2020
Ngaahi Mana ʻo e Fakamoʻuí fakafou ʻi he Ngaahi Ouau Fakatemipalé
Sepitema 2020


Ngaahi Mana ʻo e Fakamoʻuí fakafou ʻi he Ngaahi Ouau Fakatemipalé

Mei ha lea naʻe fai ki he kau palesiteni mo e kau metuloni ʻo e temipalé ʻi he ʻaho 17 ʻo ʻOkatopa 2019.

ʻE lava ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻo fakamoʻui kitautolu ʻo fakafou ʻi heʻetau hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé.

ʻĪmisi
Oakland California Temple

Tā ʻo e Temipale Oakland California tā ʻa Mason Coberly

Ko e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻoku haʻisia ki heʻenau ngaahi filí—neongo pe ko e fē e feituʻu, taimi, pe ngaahi tūkunga ʻoku nau moʻui pe kuo nau moʻui aí—ʻe fie maʻu ke nau maʻu e faingamālie ke ngāue ʻaki ai e tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomala, pea ke tali ʻEne ongoongoleleí ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí. ʻOku fie maʻu ʻe he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ha fakamoʻui fakalaumālie pea ʻi heʻetau hoko ko ʻEne kau ākongá, kuo uiuiʻi kitautolu ke tokoni ke fakahoko ia.

Koeʻuhí ko e feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku fakaʻatā ʻe he ngaahi ouau fakamoʻui ʻo e temipalé ke toe fanauʻi kitautolu mo ʻetau ngaahi kuí, ke liliu ki ha tuʻunga ʻo e māʻoniʻoni, ke huhuʻi mei he ʻOtuá, pea ke hoko ko ha kakai foʻou (vakai, Mōsaia 27:25–26).

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē: “Ko e temipalé ʻa e taumuʻa ʻo e ʻekitivitī, lēsoni pea mo e sitepu kotoa pē ʻo e fakalakalaká ʻi he Siasí. ʻOku fakataumuʻa ʻetau ngaahi ngāue kotoa pē ʻi hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí, fakahaohaoaʻi ʻo e Kāingalotú mo e huhuʻi ʻo e pekiá, ki he temipale māʻoniʻoní. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito e ngaahi ouau ʻo e temipalé. He ʻikai lava ke tau foki ki he nāunau ʻo e ʻOtuá taʻe te nau kau ai.”1

ʻI he taimi naʻe lāunga ai e kau tangata tohí mo e kau Fālesí ʻo fakafepakiʻi e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, naʻá Ne tali ange kiate kinautolu: “ʻOku ʻikai ʻaonga ʻa e faitoʻó kiate kinautolu ʻoku mālōlō; ka ki he mahakí. Naʻe ʻikai te u haʻu ke ui ʻa e māʻoniʻoní, ka ko e angahalá ke fakatomala” (Luke 5:31–32).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007), Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi founga lahi te tau lava ai ʻo maʻu [Hono] ivi tākiekina faifakamoʻuí. … [Kuó Ne] fakafoki mai e ngāue fakatemipalé ki he māmaní. Ko e konga mahuʻinga ia ʻo e ngāue ʻo e fakamoʻui maʻá e kakai moʻuí mo e kau pekiá fakatouʻosi. ʻOku ʻomai ʻe hotau ngaahi temipalé ha hūfiaʻanga ʻe lava ke tau ʻalu ki ai ʻo vete ai ʻa e konga lahi ʻo e ngaahi mafasia ʻo e māmaní. Ko hotau ngaahi temipalé ko ha ngaahi potu ia ʻo e melino mo e nonga. ʻI he ngaahi feituʻu hūfiaʻanga ko ʻení, ʻoku hanga ʻe he ʻOtuá ʻo ‘fakamoʻui ʻa kinautolu ʻoku loto mafesí, ʻo ne nonoʻo honau ngaahi laveá’ (Saame 147:3).”2

