2020
Kuo Faifai Peá U Fakahā Ne U Maʻu e Loto-Mafasiá. Naʻe Fakahaofi Au ʻe Sīsū Kalaisi Mei He Faingataʻá
Sepitema 2020


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Kuo Faifai Peá U Fakahā Ne U Maʻu e Loto-Mafasiá. Naʻe Fakahaofi Au ʻe Kalaisi Mei He Faingataʻá

Naʻe fuoloa ʻeku fakafisingaʻi ha tokoní, ka naʻe ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ʻamanaki lelei mo e maama naʻá ku fie maʻú.

Naʻe hangē ne fakaʻohovale ʻa e hoko mai e faingataʻá. Naʻá ku kamata ongoʻi hohaʻa mo mafasia ʻi he ngaahi palopalema kotoa kuo teʻeki ke fakaleleiʻi ʻi heʻeku moʻuí. Naʻe mole ʻa e loto-falala ʻiate aú, pea kamata ke u fakafehuʻia ʻeku tuí, mo ha ngaahi meʻa kehekehe naʻe hoko. Naʻe hangē ne ngali lahí ʻa e fanga kiʻi fehalaaki īkí, pea fakafokifā kuo fakamamahi ʻeku moʻuí.

Naʻá ku ongoʻi hangē ʻoku ou fepaki fakaeloto mo ha fakakaukau fakalotosiʻi ʻi hoku ʻatamaí.

Naʻe hangē kuo ʻākilotoa au ʻe ha fakapoʻulí. Pea ʻi he fakaʻau ke toe kovi ange ʻeku ongó, naʻá ku kamata fehuʻi kiate au pē ha ngaahi meʻa hangē ko e, “Fēfē nai kapau naʻe ʻikai ke u toe ʻi heni? ʻE tokanga mai nai e kakaí?” Pea ʻe tali mai leva ʻe he ngaahi fakakaukau fakalotosiʻi kotoa ʻi hoku ʻatamaí, “Ko e efu pē koe ki he ʻunivēsí. He ʻikai ke teitei fakatokangaʻi ʻe ha taha kapau te ke puli.”

Naʻe uesia au ʻe he ngaahi fakakaukau ko ʻení ke u ilifia.

Ka ʻi he lolotonga ʻeku moʻua hono fakakaukauʻi ʻení, naʻá ku ʻai ke hā angamaheni pē ʻeku ngaahi tōʻongá. Naʻá ku talanoa mo hoku fāmilí ʻo hangē ʻoku lelei pē ʻa e meʻa kotoá—ʻi heʻeku ilifiá, naʻá ku fufū ʻeku ngaahi ongó mei he niʻihi kehé. Naʻá ku ongoʻi hangē he ʻikai te u lava ʻo vahevahe ʻa e tuʻunga fakamamahi ne ʻi ai ʻeku fakakaukaú.

Naʻá ku toe fakafisingaʻi foki ne ʻi ai moʻoni ha meʻa ne fehalaaki. Naʻá ku pehē loto pē ʻoku ʻikai lava ke u maʻu e loto-mafasiá. Naʻe ʻikai ke u loto ke u fakahaaʻi ne u fie maʻu ha tokoni. Naʻá ku manavasiʻi kapau ʻe ʻilo ʻe he kakaí ʻeku fakakaukaú mo ia ʻoku ou ongoʻí, te nau fakasītuʻaʻi au pea nau fakakaukau ʻoku ou vaivai pe vale. Ne u ongoʻi mā ʻi he ʻikai ke u malava ke mavahe mei he fakapoʻulí ni.

Faifai Peá U Fakahaaʻi Ne U Fie Maʻu Tokoni

Naʻá ku fāinga peheni holo pē ʻo aʻu ki ha ʻaho ʻe taha, ne u maʻu ha fakafiemālie mei he lea ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani. Naʻá ne pehē: “Kapau ʻokú ke puke he ʻapenitikí, ʻe finangalo ʻa e ʻOtuá ke ke feinga ke maʻu ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e tokoni fakafaitoʻo lelei taha ʻe ala maʻú. ʻOku pehē pē ʻa e loto taʻotaʻomiá pe mafasia fakaelotó. ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻafoaki fakaofo kotoa pē kuó Ne foaki mai ʻi he kuonga fakakōsipeli nāunauʻiá ni.” (“Hangē ha Ipu Kuo Maumaú,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2013, 41).

