2020
Ko Hono Maʻu e Nongá mei he Ngaahi Talanoa ʻo e Paʻá mei he Tohi Tapú
Sepitema 2020


“Ko Hono Maʻu e Nongá mei he Ngaahi Talanoa ʻo e Paʻá mei he Tohi Tapú,” Liahona, Sepitema 2020

Fakaʻilekitulōnika Pē

Ko Hono Maʻu e Nongá mei he Ngaahi Talanoa ʻo e Paʻá mei he Tohi Tapú

Ko e tokotaha naʻá ne faʻú, ʻa ia ʻokú ne hoko he taimí ni ko ha faʻē ki ha ongo māhanga taʻu ua, ʻoku nofo ʻi Kalefōnia, USA.

ʻI he taimi ne u fakatokangaʻi ai ʻa e lahi ʻo e ngaahi talanoa ʻi he Tohi Tapú kau ki he paʻá, ne u ʻilo ʻoku ʻi ai ha meʻa mahuʻinga ke ako mei he ngaahi lēsoni ʻo ʻenau moʻuí.

ʻĪmisi
Tatali

Waiting [Tatali], fai ʻe Caitlin Connolly, ʻikai lava ke hiki hano tatau. Naʻe fefaʻuhi ʻa e tokotaha ʻātí mo e paʻá ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa pea toki fanauʻi ha ongo māhanga tangata ʻi he 2017.

ʻOku faingataʻa ke ʻoua te u tangi ʻi heʻeku talanoa fekauʻaki mo e fefaʻuhi mo e paʻá ʻa ia ne u kātekina mo hoku husepānití. Ne u ongoʻi ha ʻamanaki lelei. Ne u ongoʻi ʻo hangē kuó u taʻemalavá. Naʻá ku ongoʻi houngaʻia koeʻuhí ko e kau toketā ne nau ngāue mālohi ke tokoniʻi kimauá. Ne u ongoʻi siva e ʻamanakí ʻi he ʻikai ola lelei e faitoʻo takitaha. Ne u ongoʻi ne ʻofaʻi au ʻe hoku fāmilí mo e kaungāmeʻá. Ne u ongoʻi tuenoa mo liʻekina ʻi heʻeku mamahí. Ko ha taimi faingataʻa ia.

ʻI heʻeku fekumi ʻi he folofolá he taimi ko ʻení, ne u fakatokangaʻi ne lahi e ngaahi hoa-mali ne fefaʻuhi mo e paʻá: ʻĒpalahame mo Sela, ʻAisake mo Lepeka, Sēkope mo Lesieli, ʻElikena mo Hena, pea mo Sakalia mo ʻIlisapeti. Naʻe fakaʻohovale ʻeni kiate au. ʻOku fakamatala pē e Tohi Tapú ki ha konga siʻi ʻo ha hisitōlia lahi fau. Ko e hā nai ne ueʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻa e kau palōfitá ke nau fakakau ha ngaahi talanoa lahi ʻo kau ki he paʻá? Ne hangē ʻeni ko ha kamataʻanga ʻo ha tali ki heʻeku ngaahi lotú; ne ʻi ai ha meʻa heni ke u ako mei ai. Ko ia ne u fakakaukau ai ke ako ki he kau fafine takitaha ʻi he ngaahi talanoá ni, pea ʻi heʻeku akó, ne u ako ha ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻe fā naʻa nau tokoniʻi au ke tupulaki pea maʻu ha nonga neongo ʻeku ngaahi fefaʻuhi mo e paʻá.

1. ʻOku ʻikai fakafōtunga mai ʻe he paʻá ʻa ʻetau tuʻunga moʻui tāú pe ko e meʻa ʻoku tau malavá.

