

Fāifai, pea “haʻu ʻa e kakaí kia Mosese, ʻo pehē, kuo mau angahala he kuo mau lāunga ki [he ʻEikí] pea mo koe; ke ke lotu ki [he ʻEikí] ke ne ʻave ʻa e fanga ngatá ni ʻiate kimautolu. Pea naʻe hūfia ʻe Mōsese ʻa e kakaí.

“Pea naʻe folofola ʻa [e ʻEikí] kia Mōsese, ʻo pehē, ke ke ngaohi maʻau ha ngata fakavela, ʻo ʻai ia ki ha ʻakau; pea ʻe pehē, ko ia kuo [uʻú], ʻo ka sio ia ki ai, ʻe moʻui ai ia.

“Pea naʻe ngaohi ʻe Mōsese ʻa e ngata palasa ʻo ne ʻai ia ki he ʻakaú, pea naʻe hoko ʻo pehē, kapau kuo [uʻu] ha tangata ʻe ha ngata, pea sio ia ki he ngata palasá, naʻe moʻui ia” (Nōmipa 21:7–9).

ʻĪmisi
brazen serpent

Toʻo mei he The Brazen Serpent, tā ʻe James Tissot, Jewish Museum, New York/Art Resource, NY

Ko e Ngata Palasa Fakaeonopōní

Ko e ngata palasá, ko ha fakataipe ia ʻo e hiki hake ʻo Kalaisi ʻi he kolosí (vakai Sione 3:14–15). ʻI heʻetau vakai ki he faleʻi ʻa e kau palōfita ʻo onopōní, ʻoku tau vakai atu ai kia Kalaisi he ʻoku nau fakafoki ʻetau tokangá ki he palani ʻa ʻetau Tamaí pea mo e tefitoʻi fatongia ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku fakaivia fakalaumālie kitautolu ʻe he kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā moʻuí, ʻo hangē ko e kakai loto ʻofa naʻa nau tuku ke fakafonu ʻeku puha ʻuhilá, ʻi heʻenau fakamanatu mai ko e fānau kitautolu ʻa ʻetau Tamai Hēvaní pea ko ʻEne “ngāué ʻeni mo e … nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). Kuo nau faleʻi pau mai, ʻi he toe lelei ange ʻetau mōihū he ʻaho Sāpaté, te tau fakatupulaki ai ʻetau tui ki he Tamai Hēvaní mo ʻEne palani ʻo e fiefiá mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.

ʻOku toe fakamatala foki e Tohi ʻa Molomoná ki he talanoa ʻo Mōsese mo e ngata palasá, ʻa ia ʻoku talamai ai kiate kitautolu “naʻe sio ki ai ʻa e tokolahi ʻo nau moʻui” (ʻAlamā 33:19; vakai foki, veesi 20–22). Ka, naʻe fakafisi foki ha niʻihi ia ke sio. “Ko e ngāue pē naʻe ʻanautolu ke faí ko e mamata pē; pea ko e meʻa ʻi hono faingofua ʻo e foungá, pe ko hono faingofuá, naʻe ʻi ai ʻa e tokolahi naʻe mate ai” (1 Nīfai 17:41). ʻE lava nai ke fakamatalaʻi pehē mo kitautolu ʻi ha ʻaho, naʻa tau fakafisi ke sio ki he kau palōfitá mo ʻenau faleʻí koeʻuhí ko hono faingofua ʻo e foungá?

“[Kapau naʻe lava ʻo mou moʻui ʻi hoʻomou mamata holo pe ʻaki homou matá ke mou lava ʻo moʻui aí, he ʻikai koā te mou mamata fakavavevave[?] …

“… Mou mamata holo ʻaki homou matá, pea kamata ke tui ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá” (ʻAlamā 33:21, 22).

ʻOku ou fakafetaʻi ʻi he ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau fononga ʻi hotau “hala ki langí” mo fakalotolahiʻi ha niʻihi kehe ke nau fai e meʻa tatau. ʻOku toe pehē pē mo ʻeku houngaʻia ʻi he faingamālie, ke fakatomala mo siʻaki hotau ulungaanga koví, ʻi he taimi ʻoku tau hē aí, ka tau foki ki he hala totonú. ʻOku taʻefaʻalaua ʻa e ngaahi tāpuakí.

ʻOku aofangatuku mai ʻe ha konga ʻi he Tohi ʻa Molomoná e aʻusia ʻa e kau ʻIsilelí, ʻo pehē, “Pea ʻilonga ʻa kinautolu kotoa pē ʻe sio ki he ngata ko iá te nau moʻui, ʻe pehē mo kinautolu kotoa pē te nau sio ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi he tui, pea maʻu ha laumālie fakatomalá, te nau lava ʻo moʻui, ʻio ʻi he moʻui ko ia ʻoku taʻengatá ” (Hilamani 8:15).

ʻOku hanga ʻe heʻetau muimui ki he faleʻi ʻa e kau palōfita ʻo onopōní, ʻo akoʻi hotau lotó ʻi he tui. ʻOkú ne fakamālohia kitautolu ke tau ikunaʻi e ngaahi faingataʻa ʻo ʻetau fonongá, tatau pē mo e fie maʻu ke u vilitaki atu ʻi he pō ko ia he toafá ʻi he faʻahitaʻu māfaná. ʻOku ou fakamoʻoni ko e taimi ʻoku tau sio ai ki he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, te tau ʻilo ʻa e ʻuhinga mo e taumuʻa ʻo ʻetau fonongá.

Te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi fakakaukau ki he efiafi fakafāmilí ʻi he fakamatala ko ʻení, mei he lds.org/go/11811.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo (2006), 61.