2020
Maʻá e Kau Faifekau ʻoku Fefaʻuhi mo e Faingataʻaʻia Fakaeʻatamaí
Sepitema 2020


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Maʻá e Kau Faifekau ʻoku Fefaʻuhi mo e Faingataʻaʻia Fakaeʻatamaí

ʻOku vahevahe ʻe ha ongo meʻa kei talavou ʻa e anga ʻo ʻena ikunaʻi ʻena fefaʻuhi mo ha faingataʻaʻia fakaeʻatamai ʻi heʻena ngāue fakafaifekaú.

ʻE lava ke hoko ha ngāue fakafaifekau taimi kakato ko ha maʻuʻanga tāpuaki fakaofo—fakatouʻosi maʻá e faifekaú mo kinautolu ʻokú ne ngāue tokoni ki aí. Hangē ko e lea ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻE ʻoatu ʻe he ngāue fakafaifekaú ha ngaahi tāpuaki makehe maʻau ʻi he taimí ni pea ʻi he toenga hoʻo moʻuí. …

“… ‘Oku ou fakamoʻoni ʻe hoko ʻa e faivelenga ʻi he ngāue fakafaifekau taimi kakató ko ha maʻuʻanga fiefia lahi mo ha ngaahi tāpuaki fungani” (“Now Is the Time to Serve a Mission!” Liahona, May 2004, 90).

Ka ʻe lava foki ke toe hoko ʻa e ngāue fakafaifekaú ko ha aʻusia faingataʻa taʻeʻamanekina. Naʻe akonaki mai ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo pehē: “ʻOku faingataʻa ʻa e ngāue fakafaifekaú. ʻOkú ne toʻo ʻa e iví pea ngāue ʻaki ʻa hoto potó pea ʻokú ne fie maʻu ke te fai ʻa hoto tūkuingatá. … ʻOku ʻikai ke ʻi ai mo ha ngāue kehe ʻe fie maʻu ai ke te ngāue fuoloa pe lahi ange ʻete mateakí, pe ko e faʻahinga feilaulau pehē mo e lotu fakamātoato” (“That All May Hear,” Ensign, May 1995, 49). ʻI hoʻo hoko ko ha faifekaú, ʻokú ke nofo fakataha he ʻahó kakato mo ha taha mahalo te mo feohi lelei mo ia pe ʻikai, ʻokú ke fehangahangai mo e fakasītuʻaʻí pe fakafepakiʻí ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻoku ʻikai ke ke maʻu pe ofi atu ʻa e ngaahi fakafiemālie fakaʻaho ʻo ʻapí mo e niʻihi ʻokú ke ʻofa aí, ke nau tokoniʻi koe ke ke hokohoko atu. ʻE ala fakakāsiaʻi ʻe he ngaahi meʻá ni ʻa hoʻo moʻui lelei fakaeʻatamaí mo e fakaelotó ko ha faifekau taimi kakato.

ʻOku ʻikai tatau ha ongo ʻatamai ʻe ua, ko ia, kapau te ke faingataʻaʻia, fealeaʻaki mo e Tamai Hēvaní, mo hoʻo palesiteni fakamisioná, pe ko ho hoá ke kumi ha founga fakaleleiʻi ʻe tokoni kiate koé. ʻOku tau vahevahe heni ha ngaahi aʻusia mei ha ongo meʻa kei talavou ne na ngāueʻi hona faingataʻaʻiá ʻi he loto-moʻua mo e loto-mafasia lolotonga ʻena ngāue fakafaifekau taimi kakató.

Kimuʻa peá u mavahe ki heʻeku misioná ʻi Penisilivēnia, USA, naʻe kamata ke u loto-moʻua. Naʻe kiʻi fakatatali ʻeku ngaahi palani ngāue fakafaifekaú ka u feinga ke fai ha meʻa ki he meʻa ne u ongoʻí. Naʻe loto ʻeku palesiteni fakamisioná ke u ʻi ha feituʻu ʻoku lelei fakaeʻatamai koeʻuhí ʻe lava ke fakatupu ʻe he ngāue fakafaifekaú ha loto-hohaʻa mo ha ongoʻi loto-moʻua lahi.

Naʻá ku ngāue ke fakaleleiʻi hoku tuʻunga moʻui lelei fakaeʻatamaí peá u mavahe atu leva ʻo ngāue fakafaifekau hili hano fakaʻatā au mei ha faifaleʻi (ki he moʻui lelei fakaeʻatamaí).