ʻI heʻetau fefonongaʻakí ʻoku tau fanongo ai ʻi he ngaahi talanoa ki he mana ʻo e fakamoʻuí ʻoku hoko ʻi he ngaahi temipale māʻoniʻoní ʻi he feituʻu kotoa. ʻOku tau fanongo ʻi ha kāingalotu faivelenga ʻoku omi pasi ki he temipalé pea fakaʻaongaʻi e ʻahó mo e efiafí kakato ʻi hono fakahoko e ngaahi ouau fakamoʻui maʻa ʻenau ngaahi kuí. ʻOku tau fanongo ʻi ha toʻu tupu mateaki ʻoku nau uhu hengihengi ki he temipalé kimuʻa pea kamata e akó ke fakahoko e ngaahi papitaiso mo e hilifakinima maʻá e kau pekiá mo tokoni ʻi ha ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e ngaahi ouau toputapu ko iá. ʻOku tau fanongo ʻi ha kulupu ʻo e kau finemui mo e kau talavou ʻoku nau fononga pasi he tuku ʻa e akó he ʻaho ʻe taha he uike ke ʻoange ʻa e faingamālie ki heʻenau ngaahi kuí ke toe fanauʻi foʻou fakalaumālie kinautolu. ʻOku tau fanongo ʻi ha ngaahi fāmili ʻoku nau heka vaka laulau houa ke ʻalu ki he temipalé kae lava ke nau maʻu e ngaahi ouau faifakamoʻui ʻo e temipalé maʻanautolu, koeʻuhí ke lava ʻo liliu kinautolu ki ha tuʻunga māʻoniʻoni ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku tau fanongo ʻi ha kāingalotu fakafoʻituitui mo e ngaahi fāmili ʻoku nau kumi e hingoa ʻo e ngaahi kui ʻofeiná ʻi he ʻaho Sāpaté pea ʻave leva e ngaahi hingoa ko iá ki he temipalé ke ʻoange ha faingamālie ki he kau mēmipa ko ia ʻo e fāmilí ke huhuʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá. ʻOku tau fanongo ʻi he fānau tangata mo fefine taʻu 11 ʻoku vēkeveke ke haʻu ki he temipalé pea kuo nau tuʻu ʻi he sitepu fakamuimui ʻo e faiʻanga papitaisó koeʻuhí ʻoku fuʻu loloto e vaí kiate kinautolú—ke ʻoange ki heʻenau ngaahi kuí ʻa e faingamālie ke nau hoko ko ha kakai foʻou.

Kapau te tau fakakaukau ki ai, ʻoku tau omi kotoa ki he temipalé ke fakamoʻui fakalaumālie kitautolu mo ʻoange ki he niʻihi ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí ʻa e faingamālie ke fakamoʻui foki mo kinautolu. ʻI he taimi ʻo e fakamoʻuí, ʻoku tau fie maʻu vivili kotoa e Fakamoʻuí. Te u fakatātaaʻi ʻeni ʻaki e talanoa ki he toko ua ʻo ʻeku ngaahi kuí.

ʻĪmisi
Sister Aburtos grandmother

Ko ʻeku kui fefine ko ʻIsapeli Pelenikou

Ko hono Fakamoʻui ʻEku Kui-fefiné mo ʻEku Tamaí

Naʻe fanauʻi ʻeku kuifefine ko ʻIsapeli Pelenikoú ʻi Potosi, Nikalākua. ʻI heʻeku manatú, ko ha fefine ʻofa, ngāue mālohi, mo faivelenga ia. ʻI heʻeku tupu haké, naʻá ne fakatō ki hoku loto kei siʻí ʻa e tenga ʻo e tuí ʻi heʻeku mamata ki heʻene lotu fakamaatoato ki he ʻOtuá mo ʻene ʻave au ki he misa he Sāpate kotoa ke lotu kia Sīsū. Ka neongo ia, naʻe ʻikai faingofua ʻene moʻuí. Makehe mei he ngaahi meʻa lahi kehe naʻá ne faí, naʻá ne ngāue ʻi heʻene kei siʻí ko ha fefine tauhi ʻapi ki ha fāmili tuʻumālie. Hangē ko e meʻa fakamamahi angamahení, naʻá ne feitama ki he tangata naʻá ne ngāue ki aí pea ʻi he taimi ne ʻikai ke ne toe lava ai ʻo fufuuʻi ʻene feitamá, naʻe tuli ia mei he ngāué.

