2020
Ko ha Fakahinohino Sitepu ʻe 3 ki hono Tokangaekina Hoʻo Moʻui Lelei Fakaeʻatamaí
Sepitema 2020


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko ha Fakahinohino Sitepu ʻe 3 ki hono Tokangaekina Hoʻo Moʻui Lelei Fakaeʻatamaí

ʻE lava ke hoko ʻa e loto-mafasiá, loto-taʻotaʻomiá, mo e loto-hohaʻá ʻi heʻetau moʻuí ʻi ha faʻahinga taimi pē. Ko ha ngaahi founga ʻeni ʻe tolu ke tokangaekina ai hoʻo moʻui lelei fakaeʻatamaí.

ʻĪmisi
different faces

ʻI heʻeku hoko ko ha faifaleʻi moʻui lelei fakaeʻatamaí mo ha taukei taʻu ʻe 30, ʻoku ou faʻa ofo ʻi he malava ʻa e kakaí ʻo fehangahangai mo ikunaʻi e ngaahi faingataʻá. ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga faingataʻa. Pea ʻoku faʻa lava ke hoko māmālie ʻa e loto-mafasiá, loto-taʻotaʻomiá, mo e loto-hohaʻá ʻi heʻetau moʻuí, tautautefito ki he lolotonga ha taimi taʻepau ʻo e moʻuí, hangē ko e fakaʻau ke matuʻotuʻa kei talavoú. ʻOku faʻa hanga ʻe he ngaahi faingataʻá ni ʻo fakatupu ke tau puputuʻu mo veiveiua ʻi heʻetau malava ke fehangahangai mo ia pea laka ki muʻá.

Ka kuó u ako ko e taimi ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai e taimi ke tokangaekina ʻetau moʻui lelei fakaeʻatamaí, ʻoku tau maʻu ha mālohi mo e loto-vilitaki lahi ange ke fepaki mo e ngaahi faingataʻá. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa lahi te tau lava ʻo fai ke fakamālohia hotau ʻatamaí kae lava ke tau fehangahangai lelei ange mo e ngaahi fakafeʻātungiá (mo fiefia foki ʻi he ngaahi taimi fakafiefiá!). Ko ha ngaahi tafaʻaki ʻeni ʻe tolu ke fai ki ai e tokangá ʻe lava ʻo tokoni ke lelei hoʻo tuʻunga moʻui lelei fakaeʻatamaí mo fakaelotó.

ʻOua Te ke Fakasiʻia e Mālohi ʻo e Ngaahi Meʻa Fakalaumālie Iiki mo Faingofuá

Ko e ngaahi meʻa iiki fakalaumālie ko ia te ke lava ʻo fai he ʻaho takitaha ke ke ʻunu ʻo ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní te ke maʻu ha mālohi lahi ange ke tokoni ke ke tauhi hoʻo moʻui lelei fakaeʻatamaí ʻo laka ange ʻi he meʻa te ke mafakakaukauá (vakai, ʻAlamā 37:6–7). ʻOku ʻikai faʻa hanga ʻe he ngaahi meʻa fakalaumālié ʻo toʻo hotau ngaahi faingataʻá, ka ʻoku nau ʻomi ʻa e mālohi, mahino fakaʻatamai, fakakaukau taʻengata, ʻamanaki lelei, mo e loto-toʻa ke laka ki muʻá.

ʻOku ou faʻa talaange ki he kakai ʻoku ou ngāue ki aí ke nau fakahoko e “ngaahi meʻa fakaʻahó.” ʻOku kau heni e lotu fakaʻaho ʻoku ʻaongá, ako folofola fakaʻahó, fakahoko hotau ngaahi uiuiʻi pe fatongia ʻi he Siasí, maʻulotu fakauiké mo e ʻalu maʻu pē ki he temipalé, pea mo e fāifeinga ke muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Kuó u vakai ki he hanga ʻe he ngaahi founga fakalaumālie iiki mo faingofuá ʻo liliu e malava ʻa e kakaí ke fehangahangai mo ikunaʻi e ngaahi faingataʻá ʻi ha ngaahi founga fakaofo. ʻI he taimi naʻe tukupā ai e kakai ne u ngāue ki aí ke fai maʻu pē e ngaahi tōʻonga fakalaumālie iiki ko ʻení, ne nau ongoʻi ha ivi tākiekina lahi ange mei he mālohi ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻenau moʻuí. Kuó u mamata ki hono fakalahi ʻe he mālohi ko iá ʻa honau ivi fakalaumālié mo fakaʻatamaí. Pea ʻoku hoko ai ha meʻa maʻongoʻonga lahi ʻi heʻenau malava ke maʻu ʻa e fiefiá mo tokanga taha ki he meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoní.

