2020
Toe Langa Foʻou ʻEku Moʻuí Hili e Vete Malí
Sepitema 2020


“Toe Langa Foʻou ʻEku Moʻuí Hili e Vete Malí,” Liahona, Sepitema 2020

Fakaʻilekitulōnika Pē

Toe Langa Foʻou ʻEku Moʻuí Hili e Vete Malí

ʻI he mavahe hoku husepānití, ne u fehangahangai ai mo e moʻui ko ha faʻē taautaha mo ha fānau ʻe toko 10 ne nau fakaongoongo ki ha ngaahi tali meiate au.

ʻI he taʻu ʻe tolu mo e konga kuohilí, ne fakangata ai ʻeku mali temipale taʻu ʻe 29 ʻi ha vete mali. Ne fakatefito ʻeku moʻuí he taimi ko iá ʻi he Siasí, ʻi hoku husepānití, ʻi heʻeku fānaú—ko ha toko valu ne kei nofo pē ʻi ʻapi—pea mo ha ongo makapuna. Ne liliu ʻeku moʻuí ʻi ha ngaahi founga taʻeʻamanekina koeʻuhí ko e ola ʻo e vete malí.

Talu mei ai mo ʻeku hoko ko ha faʻē taautaha ʻoku feinga ke feau e ngaahi fiemaʻu ʻa ha fānau tangata ʻe toko nima ʻoku nau kau mālohi atu ki he ngaahi sipotí, ko ha ʻofefine taʻu hongofulu tupu, mo ha fānau lalahi ʻe toko ua kuó na ngāue lolotonga ia ʻokú na kei ako. ʻI he ngaahi fuofua māhina ʻo ʻema māvaé, ne u ongoʻi tuenoa, loto-siʻi, pea faʻa ongoʻi loto-mafasia. Ne u ongoʻi lōmekina pē ʻi he mafatukituki e ngaahi ngāue mo e fatongia ne u fuesiá. ʻE uesia fēfē nai e fānaú ʻe heʻeku vete malí? ʻE ʻi ai nai haʻanau momoʻi falala ki he nofo-malí? ʻE lava nai ke ma toe hoko ko ha fāmili “taʻengata”?

ʻI heʻeku hoko ko ha faʻē tāutahá, ne lahi e ngaahi fiemaʻu mei heʻeku moʻuí, pea ne u ako ke fai e ngaahi meʻa ne teʻeki ʻaupito ke u fai kimuʻa. Ne ako foki mo ʻeku fānaú ke tali ha ngaahi fatongia lahi ange ne u faʻa fakaʻamu ne ʻikai fie maʻu ke nau fuesia. Ne kau ʻi he ngaahi meʻa ne mau ako ki hono monomonó ʻa e ngaahi meʻa fuʻifuʻi musié, ʻū kapinetí mo e palamá. ʻI ha ʻaho ʻe taha ne u fakamāʻopoʻopo ai e ngaahi fakalelei lahi ne kei fiemaʻu ki hoku falé pea ne u tangutu hifo ʻo tangi. Ne ʻikai ke u maʻu ha paʻanga ke fai ʻaki e ngaahi fakaleleí, pea ne ʻikai ke u ʻilo ʻa e founga ke u fai pē ʻe au e meʻa ko iá.

Neongo kuo faingataʻa e moʻui ko ha faʻē tāutahá, ka kuó u ʻiloʻi ʻoku ʻikai ʻamanaki mai e Tamai Hēvaní ke u fai toko taha pē ia. ʻI he fakaʻau ke u falala ange kiate Iá, kuó u ʻilo ha fiemālie mo ha poupou ʻo fou ʻi moʻui mateaki ʻaki e ongoongoleleí, poupou ʻa e kāingalotu ʻo e uōtí, mo ha loto-holi ke fekumi ki he leleí ʻi heʻeku moʻuí.