Naʻe lelei ʻa e meʻa kotoa ʻo ngata ʻi heʻeku aʻu atu ki heʻeku ʻēlia hono tolú. Tupu mei he ʻikai ke u feohi lelei mo hoku hoá ne faingataʻa ke maʻu ha kakai ke akoʻi, ne fakautuutu ʻa ʻeku loto-moʻuá ʻo aʻu ki ha taimi naʻe faingataʻa ai ke u tuʻu mei hoku mohengá ʻi he pongipongí. Ne ʻi ai ha ngaahi momeniti naʻá ku fuʻu loto-moʻua ai ʻo ʻikai ke u mei malava ʻo mānava lelei, pea ne u loto-mafasia ʻi he tūkunga ko iá. Naʻe faifai peá u fetuʻutaki leva ki heʻeku palesiteni fakamisioná, ʻa ia naʻá ne fokotuʻu mai ʻi he loto ʻofa ke u talanoa ki heʻeku kau faifaleʻi ki he moʻui lelei fakaeʻatamai ʻi hoku misioná. Naʻe tokoni ʻa ʻeku talanoa kiate kinautolú ka naʻe ʻikai ke ʻosi ʻaupito ai ʻa e palopalemá.

Ko e meʻa naʻá ne tokoniʻi au ke u foki ʻo fai e meʻa totonú, ko e ngaahi meʻa ngāue mo e fanga kiʻi ngāue ne u ako mei he faifaleʻí. Ne u fakaʻaongaʻi kinautolu ke tauhi ʻaki ʻeku moʻui lelei fakaeʻatamaí. Naʻe ʻikai ke matoʻo kotoa atu ai ʻa ʻeku loto-moʻuá, ka naʻe malava ke u mapuleʻi feʻunga kae lava ke hokohoko atu ʻeku ngāue fakafaifekaú.

Ko ʻeku fanga kiʻi tokoni ʻeni ki hono mapuleʻi ʻo e loto-moʻuá ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú:

Fakatuʻasinó:

  • Tokangaʻi lelei koe! ʻE lava ke tokoni hono lau hoʻo folofolá mo e lotú ki hono fakamoʻui ho laumālié, ka ʻo kapau te ke fie maʻu ke tuku ha kiʻi taimi ʻi he ʻaho takitaha ke tokangaʻi ai koe (mahalo pē ʻi he lolotonga maʻu meʻatokoní pe ʻi he taimi ʻokú ke teuteu ai ki he ngāue ʻo e ʻahó pe teu ke mohé), fakamuʻomuʻa ʻeni ki hono tauhi ʻaki hoʻo moʻui lelei fakaeʻatamaí.

  • Fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke fiefia aí, ʻi he taimi te ke malava aí. Mahalo pē ʻokú ke ngāue maʻá e ʻEikí, ka ʻoku teʻeki ai ke ke liliu! Tohi ʻi hoʻo tohinoá, tā fakatātā, hiva, fanongo ki he mūsiká, talanoa ki ho fāmilí mo e ngaahi ʻofaʻangá ʻi he ʻaho teuteú, fai ha tohi—fai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne tokoniʻi koe ke ke ongoʻi e nongá.

  • Hiki ha ngaahi meʻa ʻe nima ʻokú ke houngaʻia ai ʻi he ʻaho takitaha. ʻE lava ke liliu ʻe he kiʻi ngāue ko ʻení ke lelei ange ai ho ʻatamaí.

  • Fakakaukau ke ngāue ʻaki ʻa e faitoʻo kuo fakangofua fakatoketaá ʻo kapau ʻe fie maʻu.

  • Kapau ʻokú ke faingataʻaʻia, ʻai ke ʻilo ho hoá, pea mo e founga ke ne tokoni ai kiate koé.

  • Akoako fakahoko ʻa e ioká (yoga), fakalaulaulotó, pe moʻui faʻa fakakaukaú lolotonga hoʻo fakamālohisino pongipongí pe ʻi he efiafí.

  • Talanoa ki ha faifaleʻi fakapalofesinale ki he moʻui lelei fakaeʻatamaí ʻo kapau te ke fie maʻu.

