2018
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23
January 2018


ʻOtu Lea ki he ʻOtu Lea

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ha ngaahi kī ki he maʻu e melinó ʻia Sīsū Kalaisí.

23 Ako ʻiate au, pea fanongo ki heʻeku ngaahi leá; ʻaʻeva ʻi he angamalū ʻo hoku Laumālié, pea te ke maʻu ʻa e melinó ʻiate au.

Ako ʻiate au

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

“ʻOku tau ʻiloʻi ko e ‘[faiakó ni] mei he ʻOtuá’ [Sione 3:2] naʻe mahulu hake ia ʻi ha faiakó pē. Naʻá Ne akoʻi kitautolu ke ʻofa ki he ʻEikí ko hotau ʻOtuá ʻaki hotau lotó kotoa, laumālié kotoa, mālohí kotoa, mo hotau ʻatamaí kotoa, pea ke ʻofa ki hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú, ko e Faiako Tuʻukimuʻa mo e Faʻifaʻitakiʻanga ʻo e moʻui haohaoá.

ʻI he taimi ʻoku tau tali ai e fakaafe ongongofua ʻa e ʻEikí ke ʻAko ʻiate aú, ʻoku tau maʻu ai Hono mālohi fakalangí.”

Palesiteni Thomas S. Monson, “Ako ʻIate Au,” Liahona, Māʻasi 2016, 4, 6.

Fanongo ki heʻeku ngaahi leá

ʻOku mahuʻinga ʻa e fakafanongó ʻi hono fakatupulaki e tui kia Sīsū Kalaisí. “ʻOku mei he fanongó ʻa e tuí, mo e fanongo ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá” (Loma 10:17).

“ʻOku totonu ke ako e fānau ʻa e ʻOtuá ke fakafanongo, pea fakafanongo leva ke ako mei he ʻEikí” (Palesiteni Russle M. Nelson, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Listen to Learn,” Ensign, May 1991, 24.

ʻAʻeva

ʻOku mahuʻinga e akó mo e fakafanongó ke muimui moʻoni kia Sīsū Kalaisi. Ka ʻoku ʻikai feʻunga pē ai. Kuo pau ke tau toe ʻaʻeva, pe ngāue, ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku tau ako mo fanongo ki aí.

“Ko ha taimi totonu maʻu pē ʻa ʻete molomolo-muivaʻe ʻi hono halá. ʻOku ʻikai teitei fuʻu tōmui” (Palesiteni Dieter F. Uchtdorf, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Ko e Hala ʻo e Ākongá,” Liahona, Mē 2009, 78).

Angamaluú

ʻOku kau ʻi he angamaluú ʻa e “faʻakātaki ʻi he faingataʻá” (Fakahinohino ki he Folofolá, “Meek, Meekness,” Scriptures.lds.org). Kapau te tau kātakiʻi hotau faingataʻá ʻi he angamalū ʻo ʻikai tekeʻi e ʻOtuá, ʻe ʻikai ngata pē ʻi hano fakaului kitautolu, ka te Ne toe fakamoʻui foki kitautolu (vakai, T&F 112:13).

Ko Hoku Laumālié

ʻOku ʻomi ʻe he angamaluú e “ʻaʻahi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 8:26) pea ko e “fua ia ʻo e Laumālié” (vakai, Kalētia 5:22–23).

Melino ʻiate au

ʻĪmisi
ʻEletā Quentin L. Cook

ʻOku ʻikai maʻu ʻa e melinó ia mei he tulifua ki he tangi ke tataú, ngaahi fakafiefiaʻangá pe fakafiemālié. ʻOku ʻikai maʻu ʻa e melinó ia mei he tulifua fakahōhōlotó, ngaahi fakafiefiaʻangá pe fakafiefiemālié. He ʻikai lava ʻe ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni, neongo ʻetau maʻu lahi ia, ke ne fakatupu ʻa e fiefia pe melino ʻoku tuʻuloá.

“… Ko e Fakamo‘uí … ʻa e maʻuʻanga mo e tupuʻanga ʻo e melinó. Ko Ia ʻa e ʻPilinisi ‘o e Melinóʻ [ʻĪsaia 9:6].”

ʻEletā Quentin L. Cook ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Melino Fakatāutahá: Ko e Pale ʻo e Anga Māʻoniʻoní,” Liahona, Mē 2013, 34.