ʻI he taimi naʻá ma fehangahangai ai mo e paʻá, ne faingataʻa ke ʻoua te u ongoʻi ko hoku foʻui, ne ʻi ai pē e ʻuhinga ʻoku ʻikai falala mai ai ʻa e ʻOtuá kiate aú. Naʻe ʻikai nai ke feʻunga ʻeku faivelengá ? He ʻikai nai ke u feʻunga ke hoko ko ha faʻē lelei? Ne u tokoto ʻāʻā pē he poʻulí hili e māʻumohe hoku husepānití, ʻo fakaʻamua ke u ʻiloʻi pe ko e hā e ngaahi ʻulungaanga ne ʻikai ke u maʻú. Ne pehē ʻe hoku ʻatamaí ne ʻikai ke u fakakaukau lelei. Ne u ʻā pē he anga hoku lotó. Ko e taha ʻo e ngaahi lēsoni maʻongoʻonga ne u ʻilo mei he ako ki he kau fafine ko ʻeni ʻi he Tohi Tapú, ne ʻikai ha fekauʻaki ʻe taha ʻa ʻeku paʻá pea mo e falala pe ʻikai falala mai ʻa e ʻOtuá kiate aú.

Ne kehekehe pē e lahi ʻo e fakamatala ne u maʻu fekauʻaki mo e fefine paʻa takitaha, ka naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa pau ne nau faitatau ai. Ne ʻikai faingofua ʻenau moʻuí, pea ko e ʻikai ha fānaú ko ha konga siʻi pē ia ʻo e meʻa ko iá. Ne aʻusia ʻe ha niʻihi tokolahi e manuki ʻa e niʻihi kehé ko e ola ʻo e ʻikai haʻanau fānaú. Ne ʻi ai ha niʻihi ne nau tatali ʻi ha taimi fuoloa ke ʻi ai ha fānau. Ka naʻa nau kei tauhi pē ʻa e ngaahi fekaú pea naʻa nau lotu. Hili e faifai pea maʻu ha tama tangata ʻa Hená, naʻá ne ʻomi ia kia ʻĪlai ko e taulaʻeikí pea fakamanatu ange kiate ia ʻa ʻene ngaahi lotú: “ʻE hoku ʻeiki, … ko au ko e fefine naʻe tuʻu [ʻo] ofi kiate koe ʻi hení, ʻo lotu ki [he ʻEikí]. Naʻá ku kole ʻa e tamasiʻí ni”(1 Samuela 1:26–27; vakai foki, veesi 10–12).

Naʻa nau kei hoko kotoa ko e kakai fefine mālohi mo faivelenga, ʻo aʻu pē ki he taimi ne ʻikai vave ai hono tali mai ʻenau ngaahi lotú mo e tautapa ki ha fānaú ʻi he founga ne nau ʻamanaki ki aí. Pea ko e ʻuhingá ia. Naʻe ʻikai fakatefito ʻenau tuí ki he tali ne nau maʻú pe ko e maʻu haʻanau fānau ʻi he moʻuí ni. Ne nau fili ke falala ki heʻetau Tamai Hēvaní. Pea te u lava ʻo fai e meʻa tatau.

ʻI he taimi ne faifai pea maʻu ai ha fānau ʻa e kau fafiné ni, ne nau ʻohake ha niʻihi ʻo e kau tangata faivelenga taha kuo moʻui ʻi he māmaní: ʻAisake, Sēkope, Siosefa, Samuela, mo Sione Papitaiso. ʻI heʻeku fakakaukau ki he ola ʻo e ngāue kuo fai ʻe he kau tangata takitaha ko ʻení ʻi he māmaní, ne u ofo ʻi he falala ne maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ki he kau fafine ko ʻení, ʻi Heʻene falala ko ia ki ha taha pē ʻokú Ne kole ki ai ke akoʻi ʻEne fānaú—ʻa ngaahi faʻē mo e tamai, mehikitanga pe faʻē ʻaki, ngaahi faʻētangata pe tamai ʻaki, kau faiako Lautohi faka-Sāpate, kau pīsope, kau taki nesilī, mo e niʻihi kehé. ʻI he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá, ne ʻikai ko e ʻulungaanga mahuʻinga ʻo e kau fafiné ni ʻa ʻenau paʻá, pea naʻe pehē pē mo au. Ko e ngaahi ʻofefine mo e ngaahi foha kitautolu ʻo e ʻOtuá pea ʻokú Ne fakafalala mai kiate kitautolu.