Naʻe fāʻeleʻi ʻeku tamai ko Niuelí mei he feitama ko iá, pea neongo ko ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻa Potosi pea naʻe ʻiloʻi ʻe he tokotaha kotoa kau ai ʻa Niueli ʻa ʻene tamaí, ka naʻe ʻikai fetuʻutaki fakahangatonu ʻa Niueli mo ia pe ʻi ai haʻana vā fetuʻutaki.

Naʻe ʻikai teitei mali ʻa ʻIsapeli, pea naʻe ʻi ai haʻane fānau tuʻutāmaki kehe ʻe toko ua. Hili ha vahaʻataimi mei ai, naʻá ne hiki mo ʻene fānau ʻe toko tolú ki he kolomuʻa ʻo e fonuá ko Manakua, ko e fekumi ki ha ngaahi faingamālie ngāue mo ako lelei ange.

Lolotonga e taʻu hongofulu tupu lahi ʻa Niuelí, naʻe kamata ke maʻunimā ia ʻe he kava mālohí. Ne faifai peá ne fetaulaki pea mali mo ʻeku fineʻeikí ko Tepi, pea ʻi ai ʻena fānau ʻe toko fā. Naʻe uesia ʻe heʻene maʻu kava mālohí ʻa ʻena nofo-malí he taʻu lahi, pea hili ʻena hiki ki Seni Felenisisikou, Kalefōnia, USA, naʻá na māvae leva. Ko e pangó, he naʻá ne mālōlō ʻi haʻane taonakita hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai.

Naʻá ku hoko mo ʻeku fineʻeikí ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ha ngaahi taʻu siʻi kimuʻa pea mālōlō ʻeku tangataʻeikí. Hili ha ngaahi taʻu mei heʻene pekiá, naʻe fakahoko kotoa e ngaahi ouau fakatemipale fakafofongá maʻana, tuku kehe pē ʻa e taha: ko e ouau silá. ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻikai ke u fie ʻeke ki heʻeku fineʻeikí pe naʻá ne fie sila kiate ia, he naʻá ku ʻiloʻi e faingataʻa hona vā fetuʻutakí.

ʻĪmisi
Sister Aburtos parents

Ko ʻeku ongomātuʻá, ko Niueli mo Tepi Pelenikou

Pea naʻe hoko leva ha mana. Naʻe misi ʻeku fineʻeikí ʻo sio ki hono husepāniti ko Niuelí ʻoku ʻi tuʻa ʻi he matapā he peito ʻi hona ʻapi ʻi Manakuá, ʻoku mafao mai hono nimá ʻo fakaafeʻi ia ke na ō. Naʻá ne ʻā hake mo ha ongoʻi nonga ʻi hono lotó. Ne ʻikai fuoloa mei ai, naʻá ne fetuʻutaki telefoni mai ʻi ha ʻaho ʻe taha peá ne talamai ʻi he nonga, “Te u sila ki hoʻo tamaí he Tokonaki ko ʻení. Te ke lava ʻo haʻu kapau ʻokú ke loto ki ai.”

Naʻá ku tali fiefia ange, “ʻIo, ʻoku ou fie kau ki ai!” Hili ʻema talanoa telefoní, naʻá ku fiefia ʻi heʻeku fakatokangaʻi ʻe lava foki ke silaʻi au kiate kinaua.

