2018
Ko e Fekumi ki he Melinó: Founga (Lahi Ange) ʻe 4 ke Fakaʻaongaʻi ai e Kaveinga ʻo e Mutualé ki he 2018
January 2018


Ko e Fekumi ki he Melinó: Founga (Lahi Ange) ʻe 4 ke Fakaʻaongaʻi ai e Kaveinga ʻo e Mutualé ki he 2018

ʻĪmisi
kau taki ʻo e toʻu tupú

ʻOku hanga ʻe he kaveinga ʻo e Mutualé ki he 2018, ʻo akoʻi ki he toʻu tupú te nau lava ʻo maʻu ʻa e nongá meia Sīsū Kalaisi. ʻOku toʻo ʻa e kaveingá mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23, ʻoku fakaafeʻi ai kitautolu ʻe he ke tau, “Ako ʻiate au, pea fanongo ki heʻeku ngaahi leá; ʻaʻeva ʻi he angamalū ʻo hoku Laumālié, pea te ke maʻu ʻa e melinó ʻiate au.” Ko ha pōpoaki ongo moʻoni ia! Ko ha founga fakalata ʻeni ʻe fā ke fakaʻaongaʻi ʻaki e kaveinga ʻo e Mutualé ke fakamālohia ʻa e toʻu tupú lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá:

1. Polokalama kamatá

Ko hono fakakau ko ia ʻo e kaveingá ʻi he polokalama kamata ʻo e mutualé, ʻokú ne ʻe ia hanga ʻo fokotuʻu ʻa e laumālie ki he ʻekitivitií. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha talavou pe finemui kimuʻa pea kamata ʻa e ʻekitivitī takitaha ke ne fili ha veesi folofola ʻoku kaunga ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23. pea vahevahe ia mo e kulupú. Te ke lava foki ʻo tuku ha taimi makehe lolotonga ʻa e polokalama kamatá ke ako ʻa e ngaahi potufolofola ofi atu ki he veesi 23 ke mahino hono ʻuhingá.

2. “Fanongo ki heʻeku ngaahi leá”

ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ha kiʻi meʻa foʻou he fakakaukau ki he ʻekitivitī ngaohi meʻatokoní, ʻi he “Ko Koe, Toʻu Tupú, mo e Kaveinga ʻo e Mutualé” (Ensign pe Liahona, Sanuali 2018). Fili ha founga maʻu meʻatokoni pea ʻai ke lau leʻolahi ia ʻe ha taha kae fakafanongo e toʻu tupú mo nau muimui ki he founga ngaohi ʻo e meʻatokoni ko iá. Pea tā leʻolahi ha hiva lolotonga e kei lea ʻa e tokotaha ʻokú ne laú, ke faingataʻa ange ʻenau fanongo ki he fakahinohinó. Poupouʻi ʻa e tokotaha ʻokú ne laú ke hokohoko atu pē ʻene lau e founga ngaohi meʻatokoní, pea ʻoua te ne lau tuʻo ua ha meʻa. Hili ʻa e ʻekitivitií, mou talanoa ki he founga ʻoku tau tuku ai ke hanga ʻe he ngaahi meʻa ʻo e māmaní ʻo lolomi e folofola ʻa Kalaisí pea fakafaingataʻaʻiaʻi ai e muimui kiate Iá.

3. “Ako ʻIate Au”

ʻE akoʻi ʻe he ʻekitivitī ko ʻení ʻa e toʻu tupú ki he founga te nau maʻu ai ʻa e melinó, ʻi heʻenau ako ki he moʻui ʻa Kalaisí ʻi ha founga fakalaumālie. ʻI he holo ʻo e falolotu ʻa e uōtí (pe ko ha feituʻu pē ʻe feʻunga), ʻe ʻi ai ha ngaahi station ʻe fokotuʻu ʻi he feituʻu kehekehe ʻe tuʻu ai ha ʻū tā/meʻa ʻokú ne fakafofongaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ne ʻai ke ongoʻi māfasia e moʻui ʻa e toʻu tupú—meʻa hangē ko e akó, taú/ongoongo ʻo e taú, kakai angakovi, mo e alā meʻa pehē. ʻOku totonu ke tuʻu e station takitaha ʻi he holó ʻi tuʻa mei he ngaahi loki akó. ʻI he station takitaha, tuku ke aleaʻi ʻe he toʻu tupú ʻa e ongo ʻoku nau maʻú pea mo ʻenau ngaahi aʻusiá ʻi he founga ʻoku uesia ai kinautolu ʻe he ngaahi meʻa fakatupu mafasia ko ʻení. Pea fakaava leva ʻa e matapā ki he loki ʻoku tuʻu ʻa e station ʻi muʻa aí. (ʻE lava pē fakapipiki ha tā ʻo Kalaisi ʻi he matapaá.) ʻI loto ʻi he lokí, ʻoku totonu ke ʻi ai ha station ʻe taha ai kuo ʻosi tuʻu ai ha vitiō/folofola/pōpoaki ʻi he konga ʻo e moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa Kalaisí ʻe tokoni ke nau maʻu ai ha melino, ʻi heʻene felāveʻi mo e meʻa fakatupu mafasia ʻi he holó. ʻOku totonu ke hanga ʻe ha station konga-ua pehē ʻe tolu (taha ʻi he holó, pea taha he loki akó), ʻo fakahoko e ʻekitivitií.

4. “Te ke maʻu ʻa e melinó ʻiate au”

ʻAlu hoʻomou kulupu Mutualé ʻo “hiva kau ki he melinó.” Neongo ʻoku faʻa toki fai pē hivá he taimi Kilisimasí, ka ko e ʻekitivitī lelei ia ke fai ʻi ha faʻainga taimi pē ʻo e taʻú. Kumi ha ngaahi fāmili ʻokú ke ʻiloʻi ʻe ʻaonga kiate kinautolu ha kiʻi langaki fakalaumālie pea mou ʻalu ki honau matapaá mo ha kiʻi meʻakai maʻamaʻa (treat) pea hivaʻi ange ha ngaahi himi kiate kinautolu. ʻOku hanga ʻe he himí ʻo fakaafeʻi mai e Laumālié, pea ʻoku toe tānaki mai ai ha nonga ʻoku lahi angé.