2. ʻOku kau ki he palani ʻa e ʻOtuá ha ngaahi meʻa lahi ange ʻi he meʻa ʻoku tau lolotonga lava ʻo vakai ki aí

ʻĪmisi
Ko Ha Fefine Loto-Fiemālie

A Willing Woman, [Ko Ha Fefine Loto-Fiemālie fai ʻe Caitlin Connolly, ʻoua naʻa hiki hano tatau

ʻOku ou saiʻia ʻi he talanoa ʻo ʻIlisapetí, ko e faʻē ʻa Sione Papitaisó. ʻOku siʻi ʻetau ʻilo kau kiate iá ka naʻá ku ako ha meʻa lahi meiate ia. Naʻe lotua ʻe ʻIlisapeti mo hono husepāniti ko Sakaliá ke maʻu ha fānau ka naʻe teʻeki tali mai ʻa e ngaahi lotu ko iá ʻi he founga naʻá na ʻamanaki atu ki aí ʻIkai ngata aí, ne siolalo ha niʻihi kiate ia koeʻuhí ko e ʻikai haʻane fānaú, pea ʻoku ou tui ne ʻāsili ai ʻa ʻene loto-mamahí.1 Ka neongo ʻení, naʻá ne kei tauhi faivelenga pē mo hono husepānití ki he ngaahi fekau mo e ngaahi ouau ʻa e ʻEikí. Pau pē ko ha ongomeʻa fakaofo kinaua.

Ne faifai pea tāpuekina kinaua ʻaki ha foha. ʻOku ou fifili pe ko e hā ne ongoʻi ʻe ʻIlisapeti ʻi heʻene fakatokangaʻi ko e taimi ʻo ʻene feitamá ne tupu ia mei he moʻoniʻi meʻa ʻe teuteuʻi ʻe hono foha ko Sioné ʻa e halá maʻá e Mīsaiá. ʻI heʻene hoko ko ia ko ha fefine faivelengá, mahalo naʻá ne fakaʻaongaʻi ia ko ha lēsoni ke akoʻi ki hono fohá ke falala ki he taimi ʻa e ʻEikí.

Ne fakamanatu mai ʻe ʻIlisapeti kiate au ko ha kihiʻi meʻa siʻi pē ʻo e meʻa ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí, ʻoku ou lava ʻo mamata ki aí. Ne hanga ʻe he fakakaukau ko ʻení ʻo fakalotolahiʻi au ʻi he taimi kotoa pē ne ʻikai ola lelei ai e faitoʻo ki he paʻá. Ne ʻikai mahino kiate au ʻa e ʻuhinga ne tataki ai kimaua ʻe he ʻEikí ʻi ha ngaahi hala ne ngali taʻe-malava he naʻe ʻikai iku ia ke ma maʻu ai ha pēpē. ʻI heʻeku nofo ʻo manatu ki he kuohilí, ʻoku ou lava ʻo mamata ki he founga ne hoko ai ʻa e ngaahi meʻa ne ngali taʻe-malava ko iá ko ha sitepu mahuʻinga ʻi homa halá ke mahino ʻa ʻEne taimí.

Ne tuʻo taha hono poupouʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni e “kau fafine ʻo e Siasí ʻoku ʻikai haʻanau fānaú” ke “manatuʻi [ʻoku] lōloa ange e taimi-tēpile taʻengata ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi houa fakataʻelata ko ia hoʻo teuteú pe kotoa ʻo e moʻui ʻi he māmani ko ʻení. Ko ha lauisēkoni siʻi pē ia ʻi hono fakatatau atu ki he taʻengatá.”2 ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku lahi fau ange ʻa e ngaahi meʻa ʻokú Ne hāngaifofonga mo ʻafioʻi ʻo kau ki hotau kahaʻú, pea kapau te tau fakafanongo kiate Ia, te Ne tataki maʻu pē kitautolu ki he ngaahi hala ʻe faifai ʻo fakaiku ki he fiefia lahi.