Fakalaumālie/Fakaeʻatamai:

  • ʻAi ha kiʻi tohinoa “palakū” ke hiki ai ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo fakalotosiʻí mo e ngaahi loto-moʻuá, kae ʻoua naʻa nofo ai ho fakakaukaú. Ko hono ʻuhingá ke fakahaaʻi ʻa e ngaahi ongo ko ʻení pea hoko atu leva ʻa e moʻuí. Taimi ʻe niʻihi, ʻe tokoni ke nusinusiʻi pe toʻo ʻa e pēsí hili hoʻo tohi hoʻo ngaahi ongó; hangē ʻokú ne fakataipe mai ʻa hono tukuange atu ʻo e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo fakalotosiʻi ko iá.

  • Kole ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he taimi te ke fie maʻu ai ke ke mālohi angé.

  • Toutou lau ho tāpuaki fakapēteliaké.

  • Tokanga taha ki ho ngaahi mālohingá, kae ʻikai ko ho ngaahi vaivaí.

  • Fakafepakiʻi ʻa e fakakaukau fakalotosiʻi! Lau ʻa e “Fakaangaanga ki he Moʻui Fakafaifekaú” ki ha tokoni lahi angé.

  • Lau mo fakalaulauloto ki he ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí, tautautefito ki he ngaahi lea ʻoku tokanga taha ki he moʻui lelei fakaeʻatamaí, ʻo hangē ko e lea ʻa Sisitā Reyna I. Aburto, “Lolotonga e Ngaahi Faingataʻá, ʻEiki Ta Feʻao Pē!” (Liahona, Nōvema 2019, 57–59) mo ʻEletā Jeffrey R. Holland, “Hangē ha Ipu Kuo Maumaú”(Liahona, Nōvema 2013, 40–42).

  • Lau ʻa e folofolá pea fakalaulauloto ki he ngaahi founga naʻe maʻu ai ʻe he kau palōfitá mo e kau faifekaú ʻa e mālohí mo e tuí ʻi he taimi naʻa nau fehangahangai ai mo e faingataʻá.

Naʻe tākiekina lahi ʻe he fanga kiʻi ngāue iiki mo faingofua ko ʻení, ʻa ʻeku malava ko ia ke tokoni ki he ʻEikí ʻaki hoku lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa. Ko hoʻo faingataʻaʻia ʻi he moʻui lelei fakaeʻatamaí, ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ke ke mā ai, pea ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻamanaki lelei ʻoku fakafou mai ʻia Sīsū Kalaisi, ke maʻu ai ʻa e mālohí, ʻamanaki leleí, mo e fakamoʻuí. Kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ha ngaahi meʻangāue lahi kiate kitautolu ke moʻui lelei ai hotau ʻatamaí, sinó, pea mo e laumālié. Ko e meʻa pe ʻoku fie maʻú ke tau loto-vēkeveke ke fakaʻaongaʻi kinautolu.

Faith Ferguson, ʻAitahō, USA

Ne u fuofua fehangahangai mo e loto-mafasiá ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻeku ngāue fakafaifekau ʻi Saute ʻAfiliká. Naʻe kehe ʻaupito ʻeku loto-mamahí. Ne u ongoʻi loto-mamahi, naʻe siʻi ʻeku fakakaukau fakalotolahí, pea naʻe kamata ke vaivai ʻeku tuí. Tānaki atu ki aí, naʻe mahamahaki ʻeku fineʻeikí, pea ʻi ai mo ha ngaahi faingataʻa kehe ʻa hoku fāmilí. Naʻá ku fakangalingali ʻoku SAI pē ʻa e meʻa kotoa, ka naʻe ʻikai. ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ku levaʻi lelei ʻa e faʻahinga kehekehe pē ʻo e loto-hohaʻá, pea ʻi he taimi ʻe taha, ne u foʻi ʻaupito. Naʻe lōmekina au ʻe heʻeku ngaahi fakakaukaú, pea naʻe hangē kuo fakafepakiʻi au ʻe he meʻa kotoa pē.

Naʻá ku loto-mamahi fakaeloto mo fakaeʻatamai, ko ia naʻá ku fakakaukau ke u ʻaukai mo lotu ke maʻu ha fakahinohino. Ko hono olá, naʻá ku maʻu ha ngaahi ueʻi fakalaumālie makehe ʻe tolu:

  • Ko e ʻuluakí ke u talanoa mo ʻeku palesiteni fakamisioná. Naʻe tokoni ʻa e faifai ange peá u talanoa kau ki heʻeku ngaahi faingataʻaʻiá ke u ongoʻi lelei ange mo ʻiloʻi naʻe ʻikai ke u tuenoa.