Fokotuʻu Hoku Fakavaʻe ʻi he Ongoongoleleí

Kei mālohi. ʻI he fakalahi mai e ngaahi fatongiá kiate aú, ne u ongoʻi lahi ange ha fiemaʻu ke toe vakaiʻi ʻeku tuʻunga moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Ne u fakahoko leva ʻa e taha ʻo e ngaahi fili mahuʻinga tahá ʻi he taimi pē ko iá: te u kei mālohi pē ʻi he Siasí pea ʻalu ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e uōtí neongo pē te u ʻalu toko taha pe ongoʻi taʻefiemālie ke kau toko taha atu. Neongo naʻá ku taautaha, ka ne tokoni e fili ko ʻení ke hokohoko atu ʻeku ongoʻi ko e konga au ʻo ha fāmili fakauooti lahi ange.

Lau folofolá. Neongo ne u ʻosi lau e Tohi ʻa Molomoná ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí, ka ko e talu e vete malí mo ʻeku lau fakaʻaho ia. Kuo ʻi ai ha ʻuhinga makehe ʻa e folofolá kiate au. ʻOku nau fakafiemālieʻi mo tataki au. ʻOku nau ʻomi au ke toe ofi ange ki he Tamai Hēvaní ʻOku nau ʻomi ha ngaahi tali kiate au.

Ne ʻi ai ha pō ʻe taha ne u foki mai ki ʻapi hili ha faeasaiti fekauʻaki mo e ngaahi vā fetuʻutakí, naʻá ku kiʻi ongoʻi ngali kehe. Ne u fehiʻa he fakakaukau ko ha fefine au kuo vete mo hoku malí. Hili ʻeku lotú, ne u toʻo mai e Tohi ʻa Molomoná pea naʻe pehē ʻe he fuofua potufolofola ne u laú: “Pea ko ʻeni … , ko e meʻa ʻi he foaki mai kiate kitautolu ʻe hotau ʻOtua ʻaloʻofá ʻa e fuʻu ʻilo lahi pehē ki he ngaahi meʻá ni, ko ia tau manatu kiate ia … pea ʻikai punou hifo hotau ʻulú, he kuo ikai ke liʻaki ʻa kitautolu”(2 Nīfai 10:20). ʻI he hoko atu ʻeku laukongá, ne lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo ʻomi ha ngaahi fakahinohino fakataautaha. Naʻá ku ongoʻi ko e pōpoaki ko ia kiate aú kuo kehe e ngaahi tūkungá he taimí ni ka ʻe tataki au pea naʻe manatuʻi au ʻe he ʻEikí.

Ne u toe ongoʻi ʻoku ʻafioʻi au ʻe he ʻEikí mo hoku tūkungá, pea ne u ongoʻi ʻa ʻEne ʻofá. Naʻe ʻikai fie maʻu ia ke u ʻulu punou ʻi he mā koeʻuhí kuó u mali vete. ʻIo, kuo ʻi ai ha ngaahi meʻa kuo liliu ʻi heʻeku moʻuí, ka ʻoku kei tatau pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengatá. Kapau te u nofo ofi pē ki he Tamai Hēvaní, ʻe lava ke u maʻu kotoa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí. ʻOku ou fakamālō ne u fakaava ʻeku folofolá he efiafi ko iá.