ʻI ha pongipongi Tokonaki fakaʻofoʻofa, naʻá ku tūʻulutui ai mo ʻeku fineʻeikí, mo hoku husepānití ʻi ha ʻōlita toputapu he temipalé pea fakahoko e ngaahi ouau sila moʻui mo fakafofonga naʻe ʻomi ai e faingamālie kiate au mo ʻeku ongomātuʻá ke mau fakataha ʻo taʻengatá. Naʻe ʻi ai foki mo hoku fohá ʻo fakafofongaʻi hoku tuongaʻané, ʻa ia naʻe pekia ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá. ʻI he momeniti toputapu ko iá, naʻe ngalo kotoa e mamahí. Ne mau ongoʻi kotoa e nonga mo e fakamoʻui ʻoku ʻomi ʻe hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí, ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí.

Hili ha ngaahi taʻu lahi, ne u misi ai ʻo sio ki heʻeku tangataʻeikí ʻi ha meʻa ne hangē ha tuʻunga malangá ʻi he taha ʻo hotau ngaahi ʻapisiasí. Naʻá ne tui ha sote hina mo ha hēkesi, pea naʻá ne fai ha pōpoaki fakalaumālie. Naʻá ku lava ʻo vakai ʻi heʻeku misí naʻá ne hoko ko ha taki taukei ʻo e Siasí. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pau e ʻuhinga ʻo e misi ko iá, ka ʻokú ne ʻomi ʻa e ʻamanaki lelei mahalo kuó ne tali e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié.

Ne ʻi ai ha taimi, ne mau fakahoko foki ai e ngāue fakatemipalé maʻa ʻeku kui-fefine ko ʻIsapelí, tukukehe e ouau sila ki he malí koeʻuhí naʻe ʻikai ke ne mali ʻi heʻene kei moʻuí. Fakakaukau ki he meʻá ni, ko ha fefine hangē ko ʻIsapelí, naʻe ʻikai fakaʻapaʻapaʻi ʻe he kakai tangatá pea naʻá ne fepaki mo ha ngaahi faingataʻa lahi ʻi heʻene moʻuí, ʻe lava ʻo foaki kiate ia ʻa e faingamālie ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí ke ne fakaʻaongaʻi ʻene tauʻatāina ke filí pea fai ha fuakava toputapu mo e ʻOtuá ʻi ha ouau fakafofonga ʻi he temipalé. Naʻá ne tatau mo kitautolu kotoa, ʻo fie maʻu ke fakalahi ʻa e tuí, fie maʻu e fakatomalá, fie maʻu e ʻofá, fie maʻu e fakamāʻoniʻoniʻí—ʻi hono fakanounoú, fie maʻu e fakamoʻuí.

ʻI heʻeku manatu ki ai he taimi ní, ʻoku ou lava ʻo vakai neongo naʻe faingataʻaʻia ʻa Niueli ʻi heʻene kei siʻí pea maʻunimā ʻe ha meʻa fakaʻauha, ka naʻe mālohi ange ʻene ʻofa ki heʻene fānaú ʻi hono ngaahi vaivaí. ʻI he taimi naʻá ne feohi ai mo kimautolú, ne hāsino ai hono ngaahi ʻulungaanga lelei tahá. Na‘á ne angaʻofa maʻu pē kiate kimautolu, pea ʻoku ʻikai ke u teitei manatuʻi ha taimi naʻá ne ʻita ai kiate kimautolu ko ʻene fānaú. Koeʻuhí ʻoku ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻoku foaki foki kia Niueli ʻa e faingamālie ke ne fakaʻaongaʻi ʻa e tuí, ke fakatomala, pea tali ʻa Sīsū Kalaisi ko hono Huhuʻí ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau fakamoʻui ʻo e temipalé ʻoku fakahoko ʻi he temipale māʻoniʻoní. ʻOku fie maʻu foki ʻe Niueli ʻa e fakamoʻuí ʻo hangē ko kitautolu kotoa.