3. Fiefia ʻi he lolotongá ni pea houngaʻia ʻi he ʻilo ʻokú ke maʻú

Ko ha fefine ʻe taha ʻi he Tohi Tapú ne u ako mei heʻene aʻusiá ko ʻIvi. Ne u saiʻia pea fakaʻapaʻapaʻi maʻu pē ʻa ʻIvi. Naʻá ne faivelenga, loto-toʻa, manavaʻofa pea mo poto. ʻI heʻeku fakakaukau ki hono talanoá, ne toe fakaloloto ange ʻa ʻeku fakaʻapaʻapaʻi e fefine fakaofó ni lolotonga ʻa ʻeku fefaʻuhi ko ia mo e paʻá. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe naʻe mahino kakato kia ʻIvi ʻa e taʻemalava ke ne maʻu ha fānau ʻo ka ʻikai mavahe mei he Ngoue ko ʻĪtení, ka naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “naʻe mahino [kia ʻIvi] naʻe pau ke ne hinga mo ʻĀtama ‘ke ʻi ai e faʻahinga ʻo e tangatá [mo e fefiné]’ [2 Nīfai 2:25] pea koeʻuhí ke nau maʻu ʻa e fiefiá”3 (vakai, 2 Nīfai 2:22–25).

ʻOku tau ʻilo e founga ne fakakaukau ai ʻa ʻIvi ke kai e fua ʻo e fuʻu ʻakaú ʻi he hili ʻa ʻene hokó. Hili hono kapusi ʻo ʻĀtama mo ʻIvi mei he ngoué, naʻe haʻu ha ʻāngelo ʻo akoʻi kinaua fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí (vakai, Mōsese 5:6–9). Hili iá ne hoko mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kia ʻĀtama ʻo fakatupunga ai haʻane fakamoʻoni. Pea naʻe lea fiefia ʻa ʻIvi ʻo pehē, “Ka ne taʻeʻoua ʻeta maumau-fonó pehē ʻe ʻikai pē te ta maʻu ha hako, pea ʻikai foki ʻiloʻi ʻa e leleí mo e koví, pea mo e fiefia ʻo hota huhuʻí,pea mo e moʻui taʻengata ʻa ia ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu kotoa pē ʻoku talangofuá” (Mōsese 5:11; tānaki atu hono fakamamafaʻí). Naʻá ne maʻu ʻa e fiefiá ʻi heʻene filí. ʻOku ʻikai ke u mafakakaukaua ʻa e mamahi ko ia ke kapusi ki tuʻaʻā, ke mavahe mei he ʻao ʻo e ʻOtua naʻá ne ʻofa aí. Ka ʻi heʻene toe fakakaukau ki he fili ko iá, naʻá ne fiefia ʻi he ʻilo naʻá ne maʻú, ʻa e ʻilo ʻe faifai pea lava ke ne toe foki ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe akoʻi mai ʻe ʻIvi ke u fekumi ki he fiefiá ʻi he lolotongá ni. Naʻe mei lava pē ke ne nofo ʻo fakaʻamua ʻi heʻene moʻuí kotoa ke ne kei ʻi he Ngoue ko ʻĪtení, ʻo fakaʻānaua ki he moʻui naʻá ne mavahe mei aí. Ka naʻá ne maʻu ha fiefia ʻi hono tūkunga lolotongá: ʻi heʻene fānaú, ʻi he ʻilo naʻá ne maʻú, pea ʻi he mālohi ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe ongo mālohi ʻa e lēsoni ʻa ʻIví kiate au. Lolotonga ʻeku fefaʻuhi mo e paʻá, ne faʻa ʻahiʻahiʻi au ke u tokanga taha pē ki he ngaahi meʻa ne ʻikai ke u maʻú, ka ʻi heʻeku tokanga taha ki he lolotongá ne u maʻu foki ai ʻa e fiefiá.