Tauhi e ngaahi fekaú. Ne holo lahi e paʻanga hū mai homau fāmilí lolotonga e ngāue ki he vete malí, pea naʻa mau faingataʻaʻia fakapaʻanga ai. Ne u fehangahangai mo e fili faingataʻa ko ia pe te u totongi vahehongofulu nai pe ʻikaí, ʻi he taimi ne mahino ai ne ʻikai ha paʻanga feʻunga ke fafanga mo tauhi ʻaki hoku fāmili tokolahí pea mo fai e ngaahi monomono ne fuʻu mahuʻinga ke fai ki he falé. Ne u kumi faleʻi ki heʻeku kau taki lakanga fakataulaʻeikí pea ʻiloʻi ʻeku talí. Ne u fakapapauʻi te u totongi vahehongofulu kakato. ʻOku ou tui ne hanga ʻe he foʻi ngāue ko ʻeni ʻi he tuí ʻo fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí, he naʻe lahi ha ngaahi tāpuaki ne fakakoloaʻi ʻaki homau fāmilí. Neongo naʻá ku houngaʻia moʻoni ʻi he ngaahi tokoni mei he niʻihi kehé, ka ne u fāifeinga ke fakatupulaki ʻa e loto-fakatōkilaló mo e loto-houngaʻiá he naʻe teʻeki ʻaupito ke fie maʻu tokoni hoku fāmilí kimuʻa. Ne fakaiku tangi ʻa ʻeku fuofua ʻalu ki he Fale Tukuʻanga Koloa ʻa e Pīsopé, ka naʻá ku fekumi ke ʻilo pe ko e hā ne finangalo ʻa e ʻEikí ke u ako mei he aʻusia ko iá. Makehe mei he fekuki mo e loto-hikisiá, ne u ako lahi fekauʻaki mo e ʻofá pea mo e taumuʻa ʻo e polokalama uelofeá. Neongo ʻoku ʻikai ke mau kei fiemaʻu e tokoni uelofeá, ka ʻoku ou fakamālō koeʻuhí ko e aʻusia ko iá.

Ko hono tali ha uiuiʻí. Kimuʻa pea faile e ngaahi pepa fakalao ki he vete-malí, ne toe fokotuʻutuʻu foʻou e kau palesitenisī ʻemau Fineʻofá pea naʻe uiuiʻi au ke u hoko ko e sekelitali. Ne toki talamai kimui ʻe heʻemau palesiteni foʻoú ne fakakaukau ki hoku hingoá lolotonga ʻene fakalaulauloto ʻi he temipalé. ʻI heʻeku vakai ki muí, ʻoku ou sio ne fokotuʻu au ʻe he Tamai Hēvaní ʻi ha tuʻunga ke maʻu ha tokoni ʻofa, angaʻofa, mo ha tokanga mei hoku ngaahi tokoua ʻi he kau palesitenisií lolotonga e ngaahi taimi fakalotomafasia hili e vete malí.

Ne fiemaʻu ʻe heʻeku ngāue ʻi he Fineʻofá ke u teuteu ha ngaahi fanongonongo fakauike mo ha ngaahi lipooti fakamāhina. Ne kamata ke u ako ha pōtoʻi ngāue fakakomipiuta. ʻI heʻeku fakahoko hoku ngaahi fatongia kehé, ne u faʻa tataki ha ngaahi fakataha peá u ʻilo ʻoku fakalakalaka foki mo ʻeku pōtoʻi ngāue fakatakimuʻá. Ne tupulaki ʻa ʻeku loto-falalá. ʻI he taimi ne pau ai ke u foki ʻo toe ngāue ko ha neesi hili ha ngaahi taʻu lahi ʻo ʻeku nofo mei he ngāué, ne u ʻilo ne fiemaʻu ʻe he ngāué ha pōtoʻi ngāue fakakomipiuta, pea ne u fakamālō ai koeʻuhí ko e ngaahi meʻa kotoa ne u ako ʻi hoku uiuiʻí. Ne tokoni ʻeku ngaahi pōtoʻi ngāue ne tupulakí ke u toe foki loto-falala ange ki he ngāueʻangá.

Maʻu Ivi mei Hoku Fāmili Fakauōtí

Talatalaifale mo ʻeku pīsopé. Ne u houngaʻia ʻi he fakahinohino ʻeku pīsopé ʻi hono tokoniʻi au ke fai ha ngaahi fili fakapotopotó. Naʻá ne faʻa vakaiʻi maʻu pē homau fāmilí pea fakapapauʻi naʻá ku sai pē pea tokangaekina lelei hoku fāmilí. Naʻá ne hoko ko hoku tokoni fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi.

