2020
Tana mo e Sivi Fiká
Sepitema 2020


Tana mo e Sivi Fiká

ʻE lava nai ha veesi folofola ʻo tokoniʻi ʻa Tana ʻi he fiká?

“Lotu maʻu ai pē, koeʻuhí ke ke lava ʻo ikuna” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:5).

ʻĪmisi
Danna and the math test

Naʻe ui atu ʻa Mama, “Tana. Kuó ke maau ki he akó? Ko e taimi lau folofolá ʻeni!”

“Ko ʻeni te u ʻalu atu!” Naʻe faʻo ʻe Tana ʻene pepa fiká ki heʻene kato naunau lanu fakaʻofoʻofá pea āfei ia ʻi hono umá.

Naʻe ako maʻuloto ʻe Tana mo hono fāmilí ha veesi folofola foʻou he uike kotoa. Ko e ʻaho takitaha kimuʻa pea nau mavahe ki he akó, naʻa nau fakaangaanga fakataha hono lau iá. Naʻe pehē ʻe Mama ʻoku hangē hono ako ha veesi folofola foʻoú ko hono maʻu ha kaungāmeʻa foʻoú. “Ko e taimi pē ʻokú ke maʻuloto aí, ʻoku ʻi ai ia ʻi ha taimi pē te ke fie maʻu ai.”

Naʻe tuʻu ʻa Tana mo hono ongo kiʻi tehiná ʻi he veʻe matapaá ʻo toutou lau e veesi ki he uike ní. Naʻe toʻo ia mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

Naʻa nau lea fakataha, “Lotu maʻu ai pē, koeʻuhí ke ke lava ʻo ikuna.”

“Ko e hā ʻene ʻuhinga ‘ke ke lava ʻo ikuna’?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Tatiana ko e tokoua ʻo Taná.

“ʻOku ʻuhinga ia te ke lava ʻo fakahoko e ngaahi meʻa faingataʻá!” Ko Tana ange ia.

Naʻe kamo ʻa Mama. “ʻI he taimi ʻoku tau lotu aí, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní.”

Naʻe toutou lau ʻe Tana e folofolá ʻi heʻene fakakaukaú ʻi heʻene fakavave atu ki he akó.

Kimui ange ʻi he ʻaho ko iá, naʻe tuʻu e faiako ʻa Taná ʻi muʻa ʻi he loki akó ʻo ofi ki he fuka Kuatemala lanu pulū mo hinehiná. Naʻe pehē ʻe Señora Molalesi, “Taimi ke fai hoʻomou sivi fiká.” Naʻe kamata ke ne tufa ha ʻū laʻipepa.

Naʻe saiʻia ʻa Tana ʻi he fiká. Pea naʻá ne poto ai! Kuó ne ako mālohi ki he siví, pea naʻá ne ʻiloʻi te ne lava ʻo fakahoko lelei ia.

Naʻe toʻo ʻe Tana ʻene penivahevahé pea kamata ʻene tohí. Naʻá ne ongoʻi fiemālie ki heʻene ngaahi talí. Pea naʻá ne aʻu leva ki he ʻū fehuʻi fakamuimuí. Naʻe mātuʻaki faingataʻa ia. Naʻe ʻikai ke ne manatuʻi e founga hono fakahokó!

Naʻe ongoʻi tailiili ʻa Tana. Te ne fakaʻosi fēfē ʻene sivi fiká? Naʻá ne kuku ʻene penivahevahé mo toe lau e fehuʻi hono hokó.

Pea naʻe haʻu ha fakakaukau kiate ia. “Lotu maʻu ai pē, koeʻuhí ke ke lava ʻo ikuna …”

Naʻe mihi ʻe Tana ʻene mānavá. Naʻá ne kuikui pea fai ha lotu fakalongolongo ʻi hono lotó. Tamai Hēvani, kātaki ʻo tokoni mai ke u manatuʻi e meʻa kuó u akó. Kātaki ʻo tokoni mai ke u fakahoko lelei ʻa e sivi ko ʻení.

Naʻe toe sio ʻa Tana ki heʻene laʻipepá. Naʻá ne sio ki he ʻū fehuʻi naʻá ne ʻosi solová. Peá ne toe sio leva ki he ʻū fehuʻi faingataʻá. Naʻe kamata ke ne manatuʻi e founga hono fikaʻi kinautolú! Naʻe mole atu ʻene ongoʻi tailiilí. Naʻá ne toe mihiʻi ʻene mānavá pea kamata ʻene fiká.

Naʻe fiefia ʻa Tana he tuku ʻa e akó ke talanoa ki hono fāmilí fekauʻaki mo e meʻa naʻe hokó.

Naʻe pehē ʻe Tana, “Naʻe ʻikai ke u manatuʻi e founga ke fikaʻi ʻaki ha niʻihi ʻo e ngaahi fiká he kamatá. Ka naʻá ku fakakaukau leva ki he folofola naʻa tau lau maʻulotó. Naʻá ku fai ha lotu, pea naʻe tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní.”

“Tōtōatu ʻaupito ia!” Ko Mama ange ia.

“Naʻá ke lava ʻo ikuna!” Ko Tatiana ange ia.

Naʻe kata ʻa Tana. “Ko ia! Neongo pe ko e hā ʻeku māká, ka ʻoku ou ʻiloʻi naʻá ku fai hoku lelei tahá.” Naʻá ne fāʻofua kia Mami mo Tatiana. Naʻe ʻikai ke ne faʻa tatali ke sio pe ko e hā e kaungāmeʻa folofola te nau maʻu ʻi he uike hono hokó! ●