  • Ko hono uá, naʻe ueʻi fakalaumālie au ke u ʻiloʻi te u ikuna ʻi he taimi te u ako ai kau kia Sīsū Kalaisí. ʻI heʻeku ako kau ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí, naʻe mahino kiate au ne Na ʻafioʻi hoku faingataʻaʻiá mo ongoʻi hoku mamahí. Naʻá ku falala kiate Kinaua ke u maʻu ha mālohi ʻi he taimi ne u ongoʻi ai ne u halá.

  • Ko e ueʻi hono tolú naʻe haʻu ia mei ha kupuʻi lea meia Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “Ko e tokoní ko e faitoʻo lelei taha ia ki he fakaʻofaʻia pē ʻiate kitá, siokitá, loto-foʻí, mo e taʻelatá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Kōtoni B. Hingikelī [2016], 201.) ʻI heʻeku tokanga taha ki he niʻihi kehé mo hono tokoniʻi kinautolú, naʻe hili ha ngaahi taimi kuó u ongoʻi fiefia ange, loto-falala ange, mo falala lahi ange ki he Tamai Hēvaní.

Ne u ikunaʻi ʻeku ngāue fakafaifekaú, ka naʻe toe foki mai ʻeku loto-mafasiá lolotonga hoku ngaahi fuofua māhina ʻi he ʻunivēsití. Naʻá ku toki hiki pē mei Semipia ki Malēsia pea ne u mamaʻo mei ʻapi ʻo ʻikai ha ngaahi kaungāmeʻa pe fāmili ʻe ofi mai. Naʻe ʻikai ke u teitei ʻilo ʻa e feituʻu ne fakataha ki ai hoku koló ki he lotú.

Naʻá ku pikitai ki he ʻamanaki leleí pea ne u ongoʻi ne ueʻi au ke u toe ʻaukai mo lotu ki ha fakahinohino. Ne tataki au mei ai ke u kaungāmeʻa mo ha taʻahine ʻi heʻeku kalasí ʻa ia naʻá ne tokoniʻi au ke u ʻiloʻi ʻa e kolo ofi taha [ʻoku fai ai ʻa e lotú]. ʻI heʻeku lue atu ki he fale lotú ʻi he fuofua Sāpate ko iá, naʻá ku ongoʻi ʻa hono toʻo ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ʻeku kavenga mafasiá. Naʻá ku ʻiloʻi te u lava ʻo muimui ki he ngaahi sitepu ʻo e fakamoʻuí ʻa ia ne u fakahoko ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú. Naʻá ku toe talanoa ki heʻeku kau taki ʻi he Siasí ki ha tokoni, ne u ako ʻa e moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí, peá u tokanga taha leva ki hono tokoniʻi e niʻihi kehé. Naʻá ku maʻu ha kakai ke u talanoa mo tokoni ki ai, tokoniʻi ha niʻihi ʻi he akó, mo tali ha uiuiʻi ʻi he siasí.

Kuó u ako ha meʻa lahi fekauʻaki mo e moʻui lelei fakaeʻatamaí, koeʻuhi ko ʻeku aʻusia ʻa e loto-mafasiá. ʻE lava ke tau fuʻu femoʻuekina ke vakaiʻi kitautolu pe ko kinautolu ʻoku tau feohí, ka ʻoku fie maʻu ke tau talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo ʻetau ngaahi faingataʻiá—koeʻuhí ke tokoniʻi kitautolu mo kinautolu. ʻE lava ke uesia fakaeloto, fakaeʻatamai, mo fakalaumālie kitautolu takitaha ʻe he faiangahalá, ongoʻi tuenoá, mamahí, taʻefiemālié, mo e loto-mamahí. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa faingataʻa taha fekauʻaki mo e loto-mafasiá ko hoʻo ongoʻi mamaʻo mei he ʻOtuá.

Ka he ʻikai ʻaupito te tau tuenoa. ʻI he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí, ʻe lava ke tau tokanga taha ki he haʻu kia Kalaisí, koeʻuhí te Ne lava ʻo ngaohi e ngaahi meʻa vaivaí ke mālohi (vakai, ʻEta 12:27).

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu pea ko ʻEne fānau ʻa kitautolu. Kapau te tau falala kia Sīsū Kalaisi pea tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ʻe tāpuekina mo fakamālohia kitautolu. Koeʻuhi ko Ia, ʻoku ou maʻu ai ʻa e mālohi ʻi Heʻene Fakaleleí mo hokohoko atu ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e nongá mo e fiefiá.

Akasiwa Wamunyima, Malēsia