2018
ʻAkapulú, ʻAho Sāpaté, mo e Tulihopo Pāfua Fakalaumālié
January 2018


ʻAkapulú, Ngaahi ʻAho Sāpaté, mo e Tulihopo Pāfua Fakalaumālié

ʻE ala ʻuhinga e ʻikai vaʻinga soka ʻi he Sāpaté kia Uili, ko e ʻikai vaʻinga ʻi ha taha ʻo e ngaahi timi lelei tahá.

ʻĪmisi
Will

Ko e taimi naʻá ku fuʻu kei siʻi aí, naʻá ku fakahoko mo hoku ngaahi kaungāmeʻá ha vaʻinga naʻe ui ko e “Puna pe Uku.” Ko hono moʻoní, ko e meʻa pē ʻokú ke fie maʻú ko ha vaikaukau loloto pe anovai, ke puna mei ai, hangē ha papa tulihopoʻangá. Ko hono foungá, te ke puna mei he papa tulihopó. ʻI hoʻo fai iá, ʻoku kaila ha taha, “puna,” ʻa ia ko hono ʻuhingá ʻoku fie maʻu ke ke tūʻulu ki he vaí ʻo muʻomuʻa ho ongo nimá, ʻo tulihopo.

Ko e taimi te ke feinga ai ke fai ha meʻa lolotonga ʻo hoʻo ʻi he ʻeá, te ke meimei fakaiku ai ʻo tatau mo ha tautā noa, ʻoku kapatā pe tulihopo pāfua ʻaki ho keté.

ʻOku ʻikai totonu ke tatau ʻa e moʻuí mo ha vaʻinga “Puna pe Uku.” Te ke lava ʻo fai ha ngaahi fili kei taimi ʻo hao ai mei he pāfua fakalaumālie ʻaki ho keté. Naʻe ʻikai ke pehē ʻe he palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá ko Sosiuá, “Toki fili pē telia naʻa fuʻu tōmui.” Naʻá ne pehē, “Mou fili he ʻahó ni ʻa ia te mou tauhí” (Sosiua 24:15; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Mahalo ʻoku ʻikai faʻa tulihopo pāfua fakalaumālie ʻa Uili W. mei Seni Felenisisikou, Kālefōnia, USA koeʻuhí ʻoku tui ia ki he fili kimuʻa ʻoku teʻeki hoko e miniti fakaʻosí.

ʻOkú ne pehē, “Kapau ʻokú ke fili ke fakahoko pe ʻikai fakahoko ha meʻa ʻoku teʻeki ke hoko mai, ʻokú ne ʻai ke faingofua ange ʻa e ngaahi meʻá.” “Tau pehē ʻokú ke ʻalu ki ha fakafiefia mo ha taha ʻokú ne mono atu ha ʻolokaholo. Kapau naʻá ke fili he taimi ko iá ke maʻu ia pe ʻikai, mahalo ʻe ʻahiʻahiʻi koe ke ke maʻu ia. Ka ʻo kapau naʻá ke ʻosi fili fuoloa ke tali ʻikai ki ha taha te ne ʻoatu ha ʻolokaholo kiate koe, te ke ongoʻi papau ange ai ʻiate koe. He ʻikai ha toe taimi ia ke fakataueleʻi ai koe. Te ke talaange ʻikai koeʻuhí he naʻá ke ʻosi fili fuoloa pē ʻe koe.”

ʻOku pehē ʻe he kaveinga ʻo e Mutualé ki he 2018, “Ako ‘iate au, pea fanongo ki heʻeku ngaahi leá; ‘aʻeva ‘i he angamalū ‘o hoku Laumālié, pea te ke maʻu ‘a e melinó ‘iate au” (T&F 19:23). Kia Uili, ʻoku ʻuhinga e melinó ke ongoʻi loto lahi ʻi heʻene fili e totonú ʻo ʻikai toe hohaʻa ki he ngaahi laukovi mei he niʻihi kehé. ʻOku maʻu ʻe Uili ʻa e melino ko iá mei heʻene tomuʻa fili ke fakafanongo—mo talangofua—ki he ngaahi folofola ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku faʻa fakafepakiʻi au ʻe he kauleká he meʻa ʻoku ou fai pe taʻe-faí, ka ʻoku ʻikai ke ne fuʻu uesia fēfē au koeʻuhí he naʻá ku ʻosi fili tokamuʻa pē au ko e founga ia te u moʻui aí.”