Ne ui au ʻe he pīsopé ki hono ʻōfisí ʻi ha ʻaho ʻe taha peá ma aleaʻi tahataha ʻeku fānaú ke vakaiʻi pe ʻoku nau fēfē. Naʻá ma faʻu ha palani ke fakapapauʻi ne maʻu ʻe heʻeku fānau tangatá kotoa ha poupou ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei heʻenau ngaahi kōlomú mo e kau taki ʻo e ngaahi houalotú. Naʻá ne aleaʻi foki mo hoku tuʻunga fakapaʻangá pea fakapapauʻi ʻoku mau maʻu ha meʻakai ʻi ʻapi, pea ʻi he hokosia ʻa e Kilisimasí naʻá ne haʻu ke fakapapauʻi ʻoku ʻi ai ha ʻū meʻaʻofa ʻi heʻemau lalo ʻakau Kilisimasí.

Makehe mei he tokoni ki heʻeku fānaú, naʻá ne foaki mai ha ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo tokoni ke u fekumi ʻi hoku fatongia foʻou ko ia ko ha fefine tāutahá. He toki meʻa fakafiemālie ke u ʻiloʻi naʻá ne poupouʻi au.

Fakafalala ki he kau faiako fakaʻapí. ʻI he taimi ne ui ai ʻa Misa Maʻake mo hono ngaahi fohá ke faiako fakaʻapi ki homau fāmilí, naʻá ne fakahaaʻi ʻa ʻene loto ke tokoniʻi hoku fāmilí. Ne aʻu ki ha taimi ne mahino kiate au ʻa e mālohi ʻo ʻene tukupaá. Naʻá ne faʻa vakaiʻi kimautolu pea fakafehuʻi fekauʻaki mo homau uiké. Naʻá ne fakakaungāmeʻa mo ʻeku fānaú kotoa pea manatuʻi honau ngaahi ʻaho fāʻeleʻí. Kuó ne foaki kiate kinautolu ha ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kimuʻa pea kamata e faʻahitaʻu fakaako takitaha. ʻOkú ne talatalaifale mo au ʻo kau ki he ngaahi lēsoni ʻokú ne ʻomi he māhina takitaha, pea fakaafeʻi kimautolu ke mau tūʻulutui ʻo lotu mo ia mo hono ngaahi fohá kimuʻa pea nau toki mavahé. Kuó u houngaʻia ʻi he kau faiako fakaʻapi faivelenga ko ʻeni ne nau fai ha tokoni lakanga fakataulaʻeiki maʻa hoku famili.

Ne ʻi ai e ngaahi taimi ne u hohaʻa ai pea fakakaukau ke hiki mei homau ʻapí he ne hangē ne fuʻu mamafa ke kei tauhí neongo ne u fakapapauʻi mo ʻeku fānaú, ʻi ha faleʻi lakanga fakataulaʻeiki, ko e meʻa lelei taha kiate kimautolú ke nofo pē ʻi homau ʻapí pea hokohoko ke feohi mo e ngaahi kaungāmeʻá mo homau fāmili fakauōtí. ʻI he ngaahi taimi peheé ne fakamanatu mai ʻe heʻeku faiako fakaʻapí ʻa e ngaahi ʻuhinga ne mau fili ai ke nofó; pea ne ʻikai siʻi hifo he tuʻo taha he taʻu ʻene fokotuʻutuʻu ke haʻu ha kau tangata ki ʻapi ʻo fai e ngaahi monomono ne fiemaʻú, fakamaʻa e loto ʻataʻataá, fakaleleiʻi e ʻū meʻa fuʻifuʻi musié, vali, mo tokoni kiate kimautolu ke tauhi homau ʻapí.