Ne ʻi ai mo ha ngaahi meʻa kehe ne u lava ke fai ʻo kau ai ʻeku fakaʻaongaʻi e taimi ko ʻení ke u hoko ko ha tokotaha ngāue ouau ʻi he temipalé. Kimuʻa aí, ne u ʻalu pē ki he temipalé koeʻuhí he ko ha meʻa ia naʻe totonu ke u fai. Ka ko ʻeni ʻoku ou saiʻia lahi ange ai. ʻOku ou houngaʻia lahi ʻi he ngaahi ouau ʻoku tau maʻu ʻi he temipalé. ʻOku fakaofo ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai kiate kinautolu ʻoku nau tauhi ʻenau ngaahi fuakavá! Pea ʻoku foaki ia ki he taha kotoa. ʻA e talavou mo e toulekeleka. Moʻui lelei mo e faingataʻaʻia fakaesino. Mali mo e teʻeki mali. Ko kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau fānaú mo kinautolu ʻoku ʻikaí. Ko ha tokotaha kehe au koeʻuhí ko ʻeku ngāue ʻi he temipalé. ʻOku ou toe mahuʻingaʻia lahi ange ʻi he fāmili taʻengatá. ʻOku ou maʻu ha mahino lahi ange ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku ou toe tokanga ange ki heʻeku lotú. Pea ʻoku ou ʻiloʻi te u hoko ko ha faʻē lelei ange koeʻuhí ko e ʻilo lahi ange mo e tui ne u maʻu mei he ngāue ʻi he temipalé.

4. ʻOku tau hoko kotoa pē ko ha ngaahi faʻē

ʻĪmisi
Faiako ʻa e Ngaahi Faʻeé

Mothers Teaching, [Faiako ʻa e Ngaahi Faʻeé] tā ʻe Caitlin Connolly, ʻoua naʻa hiki hano tatau

Ne akoʻi mai foki ʻe ʻIvi kiate au ʻoku ʻikai ha kaunga ia ʻo e hoko ko ha faʻeé ki he maʻu ha fānaú: ne fakatou ui ʻe he ʻOtua ko e Tamaí pea mo ʻĀtama ʻa ʻIvi “ko e faʻē ia ʻa e meʻa moʻui kotoa pē” (Sēnesi 3:20; Mōsese 4:26) kimuʻa pē ia ʻi heʻene fāʻeleʻi ha fānaú.4 Hangē ko e fehuʻi ne fai ʻe ʻĀtafa Kulini Kapa, ʻa ia ne hoko ko ha Palesiteni Lahi ʻo e Kau Finemuí pea ʻikai foki ke ne maʻu ha fānaú, “ʻOku fakatatali pē nai e tuʻunga fakaefaʻeé kiate kinautolu pē ʻoku fāʻelé? Naʻe ikai nai ke tomuʻa fakanofo e misiona toputapu fakaefaʻeé ʻe he ʻOtuá ki he kakai fefine kotoa pē kimuʻa ʻi hono ngaohi ʻo e māmaní?”5 Naʻá ne toe pehē: “Kuó u ʻilo ʻe lava ke tau … fiefia kotoa ʻi he uiuiʻi toputapu ko ia ʻo e tuunga fakaefaʻeé. Ko e fāʻelé ko ha konga pē ia ʻe taha ʻo e uiuiʻi toputapu ko ʻení.”6 ʻOku hoko e fakakaukau ko ʻení ko ha lolo faitoʻo fakanonga ki hoku loto-mamahí. Ko e moʻoni naʻá ku hoko ko ha faʻē—ʻo ʻikai ʻi he ʻuhinga angamahení, ka naʻe ʻi ai hoku ngafa, ko ha fatongia ke fakahoko.

