2018
Ko ha Tali maʻa Lūsia
January 2018


Ko ha Tali maʻa Lūsia

ʻOku nofo e tokotaha naʻá ne fai e talanoá ʻi Kalefōnia, USA.

Naʻe puputuʻu ʻa Lūsia ʻi he meʻa naʻe lea ʻaki ʻe heʻene faiakó. Ko hai ʻe lava ʻo tokoní?

“ʻOku ou manako he lau ʻa e folofolá, Tupulaki ai hoku laumālié, Mo ʻeku fakamoʻoní” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 66).

ʻĪmisi
An Answer for Lucia

Naʻe holoholoʻi ʻe Lūsia hono loʻimatá. Naʻe ʻikai loto ke sio ki ai e toenga ʻo e longaʻi fānaú. Naʻe mavahe mei he ʻapi akó ʻo fakavavevave ki ʻapi.

Naʻe nofo ʻa Lūsia ʻi ha kiʻi motu fakaʻofoʻofa. Ko ia tokotaha pē mēmipa ʻo e Siasí ʻi he akoʻangá. Naʻe ʻalu e toengá ki he siasi tatau. Naʻa nau fakamataliliʻi ʻa Lūsia mo ʻikai vaʻinga mo ia koeʻuhí ko ʻene kehé.

Naʻe ʻikai ko e palopalemá pē ia. Naʻe ʻikai fie sio ʻa e faiakó he taimi ʻe niʻihi kia Lūsia ʻi he taimi naʻe hiki ai hono nimá.

“Ka ko e kovi tahá ʻa e ʻahó ni!” Ko e fakakaukau ia ʻa Lūsia. Naʻá ne ʻakahi ha foʻi maka he lolotonga ʻene fononga he halá. Naʻe lau ʻe he faiakó he lolotonga ʻa e kalasí ha ngaahi veesi mei he Tohi Tapú naʻe ʻikai mahino kia Lūsia. Naʻa nau ʻai ʻo hangē ko e tokotaha tatau pē ʻa e Tamai Hēvaní, Sīsū, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea talaange ʻe he faiakó ʻoku ʻi ai ha ngaahi siasi naʻe ʻikai tui ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe he Tohi Tapú. Naʻe sio hangatonu pē kia Lūsia. Naʻe kata ʻa e taha kotoa ʻi he kalasí.

Naʻe puputuʻu ʻa Lūsia. ʻIkai ʻoku māvahevahe ʻa e Tamai Hēvaní, Sīsū, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní? Ko e hā e meʻa ʻoku hokó?

Fakafokifā pē kuó ne maʻu ha foʻi fakakaukau fakafiefia. Te ne lava ʻo ʻeke ki he ongo faifekaú! Naʻá na omi ki he kiʻi kolo ʻo Lūsiá he ʻaho kotoa pē. Naʻá ne pehē, “Te na ʻilo e founga ke tokoni aí!”

Naʻe fakatokangaʻi atu ʻe Lūsia ʻa Sisitā Palauni mo Sisitā Luisi ʻi heʻene aʻu atu ki ʻapí. Naʻá na lolotonga tokoni ʻi he pamu e vai ki he tangikē ʻi he funga falé.

Naʻe fai atu leva ʻe Lūsia ʻene fehuʻí. “Ko e hā ʻoku pehē ai ʻe he Tohi Tapú ko e Tamai Hēvaní mo Sīsuú ko e tokotaha tatau peé?”

Naʻe malimali pē ʻa Sistā Palauni. “Ko ha fehuʻi lelei ia. Tau kumi ha ngaahi potufolofola ʻi he ʻosi e kai hoʻataá, ke tokoni.”

Naʻe ʻikai fuʻu kai fēfē ʻe Lūsia e kelevi ropa vieja ifo naʻe ngaohi ʻe he Fineʻeikí. Naʻá ne fie maʻu pē ʻa e talí!

Fāifai pea ʻosi ʻa e kai hoʻataá. Ne fakaava leva ʻe Lūsia mo e ongo faifekaú ʻenau folofolá. Naʻa nau lau fekauʻaki mo e mata meʻa hā mai ʻa Siosefa Sāmitá. Hili ia pea nau lau fekauʻaki mo e papitaiso ʻa Sīsuú. Naʻe fakatou fakahaaʻi ʻe he ongo potufolofolá naʻe māvahevahe ʻa e Tamai Hēvaní, Sīsū, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Fehuʻi ange leva ʻe Lūsia, “Ko e hā leva ʻoku pehē ai ʻe he ngaahi potu folofola kehé ʻoku nau tataú?”

Naʻe kamata huke leva ʻe Sisitā Palauni ʻa e ngaahi pēsí. “Tau lau ʻa e Sione 17. Ko e lotu ia ʻa Sīsū ki he Tamai Hēvaní fekauʻaki mo ʻEne Kau ʻAposetoló.”

Naʻá nau taufetongi leva hono laú. Naʻe lotu ʻa Sīsū ʻi he folofolá ke “lava ʻo taha pē`” ʻEne Kau ʻAposetoló ʻo hangē ko ʻEne taha mo e Tamai Hēvaní. Naʻe lau ʻe Lūsia, naʻe tuʻo tolu ʻEne folofola ʻaki iá.

Pehē ange leva ʻa Sisitā Luisi, “He ʻikai ke lava ʻa e Kau ʻAposetoló ʻo hoko ko e tangata pē taha.” “Ka te nau lava ʻo taha ʻi he anga ʻo ʻenau tuí mo e ngāué. Ko e founga ia ʻoku lava ai ʻa e Tamai Hēvaní, Sīsū, mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tahá.”

Naʻe kamata e ongoʻi loto māfana ʻa Lūsia. Naʻá ne ʻilo ko e Laumālie Māʻoniʻoní ia. Ko ʻEne talaange ʻeni ki ai ʻoku moʻoni ʻa Sisitā Luisi.

Naʻe ʻikai ko e tokotaha tatau pē ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū. Ka naʻá Na tatau ʻi he meʻa naʻá Na folofola ʻaki mo fakahokó. Pea naʻe ʻiloʻi ʻe Lūsia naʻá Na fakatou ʻofa ʻi ai.