Ko ha sīpinga pē ʻeni ʻe ua ʻo e ngaahi tāpuaki taʻengata ʻo e fakamoʻuí ʻoku foaki ki he niʻihi fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ʻi he ngaahi temipale kotoa ʻa e ʻEikí he funga ʻo e māmaní. Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Nalesoní, “ʻOku tau fakaafeʻi e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí ke nau haʻu ki honau Fakamoʻuí, maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipale māʻoniʻoní, maʻu ha fiefia ʻoku tuʻuloá pea moʻui taau ke maʻu e moʻui taʻengatá.”3

ʻI heʻeku fakakaukau ki he meʻa kotoa ko ia ne fie maʻu ke hoko kae maʻu ʻe ʻIsapeli mo Niueli ʻa e meʻaʻofa taʻengata ko iá, ʻoku ou ʻiloʻi ai ko ha mana ia ne malava ke fakahoko ʻe ha Tamai Hēvani ʻofa mo ha Fakamoʻui ʻoku ʻofa haohaoa ʻiate kitautolu pea kuó Ne ui ʻa kitautolu takitaha ke tokoni ʻi he ngāue mo e nāunau ʻa e ʻOtuá.

Kuo pehē ʻe Palesiteni Nalesoni fekauʻaki mo e tānakí fakataha ʻo ʻIsilelí: “ʻOku fie maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻi he fānau ʻetau Tamai Hēvaní, ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí, ʻa e pōpoaki ʻo hono toe fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku nau fili maʻanautolu pē ʻo kapau ʻoku nau fie maʻu ke ʻilo lahi ange.” Naʻá ne fakamatala leva ʻo pehē: “Ka ʻi ai ha faʻahinga taimi ʻokú ke fai ai ha faʻahinga meʻa ʻoku tokoni ki ha faʻahinga taha pē —ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí—ʻo ke fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá pea maʻu honau papitaisó mo e ouau fakatemipalé, ko hoʻo tokoni ia ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. ʻOku faingofua pehē ia.”4

ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe kuo hanga ʻe heʻeku kui ko ʻIsapelí, mo ʻeku tamai ko Niuelí, mo e toenga ʻo ʻeku ngaahi kui kuo fakahoko ki ai e ngāue fakatemipalé ʻo tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Ka neongo ia, ʻoku ou lava ʻo ʻamanaki lelei, fakaʻaongaʻi ʻa e tuí, fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, pea moʻui ʻi ha founga te ne fakaʻatā ke u nofo mo ʻeku ngaahi kuí “ʻi ha tuʻunga ʻo e fiefia ʻa ia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga” (Molomona 7:7).

Pea ʻi heʻeku aʻu ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí, kapau kuo teʻeki ke nau tali e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, te u fakapapauʻi ke akoʻi ia kiate kinautolu! ʻOku ʻikai ke u faʻa tatali ke fāʻofua kiate kinautolu, ʻo talaange ʻa e lahi ʻo ʻeku ʻofa ʻiate kinautolú, talanoa loto-ʻofa mo kinautolu ʻa ia ne ʻikai ke mau fakahoko ʻi heʻenau kei moʻuí, pea fakamoʻoni kiate kinautolu “ko Sīsū ko e Kalaisí, ko e ʻOtua Taʻengatá.”5

ʻĪmisi
temple

Tā ʻo e Temipale Mount Timpanogos Utah faitaaʻi ʻe James Whitney Young; ʻata mei muí: tā ʻo e Temipale Panama City Panama faitaaʻi ʻe Matt Reier

Ko e Mālohi ke Faifakamoʻuí

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku hanga ʻe he tangata pe fefine fakakakano ʻiate kitautolú ʻo ʻai ke tau fakakaukau kuo ui kitautolu ke “fakaleleiʻi” e kakai kehé. Kuo ʻikai ui kitautolu ke hoko ko e “kau fakalelei” ki he niʻihi kehé, pea kuo ʻikai ui kitautolu ke akonaki pe fakaanga. Kuo ui kitautolu ke tau ueʻi, hiki hake, fakaafeʻi e niʻihi kehé, hoko ko ha kau toutai kakai, mo e kau toutai ʻo e ngaahi laumālié kae lava ke nau maʻu e faingamālie ke fakamoʻui fakalaumālie kinautolu ʻe Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi.