Fakahoungaʻi e kau fafine ʻi hoku uōtí. ʻI he ʻuluaki taʻu ʻe ua hili ʻeku vete-malí, ne tokoniʻi au ʻe ha ngaahi kaungāmeʻa fepoupouaki mo angaʻofa ʻi he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá. Naʻa nau tangi mo kakata fakataha mo au, pea naʻá ku ongoʻi vāofi mo kinautolu. Ne u fakatokangaʻi ʻi hoku uiuiʻí ha niʻihi ʻo e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau fafine ʻi hoku uōtí, pea naʻe tokoni ʻa ʻeku tokoniʻi kinautolú ke u kei maʻu ha fakakaukau lelei pea maʻu ha fakamoʻui ʻi hoku lotó.

Naʻe hoko mai mo ha ngaahi tāpuaki kehe. Ne hohaʻa hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻi he kau palesitenisií koeʻuhí ko hoku ʻuluaki ʻAho Valenitaine taʻe kau ai hoku husepānití, ʻo nau ʻomi ha meʻaʻofa ne kofufokuʻi fakalelei ʻa ia ne tuku fakatatali mai kiate au ʻi heʻeku aʻu atu ki ʻapi mei he ngāué. Ne ʻi ai ha taimi naʻa nau fokotuʻu au ko e “kuini ʻo e ʻahó.” Naʻe kole mai ke u kau atu ki ha fakataha pongipongia. ʻI heʻeku aʻu atú ne talitali mai ha fefine ke valivali hoku ngeʻesi nimá. Ne omi haʻaku ongo kaungāmeʻa ke sitaila hoku ʻulú. Pea talamai leva te mau ō ʻo maʻumeʻatokoni hoʻatā pea mo fai ha fakatau. Naʻa nau fakatau mai ha vala foʻou maʻaku, ko e fuofua meʻa ia ne u maʻu hili e vete-malí. Naʻe toʻoa hoku lotó peá u ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻa ia ne fakafou mai ʻi he ngaahi ngāue ʻa e kau fafiné ni.

Maʻu ʻa e Fiefiá

ʻĀtakaiʻi ʻaki au ʻa e fakaʻofoʻofá. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he Tefito ʻo e Tui hono 13 ke tau fekumi ki he meʻa ʻoku leleí. Kuo hoko maʻu pē ʻa e mūsiká ko ha ivi tākiekina mālohi ʻi homau ʻapí, kae tautautefito ʻi he hili ʻa e vete-malí. Kuó u ongoʻi ofi ange ki he Tamai Hēvaní ʻi heʻeku fanongo pē ki he ngaahi mūsika toputapú. Kuó u lau ha ʻū tohi lelei peá u ʻalu ki ha ngaahi tulama lelei. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou faʻa ʻalu toko taha ki ha faiva pe ki ha tulama, peá u ʻilo te u lava pē ʻo fiefia ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku ou toko taha aí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻoku ou maʻu ha kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí ke ma kaungāʻalu.

Fakatupulaki ha ngaahi vā fakakaungāmeʻa foʻou. ʻI heʻeku hoko ko ha fefine taautaha foʻoú, ne u fakatokangaʻi ha ongo fafine uitou ʻi hoku uōtí pea mo ha toko tolu kehe ne toki vete-mali pea vave ʻemau hoko ko ha ngaahi kaungāmeʻá. ʻOku mau faʻa feohi kae tautautefito ki he ngaahi pō Falaité. Kuo tokoni ʻemau faʻa feohí ke mau vāofi. ʻOku mau fepoupouaki mo fefakalotolahiʻaki. ʻOku mau fiefia fakataha. ʻOku mau faʻa fakataha mo ha fefine faifaleʻi ʻi he uōtí pea ʻokú ne tokoni ke mahino kiate kimautolu ʻa e ngaahi ongo ʻoku mau maʻú pea ke mau fehangahangai mo homau ngaahi faingataʻaʻiá. ʻOku mau fekumi ki he tafaʻaki lelei ʻo e ngaahi tūkunga faingataʻa ʻo e fefine takitaha. Pea kuo ʻi ai e taimi kuo mau takitaha fakahaaʻi ʻa e fakakaukau ko ia kuo hanga ʻe homau ngaahi faingataʻaʻiá ʻo ʻomi kimautolu ki ha tuʻunga foʻou ʻo e vāofi fakalaumālie mo ʻemau Tamai Hēvaní. Neongo he ʻikai te mau fili homau ngaahi tūkunga faingataʻaʻiá, ka ʻoku mau fakahaaʻi e ngaahi tāpuaki kuo mau maʻu ʻi heʻemau moʻuí koeʻuhí ko e ola ʻo e ngaahi meʻá ni.