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he meʻá ni ʻo pehē, “Ko e sīpinga fakalaumālie ʻo e fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá, ʻi hono ʻomi ʻo e ngaahi meʻa lalahí, ʻoku maʻu ai ʻa e mateaki tuʻu maʻu mo taʻeueʻiá, pea mo ha ului ʻoku kakato ange ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongoleleí.”1

ʻOua naʻá ke fakaʻatā e ongoʻi taʻefeʻungá pe veiveiuá ke ne taʻofi koe mei hono fakahoko e ngaahi meʻa fakalaumālie iiki ko ʻení ʻaki e loto-moʻoní (vakai, Molonai 10:4). Kapau ʻokú ke tui, pe ʻokú ke maʻu pē ʻa e loto-holi ke tui (vakai, ʻAlamā 32:27) ʻe lava ʻe he ngaahi tōʻonga fakalaumālie ko ʻení ʻo ʻoatu ʻa e mālohí, fakamoʻuí, nongá, mo e ʻamanaki leleí, te nau ʻoatu ia.

ʻĪmisi
woman writing in a journal

Manatuʻi ke Tokangaʻi Koe

Kuo tau fanongo kotoa ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ki he moʻui fakafalala pē kiate kitá. Ko e taimi lahi ʻoku tau talanoa ki ai ʻo fakafekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu fakapaʻangá pe fakatuʻasinó. Ka ko e taha ʻo e ngaahi konga mahuʻinga taha ʻo e foʻi fakakaukaú ni ko e moʻui fakafalala fakaeloto pē kiate kitá—tokangaʻi kitá—ʻa ia ʻoku mahuʻinga ki hono tokangaekina ʻetau moʻui lelei fakaeʻatamaí.

Ko e hā ʻoku fuʻu faingataʻa ai ki he tokolahi ʻiate kitautolu ke fakamoleki ha taimi kiate kitautolu, ʻo hangē ko e meʻa lahi ʻoku tau fai maʻá e niʻihi kehé? ʻOku ou fakakaukau he taimi ʻe niʻihi ʻoku ngali siokita pe fakamole taimi ʻa e fakakaukau ki hono fakamoleki ha taimi maʻatautolú. Ka ʻoku hala ʻaupito ia! ʻOku ʻikai siokita ʻa hono tokangaekina pē kitá! Kapau he ʻikai ke tau tokangaʻi kitautolu, te tau lava fēfē ʻo tokangaʻi e niʻihi kehé?

ʻOku kamata ʻa e tokangaekina pē kitá ʻi hono ʻiloʻi ʻete ngaahi fiemaʻú mo e lahi ʻo e meʻa te te lava ʻo foakí. ʻOku mahuʻinga hono ʻiloʻi, mahino, mo fakahaaʻi e ngaahi ongo ʻokú te maʻú ki hono ʻiloʻi ʻete ngaahi fiemaʻú. Ko ha ngaahi founga ʻeni ki hono tokangaʻi kitá ʻe lava ke ne feau ha niʻihi hoʻo ngaahi fiemaʻu fakaeʻatamaí mo fakaelotó:

  • Tokangaʻi ho sinó ʻaki hano kai ha meʻakai totonu, mohe feʻunga, mo fakamālohisino maʻu pē.

  • Fakatupulaki ha vā fetuʻutaki mo e kakai te ke lava ʻo talanoa ki ai mo vahevahe mo kinautolu hoʻo ngaahi hohaʻá mo e fiefiá fakatouʻosi.

  • Fekumi ki he fakafiefia ʻoku leleí, ngaahi manakó, mo e ngaahi ʻekitivitī ʻokú ne ʻomi kiate koe ʻa e fiefiá mo ha ongoʻi ʻo e lavameʻá.

  • Tohi ha tohinoa ke tokoni ke fakahaaʻi e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú mo fokotuʻutuʻu hoʻo ngaahi fakakaukaú.

  • Fakaʻaongaʻi ha taimi ʻi tuʻa.

  • Fokotuʻu ha ngaahi fakangatangata ki hoʻo moʻui leleí pea lea ʻikai ʻi he taimi ʻoku ʻosi fuʻu lahi ai hoʻo meʻa ke faí.

  • Akoako e houngaʻiá. ʻOku tokoni e loto-houngaʻiá ke tau fakaʻehiʻehi mei he ongoʻi fakaʻofaʻia ʻiate kitautolú pe tukuakiʻi e niʻihi kehé ʻi he ʻikai ke tau fiefiá. ʻAhiʻahi hiki ha meʻa ʻe tolu ʻokú ke houngaʻia ai he fakaʻosinga ʻo e ʻaho takitaha.