Naʻe tokoni mai ʻa e pōpoaki fakalaumālie ko ʻení ke u tali naʻá ku aʻusia ʻa e palopalema ʻo e fokoutua fakaeʻatamaí pea ʻoku ʻikai ke fakamā ʻa e fiemaʻu ha tokoní. Ko e meʻa mahuʻinga tahá, naʻe fakamanatu kiate au, ʻoku ʻikai ke u vaivai pea ʻe malava ke fakamoʻui au.

ʻI he pō ko iá, naʻá ku fakahoko ʻa e lotu fakamaatoato taha kuó u fai ʻi heʻeku moʻuí. ʻI heʻeku tangí, naʻá ku fakavaivaiʻi au peá u ʻohake hoku lotó ki he Tamai Hēvaní. Naʻá ku kole kiate Ia ha fakahinohino ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku totonu ke u faí.

Hili ʻa e lotu ko iá, naʻá ku ongoʻi ʻa e ueʻi ke u talanoa ki heʻeku pīsopé. Naʻá ne angaʻofa mo ʻatamai mahino—naʻe ʻikai siva ʻeku ʻamanakí. Pea naʻá ne tokoniʻi au he taimi pē ko iá ke u ongoʻi ʻa e nonga mo e fiemālie lahi mei heʻeku Tamai Hēvani ʻofá. Naʻá Ne tokoniʻi au ke u ʻiloʻi naʻe mahino ki he Fakamoʻuí ʻa e meʻa kotoa ne u fefaʻuhi mo iá, neongo naʻe ʻikai mahino ʻa e meʻa kotoa pē kiate au. Naʻá Ne tokoniʻi foki au ke u ngāue ʻaki ʻa e ngaahi tokoni naʻá ku fie maʻú.

Ngāue ʻAki e Kotoa ʻo e Ngaahi Tokoni ʻa e ʻOtuá

Ne u ʻiloʻi ʻoku malava ke maʻamaʻa ʻa e ngaahi palopalema kau ki he moʻui lelei fakaeʻatamaí, ʻaki ʻa e tui pea mo e mālohi faifakamoʻui ʻo Sīsū Kalaisí, ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku fie maʻu ke fetongi ʻa e fakamoʻui ko iá ʻaki ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe foki. Kuó u ongoʻi ha mālohi, ʻamanaki lelei, mo ha maama kuo maʻu mei ha ngaahi tokoni fakalaumālie mo fakatuʻasino fakatouʻosi. Ko ha ngaahi ngāue ʻeni ʻe niʻihi naʻá ne tokoniʻi ʻeku moʻuí he ʻaho takitaha ʻa ia ʻe lava ke ke ngāue ʻaki foki:

  1. Kamata mo fakaʻosi ho ʻahó ʻaki ha lotu fakamaatoato—fai ha ngaahi fehuʻi pau, fekumi ki ha fakahinohino, mo fakahaaʻi hoʻo houngaʻiá.

  2. ʻIloʻi mo tali ʻoku SAI pē ke te loto-mamahi mo tangi he taimi ʻe niʻihi, kae ʻoua ʻe tuku ke ikunaʻi kotoa hoʻo moʻuí ʻe he loto-mamahí! Talanoa ki ha kaungāmeʻa falalaʻanga pe ko ha taha ʻokú ke ʻofa ai ke ne tokoni ke poupouʻi hake koe ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻá.

  3. ʻI he taimi ʻokú ke ʻalu ai ke mohe ʻi he poʻulí, laukau ʻaki koe ʻi hoʻo lavaʻi ʻa e ʻaho ko iá! Fakamanatu kiate koe ʻokú ke mālohi.