Naʻe pehē ʻe Seli Tiu ʻa ia ne hoko ko ha Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá:

“ʻOku mahulu hake e tuʻunga fakaefaʻeé ʻi hono fāʻeleʻi pē ʻo e fānaú, neongo ko e meʻa paú ia. Ko e uho ia ʻo ʻetau hoko ko e houʻeiki fafiné. ʻOkú ne fakamahinoʻi pe ko hai kitautolu, ko hotau tuʻunga mo e natula fakalangí, pea mo e ngaahi ʻulungaanga makehe ne foaki mai ʻe he Tamaí kiate kitautolú. …

“ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi ʻofefine ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, pea mo e ngaahi ʻofefine ʻo ʻIví, ʻoku tau hoko kotoa ai ko ha ngaahi faʻē pea kuo tau hoko maʻu pē ko ha ngaahi faʻē.”7

Ne u fakatokangaʻi ʻi he aʻusia ko ia ʻa ʻIví ko e fatongia fakaefaʻeé ko ha uiuiʻi ke ʻofa, tanumaki mo tataki ʻa kinautolu ʻi he toʻu tangata kei talavoú, pea ne u maʻu ʻa e uiuiʻi ko iá ʻo tatau ai pē pe naʻá ku fāʻeleʻi ha fānau. Hili ha ngaahi ʻaho ʻo ʻeku ʻiloʻi ne ʻi ai haʻaku palopalema ʻo e paʻá, ne uiuiʻi au ke u hoko ko ha taki ʻo e Kau Finemui ʻi hoku uōtí. ʻOku ou ʻilo ko ha tāpuaki ʻaloʻofa ʻeni mei ha Tamai Hēvani ʻofa. ʻI heʻeku tokanga taha ki he uiuiʻi ko iá, ne hoko ʻa e taʻahine kotoa pē ʻo hangē ko haʻaku tama fefiné. Ne u ongoʻi ha ʻofa kiate kinautolu ne maʻu pē mei heʻenau Tamai Hēvaní. Ne lava ke u aʻusia ʻa e ʻuhinga ko ia ke hoko ko ha faʻē taʻe fāʻeleʻi ha fānaú, pea naʻe fakaʻofoʻofa ia.

ʻOku ou fakamālō ko e ngaahi talanoa ʻo e kau fafine fakaʻofoʻofa mo angatonu ko ʻeni ʻi he Tohi Tapú. Ne ʻikai ke u ʻamanaki te u fuʻu fehokotaki pehē mo ha kakai fefine ne moʻui ʻi ha faʻahinga taimi ne kehe mei haʻakú, ka ʻoku fuʻu mahuʻinga kiate au ʻa ʻenau tuí mo e loto-toʻá ʻi heʻenau fehangahangai mo e paʻá. Kuó u ako ʻeni ke falala kakato ange ko e ʻofefine au ʻo e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻofa mo tui kiate au, pea ʻoku ʻi ai Haʻane palani maʻaku. Kuó u ako ke ʻofa ʻi he temipalé pea ke fekumi ki ha ngaahi faingamālie ke ako ʻo aʻu pē ki he uhouhonga ʻo e loto-mamahí. Kuó u maʻu ha mahino lahi ange ki he ʻuhinga ko ia ke hoko ko ha faʻeé. Kae hiliō aí, kuó u ako ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe ha Tamai Hēvani ʻofa ʻa e ngaahi fakaikiiki siʻisiʻi taha ʻi he folofolá ke ʻomi kiate kitautolu ha ʻilo mo ha fakafiemālie.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Luke 1:25; vakai foki, fakaʻuhingaʻi ʻo e reproach ʻi he New Testament Student Study Guide (Church Educational System manual, 2007), 53.

  2. Russell M. Nelson, “Lessons from EveEnsign, Nov. 1987, 87.

  3. Jeffrey R. Holland, “Because She Is a Mother,” Ensign, May 1997, 36.

  4. Vakai, Neill F. Marriott, “Ko e Hā Te Tau Faí?Liahona, Mē 2016, 11.

  5. Ardeth Greene Kapp, All Kinds of Mothers (1979), 9; tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  6. Ardeth Greene Kapp, “Drifting, Dreaming, Directing,” in Blueprints for Living: Perspectives for Latter-day Saint Women, ed. Maren M. Mouritsen (1980), 1:84.

  7. Sheri Dew, “Are We Not All Mothers?Ensign, Nov. 2001, 96, 97.