  • Liliu e ngaahi fakakaukau ʻoku ʻikai leleí mo e talanoa tukuhifoʻi pē kitá ki ha meʻa ʻoku leleí.

  • Manatuʻi ko hai koe—ko ha fānau fakalangi ʻo ha ongomātuʻa fakalangi. ʻOku ʻofaʻi mo tokoniʻi koe ʻe he tokolahi ʻi he langí mo māmani.

  • Fakasiʻisiʻi hoʻo taimi ʻi he mītia fakasōsialé (pe taʻofi fakaʻaufuli pē ia).

  • Fakamolemoleʻi koe mo e niʻihi kehé. ʻOku tānaki atu ʻe hono tukulotoʻi e loto-ʻitá pe ngaahi fehalaaki he kuohilí ha kavenga taʻeʻaonga ki ho umá.

Loto-Fakatōkilalo pea Kole Tokoni

Naʻe ʻikai fakataumuʻa ha taha ʻiate kitautolu ke tau fononga toko taha ʻi he fononga fakamatelié ni. Neongo kapau ʻokú ke moʻui fakafalala pē kiate koe, ʻoku mahuʻinga e fetuʻutaki mo e niʻihi kehé ki hono tokangaekina hoʻo ngaahi fiemaʻu fakaʻatamaí mo fakaelotó. Pea ʻoku ʻi ai ʻetau ongomātuʻá, kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá, kau taki ʻo e Siasí, mo ʻetau Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, mo e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakahinohinoʻi, tataki, mo tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau fonongá. Toʻo ha kiʻi taimi ke vakaiʻi hoʻo vā fetuʻutaki fakasōsiale lolotongá. Fehuʻi pē kiate koe:

  • ʻOku ʻi ai haʻo vā fetuʻutaki lelei mo e niʻihi kehé?

  • Te ke lava nai ʻo maʻu ha tokoni lahi ange mei he niʻihi kehé?

  • ʻOkú ke fakamamaʻo nai mei he kakaí? Pe ʻokú ke lava nai ʻo kole tokoni ʻi he taimi ʻokú ke fie maʻu aí?

Ko e konga lahi ʻo e taimí ʻoku fie maʻu ke tau ʻiloʻi pe ʻoku faingataʻaʻia e niʻihi kehé kae lava ke tau tokoniʻi kinautolu. ʻOua naʻá ke manavahē, ongoʻi mā, pe momou ke kumi tokoni ʻi he taimi ʻokú ke fie maʻu aí, neongo pe ko hoʻo fakamatala ʻi he loto-falala ki ha taha fekauʻaki mo hoʻo loto-hohaʻá pe kole tokoni ki ha taha. ʻOku fie maʻu moʻoni e loto-toʻá mo e loto-fakatōkilaló ke fakahā ʻokú ke fie maʻu tokoni. Ka ʻoku faʻa tāpuekina kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he niʻihi kehé ʻi heʻetau tali kinautolú mo fakaʻatā ke nau tokoniʻi kitautolú.

ʻOku kamata e moʻui fakafalala fakaeloto moʻoni pē kiate kitá ʻi hono ʻiloʻi hotau ngaahi ngataʻangá mo kumi tokoni mei he niʻihi kehé ke tau ongoʻi kakato. Makehe mei he ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí, ʻe lava foki ʻe hoʻo kau taki ʻi he Siasí ʻo ʻoatu ha faleʻi, fakahinohino, mo e ʻamanaki lelei ʻi he taimi ʻokú ke faingataʻaʻia aí. Kapau ʻe lava ʻo tokoni kiate koe ʻa e faleʻi fakapalofesinalé pe tokoni fakafaitoʻó ke aʻu hoʻo moʻui lelei fakaeʻatamaí ki ha tuʻunga moʻui lelei, ʻe lava foki ʻe hoʻo pīsopé ʻo fakafetuʻutaki koe mo ha kau faifaleʻi taukei.

Hangē ko ia ʻokú ke ʻiloʻi leleí, ʻoku tau moʻui ʻi ha ngaahi kuonga faingataʻa. Ka ʻoku tau moʻui foki ʻi he ngaahi kuonga lelei tahá koeʻuhí ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí! ʻOku tau maʻu e ʻilo ki he palani ʻo e fakamoʻuí pea ʻoku lahi ha ngaahi meʻa te ne lava ʻo ʻomi ʻa e fiefiá, ʻamanaki leleí, mo e nongá neongo pe ko e hā hotau ngaahi tūkungá. Pea kapau te tau fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻa ko iá, te nau tokoni ke tau toe foki ki heʻetau Tamai Hēvaní.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. David A. Bednar, “By Small and Simple Things Are Great Things Brought to Pass” (Brigham Young University Women’s Conference address, Apr. 29, 2011), womensconference.byu.edu.