  4. Lau ʻa e folofolá mo e ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí pe ko ha ngaahi tohi pē ʻoku langaki moʻuí ke ne fakalahi hoʻo fakakaukaú mo hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí.

  5. Talanoa ki ho ngaahi kaungāmeʻa falalaʻangá, mēmipa ʻo e fāmilí, pe ko hoʻo pīsopé, ki ha poupou. Te ne lava ʻo tokoniʻi koe ke ke maʻu ha faifaleʻi ʻo ka fie maʻu.

  6. ʻIloʻi ʻoku ʻikai ke kovi ʻa e fekumi ki ha tokoni fakapalofesinalé! ʻE lava ke tokoni lelei ʻa e ngaahi tokoni fakapalofesinalé ke ako ke ikunaʻi mo levaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi he moʻui lelei fakaeʻatamaí. Naʻe ʻaonga lahi ʻaupito kiate au ʻa ʻeku ngāue ʻaki ʻa e polokalama faleʻi taʻetotongi ʻi heʻeku ʻunivēsití.

  7. ʻOua naʻá ke mā ke sio ki ha toketā pe ko haʻo ngāue ʻaki ha ngaahi faitoʻo ke taʻofi ʻaki ʻa e loto-mafasiá—ko e ngaahi tokoni ʻeni kuo ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ke fakamoʻui ai kitautolu.

  8. Fakahoko ʻa e hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé ke tokoni atu ke ke manatuʻi ʻoku lotua foki ʻe he niʻihi ʻi he tafaʻaki veili ʻe tahá ke ke moʻui! ʻOku ʻomi ʻe he lea ʻa ʻEletā Teili G. Lenilaní, “Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakatemipalé: Silá mo e Fakamoʻuí” ha fakakaukau lahi ange ki he ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻi hono fakahoko ʻo e ngāue fakatemipalé.

Pikitai Ki He Maama ʻo Kalaisí

Naʻe fuoloa ʻa e ʻikai ke u fakakaukau ʻoku malava ke fanongo ki he leʻo ʻo e Laumālié pe ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he lotolotonga ʻo e loto-mafasiá. Ne u ongoʻi hangē ʻoku ou tētē maʻu pē ʻi he vanu ʻo e fakapoʻulí. Ka naʻe hoko ha kiʻi maama siʻisiʻi mei he Fakamoʻuí ke ne tokoniʻi au ke u pikitai ki he ʻamanaki leleí. Pea ʻi heʻeku vahevahe fekauʻaki mo ʻeku ngaahi faingataʻaʻiá, ne u ʻilo ai naʻe tokolahi hoku ngaahi kaungāmeʻa ne nau aʻusia foki ʻa e ngaahi faingataʻaʻia ʻi he moʻui lelei fakaeʻatamaí—pea kuo mau fetokoniʻaki ke fefakapapauʻiʻaki ʻoku ʻikai ke mau tuenoa.

Ko ha tokotaha kehe au kimuʻa peá u tafoki ki he Tamai Hēvaní ki ha tokoni, pea ko ha tokotaha kehe au he ʻahó ni. Naʻe ʻikai ke u mei maʻu ʻa e tui mo e fakamoʻoni he ʻahó ni kia Sīsū Kalaisí ka ne taʻeʻoua ʻa e vahaʻataimi faingataʻa ne u fouá. ʻOku ou houngaʻia ʻi he maama naʻá Ne ʻomi ki heʻeku moʻuí ʻo tokoniʻi ai au ke u ikunaʻi ʻa e ngaahi fakalotosiʻi mo e manavahē ʻi heʻeku fakakaukaú. ʻOku ou ʻilo naʻá Ne mamahi koeʻuhí ko ʻetau ngaahi faingataʻaʻiá pea ʻoku mahino moʻoni kiate Ia ʻa e meʻa ʻoku tau fouá (vakai, ʻAlamā 7:11–14) fakataha mo Ia, te tau lava maʻu pē ʻo pikitai ki he ʻamanaki leleí mo e māmá.