ʻAlu ki he temipalé. Ko e temipalé ko ha feituʻu ʻo e lelei mo e fakaʻofoʻofa pea ʻoku ou ʻilo ʻoku talitali lelei ai au. Neongo ʻe lava ke fakamanatu mai ʻe he ʻalu ki he temipalé ha ngaahi manatu fakamamahi ʻo e ngaahi fuakava kuo maumaú, ka ʻoku fakafiemālieʻi au ʻe he ʻilo ʻe lava ke faifai peá u toe maʻu e ngaahi tāpuaki kotoa kuo talaʻofa maí ʻo kapau te u fai hoku fatongia ke tuʻu maʻu mo faivelengá. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ou kei hoko mo ʻeku fānau ne fāʻeleʻi ʻi he fuakavá ko e kau ʻea-hoko ki he ngaahi tāpuaki kotoa ʻo ha kakai ʻo e fuakavá. Koeʻuhí ko e ngaahi fakapapau fakaʻofoʻofá ni, ʻoku ou ako ke ongoʻi ʻa e nonga mo e fiefia lolotonga ʻeku ʻi he temipalé.

Aʻusia ʻa e fiefiá. ʻOku hoko fakataha e ʻaho fāʻeleʻi ʻo hoku foha siʻisiʻi taha ko Mātiú mo au. Naʻe ʻamanaki ke hoko hono taʻu 8, pea ʻamanaki ke hoko hoku taʻu 50. Ne fie maʻu ʻe Mātiu ke papitaiso ia ʻe hono tokoua lahí ʻi homa ʻaho fāʻeleʻí, ko ia ne tuku taimi ʻemau faiako fakaʻapí ke fakahinohinoʻi ʻa hoku ongo fohá ki he founga hono fakahoko ʻo e ouaú peá ne toe haʻu foki ki he polokalamá. Hili e papitaisó, ne hilifakinima ʻa Mātiu ʻe he tokotaha lahi taha ʻi homau fāmilí, ko ha tokoua kuo ʻosi mali.

Lolotonga e polokalamá ne tuʻu kotoa ʻeku fānau ʻe toko 10, fakataha mo e ongo hoa malí mo e ongo makapuná, ʻo hivaʻi ʻa e “Ko e Fāmilí ke Taʻe Ngata.” Ko ha momeniti ia te u manatuʻi maʻu pē. Ne fakafonu hoku lotó ʻe heʻeku ongoʻi loto-houngaʻia ʻi he ongoongoleleí pea mo e ngaahi tāpuaki fakalaumālie mahu ne u maʻu ke tokoniʻi, poupouʻi mo akoʻi aú. ʻI heʻeku vakai ki hoku fāmili fakaʻofoʻofá, pea fakafanongo ki he ngaahi lea ne nau hivaʻí, ne u ʻiloʻi taʻe toe veiveiua ne mau kei hoko pē ko ha fāmili “taʻe ngata”.

  • Ko Jackie Witzel, ko ha mēmipa ʻo e Uooti Litolo Kotoniutí, Siteiki Sōleki Kalānite Viú.