Ko ha meʻa ʻe taha naʻe tomuʻa fili fuoloa ʻe Uili mo hono fāmilí ko hono tauhi ʻo e Sāpaté ke māʻoniʻoní. Naʻe kiʻi faingataʻa ʻi he taimi naʻe kau ai ʻa Uili ki he timi soka haú. Kae hangē ko Nīfaí, naʻe tui hono fāmilí “ʻOku ʻikai tuku mai ʻe he ʻEikí ha fekau ki he fānau ʻa e tangatá kae ʻikai te ne teuteu ha hala maʻanautolu ke nau lava ai ʻo fai ʻa e meʻa kuó ne fekau kiate kinautolú” (1 Nīfai 3:7),

ʻOku ʻikai ha meʻa te ne fakatataua e Soká kia Uili. Hangē ko e lau ʻa ʻene fineʻeikí, “ʻOku kai, inu, mohe, pea mo manako ʻi he soká. Ko hono manakó ia pea ʻoku fuʻu lelei ʻaupito ai.”

ʻĪmisi
Will playing football

Ko e taimi pē ʻoku kau ai ʻa Uili ʻi he ngaahi timi hau taha ʻi he ʻeliá, ʻoku fiefia ʻaupito. Ko e palopalemá pē: ʻoku fai e ngaahi vaʻinga lahi ʻa e timí ʻi he Sāpaté. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi timí ʻoku ʻikai ke nau tali ha taha vaʻinga he ʻikai kau ʻi he ngaahi vaʻinga he Sāpaté. ʻE ʻuhinga ha fili ke ʻikai vaʻinga ʻi he Sāpaté ko e mole ia hono tuʻunga ʻi he timí.

Ka naʻe ʻosi fai fuoloa ʻaupito ʻe Uili ia ʻa e fili ko iá. Te ne tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni.

Naʻe lotu fakataha ʻa Uili mo hono fāmilí ʻo fakahā ki he Tamai Hēvaní ʻa ʻenau fakaʻamu ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú pea mo kole ʻEne tokoní. Pea toki talanoa leva ʻa Uili mo ʻene fineʻeikí ki he kau faiako ʻo e timí fekauʻaki mo ʻenau tuí. Naʻá na ʻohovale, he naʻe fie maʻu ʻe he kau faiakó ʻa Uili ke kau ʻi he timí, tatau ai pē kapau naʻe ʻikai vaʻinga Sāpate!

ʻOku pehē ʻe Uili, “ʻOku ou ʻiloʻi ko e taimi ʻoku ou tauhi ai ʻa e Sāpaté, ʻoku tāpuekina au.” “Mahalo he ʻikai ke u vaʻinga ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻo hangē ko e niʻihi kehé, ka kuó u ʻosi mātaʻia ha ngaahi tāpuaki, hangē ko e liliu fakafokifā ʻo e ngaahi vaʻinga ʻi he Sāpaté ki ha aho kehé. ʻOku ou toe fakakaukau foki, ʻoku ou vaʻinga lelei ange koeʻuhí he ʻoku ʻi ai haku ʻaho ke mālōlō ai.”

ʻOku fakaʻau ke lelei ange. Naʻe ʻikai fuoloa kuo ʻilo ʻe Uili ko e taha hono kaungā vaʻinga ʻi he timí ʻoku mēmipa he Siasí. Hili ha ngaahi māhina siʻi ʻo ʻena vaʻinga fakatahá, kuo muimui ʻa e kiʻi tamasiʻi ʻe tahá ʻi he sīpinga ʻa Uilí ʻo tuku mo ia ʻene vaʻinga he Sāpaté.

Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻo hangē ʻoku ʻikai ke ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e talangofuá, mahalo ko hono ʻuhingá he ʻoku ʻikai ke ke lava ʻo sio kakato ki he ngaahi meʻa kuo tokonaki ʻe he Tamai Hēvaní maʻaú. ʻOku hoko maʻu pē e fakakaukau ke fakafanongo ki he ngaahi folofola ʻa Kalaisí pea mo tauhi ki he ʻEikí, ko e fili totonú, fai leva ia he taimí ni!

ʻĪmisi
Will and family

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “ʻOku ou kolea ke mou fakapapauʻi he taimí ni he ʻikai ke mou afe mei [he] hala ʻoku fakaiku ki heʻetau taumuʻá: ʻa e moʻui taʻengata mo ʻetau Tamai Hēvaní.” (Ko e Konga ʻe Tolu ʻo e Filí,” Liahona, Nōvema 2010, 68).

ʻOua naʻa hoko hoʻo moʻuí ko ha vaʻinga “Puna pe Uku.” ʻOua naʻá ke ʻahiʻahiʻi e tulihopo pāfua fakalaumālié pe ko hano faʻahinga pē. Fili he taimí ni ke muimui ʻia Sīsū Kalaisi mo maʻu e nonga ʻokú Ne ʻomi ki hoʻo moʻuí.