2018
2018-mutual-theme-peace-in-christ
January 2018


Kaveinga ʻo e Mutualé ki he 2018

Melinó ʻia Kalaisi

Neongo pe ko e hā ho ngaahi tūkungá, te ke lava ʻo maʻu maʻu pē ʻa e melinó ʻia Sīsū Kalaisi.

ʻOku ʻikai faingofua ke maʻu maʻu pē ʻa e melinó ʻi ha māmani longoaʻa, feʻauʻauhi, mohu ʻahiʻahi mo fonu ʻi he ngaahi fakakaukau puputuʻú. Ka ʻoku ʻomi ʻe he talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23 (kaveinga ʻa e Mutualé ki he 2018), ha hala kuo tofa ki he melinó: “Ako ʻiate au pea fanongo ki heʻeku ngaahi leá, ʻaʻeva ʻi he angamalū ʻo hoku Laumālié, pea te ke maʻu ʻa e melinó ʻiate au.”

ʻI heʻemau hoko ko e kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí mo e Kau Talavoú, ʻoku mau fakamoʻoni atu ʻoku moʻoni ia. Kuo mau mātā ia ʻi heʻemau moʻuí, pea kapau te mou muimui ki he sīpingá ni, ʻe fakahoko leva ʻe he ʻOtuá ʻEne talaʻofa ko e melinó ʻi hoʻo moʻuí foki.

Mahalo naʻa ongoʻi tailiili mo hohaʻa hamou tokolahi ki homou kahaʻú. ʻOku fifili hamou niʻihi ki homou fōtungá, meʻa te mou lavá pea mo e tuʻunga te mou aʻu ki aí. Ka neongo pe ko e hā te mou fehangahangai mo iá, te mou lava ʻo kei maʻu pē ʻa e nongá. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ʻe pulia atu leva e ngaahi fehuʻi pe hohaʻa ko iá, ka te mou lava ʻo ongoʻi e fakapapauʻi fakalongolongo atu ʻe lelei e meʻa kotoa pē. Kae mahuʻinga tahá, te mou lava ʻo ongoʻi e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisi maʻau fakatāutahá, pea ʻoku maʻu ai ha nonga lahi moʻoni.

Tau talanoa angé ki he konga takitaha ʻo e veesi ko ʻení.

Ako ʻIate Au

Ko e ʻiloʻi ko ia ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, ko ha konga mahuʻinga ia ʻo hoʻomou fonongá. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻiloʻi koe ko e ʻOtua moʻui pē taha, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ke fekaú” (Sione 17:3). ʻI hoʻomou ʻiloʻi lelei ange ʻa Kalaisí, ʻe lava ke mahino ai kiate koe ʻa ʻEne leleí, potó, angaʻofá mo ʻEne ʻofá. ʻE tupulaki hoʻomou tui kiate Iá pea te mou maʻu ha holi lahi ange ke muimui kiate Ia mo e Tamai Hēvaní.

Fanongo ki Heʻeku Ngaahi Leá

ʻOku folofola mai ʻa Sīsū Kalaisi kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi he folofolá, kau palōfita moʻuí pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku fie maʻu ke tau keinanga, fakalaulauloto mo fakaʻaongaʻi e ngaahi leá ni ʻi heʻetau moʻuí. ʻI hoʻomou ako e folofola ʻa e Fakamoʻuí, tokanga taha ki he Tohi ʻa Molomoná, he naʻe akoʻi mai ʻe Siosefa Sāmita, “ko e tohi tonu taha ia ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní, pea ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻe ofi ange ha tangata ki he ʻOtuá ʻi haʻane tauhi hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe.”1 ʻE tokoni e fakaafe mālohi mo ongo ko ia naʻe fai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2017 ke tau lau e Tohi ʻa Molomoná he ʻaho kotoa peé, ke tau fakafanongo pea mahino ai kiate kitautolu e folofola ʻa Kalaisí.2

ʻAʻeva ʻi he Angamalū ʻo e Laumālié

ʻOku toki kamata pē ke liliu kitautolu ʻe heʻetau fakafanongo ki he folofola ʻa e Fakamoʻuí, he taimi ʻoku tau loto fiemālie ai ke talangofua ki aí. ʻOku fie maʻu heni ke tau angamalū. ʻOku fie maʻu ia ke siʻaki hotau hala ʻotautolú, ka tau ʻaʻeva ʻi Hono halá. ʻOku tau fakakaukau he taimi ʻe niʻihi ʻoku lelei ange ʻetau foungá. Ka ʻi heʻetau angamalū pea muimui ʻiate Ia ki ha faʻahinga feituʻu pē te Ne taki kitautolu ki aí, te tau nofo maʻu ai pē ʻi he hala lelei tahá.

Te ke Maʻu ʻa e Melinó ʻIate Au

Ko e talaʻofa maʻongoʻongá ʻeni: kapau te mou fai e ngaahi meʻa ʻe tolu ko ʻení—ʻa e akó, fakafanongó pea ʻaʻeva mo e Fakamoʻuí—te mou maʻu ai ʻa e melinó ʻi hoʻomou moʻuí. Te mou maʻu ʻa e fakapapau ʻoku tuʻu e ʻOtuá homou tafaʻakí pea te Ne tokangaʻi kimoutolu neongo hoʻomou ilifiá, ongoʻi taʻepauʻiá pe vaivaí. Te mou lava ʻo maʻu ha loto falala—kiate kimoutolu mo Sīsū Kalaisi pea mo ʻEne ʻofá mo Hono mālohí.

ʻOku mau fakaafeʻi atu ʻa e toʻu tupu kotoa pē ʻo e Siasí, ke mou ako maʻuloto ʻa e veesi ko ʻení. Fakaʻaongaʻi ia ke ne tataki hoʻo moʻuí. ʻI he taimi ʻe ʻākilotoa ai kimoutolu ʻe he kaupoʻuli mo ngali taulōfuʻu ʻo e faingataʻá, te ke lava ʻo fakakaukau ki he potu folofolá ni, muimui ki hono sīpingá pea fakamaʻu koe ki he fakavaʻe pau mo mālohi ʻo Sīsū Kalaisí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 73

  2. Vakai, Thomas S. Monson, “Ko e Mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Liahona, Mē 2017, 86.