ʻOku tau lau ʻi he ʻĪsaia 61, ʻa e folofola ʻa e ʻEikí, ʻa ia naʻá Ne toe folofola ʻaki foki ʻi he kamata ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi Selusalemá (vakai, Luke 4:18–19). Naʻá Ne folofola:

“ʻOku ʻiate au ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ko [e ʻOtuá]; koeʻuhí kuo fakanofo au ʻe [he ʻEikí] ke u malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he angamalū; kuó ne fekau au ke nonoʻo ʻa e loto mafesí, ke fakahā ʻa e tauʻatāina ki he kau pōpulá, pea ke fakaava ʻa e fale fakapōpulá kiate kinautolu kuo haʻisiá;

“Ke fakahā ʻa e taʻu lelei ʻo [e ʻEikí], pea ko e ʻaho ʻo e houhau ʻa hotau ʻOtuá; ke fakafiemālieʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku mamahí;

“Ke ʻatu ʻa e fiefia kiate kinautolu ʻoku mamahi ʻi Saioné, ke ʻatu kiate kinautolu ʻa e hoihoifua ko e fetongi ʻo e efuefu, ʻa e lolo ʻo e fiefia ko e fetongi ʻo e mamahi, ʻa e kofu ʻo e fakamālō ko e fetongi ʻo e laumālie kuo mafesi; ke ui ʻa kinautolu ko e ngaahi ʻakau ʻo e māʻoniʻoni, naʻe tō ʻe [he ʻEikí] koeʻuhí ke ongoongolelei ai ia.

“Pea te nau langa ʻa ia naʻe muʻaki maumaú, te nau toe fokotuʻu ʻa ia naʻe fakaʻauha fuoloá, pea te nau fakafoʻou ʻa e ngaahi kolo kuo liʻakí, ko e maumau ʻo e toʻu tangata tokolahi” (ʻĪsaia 61:1–4).

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo pehē: “ʻOku ʻomi ʻe he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé ʻa e mālohi ke fakamoʻui e meʻa ʻoku fie maʻu ke fakamoʻuí. … ʻOku hanga ʻe he ʻOtuá ʻi Hono ivi taʻefakangatangatá, ʻo silaʻi mo fakamoʻui ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí neongo ʻa e ngaahi meʻa fakamamahí, molé, pea mo e faingataʻá.”6

Kuo akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē “ko e mālohi moʻoni ko ia ke faifakamoʻuí … ko ha meʻafoaki ia mei he ʻOtuá”7 peá ne fakamatala foki ʻo pehē ko e “toetuʻú ko e ngāue faifakamoʻui taupotu taha ia ʻa e ʻEikí. Fakafetaʻi kiate Ia, ʻe fakafoki e sino kotoa pē ki hono tuʻunga totonu mo haohaoá. Fakafetaʻi kiate Ia, ʻoku ʻikai ha tūkunga ʻe taumuʻa valea. Fakafetaʻi kiate Ia, ʻoku hanganaki mai ha ngaahi ʻaho lelei ange, ʻi he moʻuí ni mo e moʻui hili ʻa e moʻui ní. ʻOku fakatatali mai ʻa e fiefia moʻoní kiate kitautolu—hili ʻa e mamahí.”8

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻofa lahi ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu kuó Ne tuku mai ai “ha hala”9 koeʻuhí kae lava ke fakamoʻui fakatuʻasino mo fakalaumālie kitautolu takitaha ʻi heʻetau fakamālohia e tui kia Sīsū Kalaisí, fakahoko mo tauhi ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, pea muimui ki Heʻene ngaahi fekaú. ʻOku ou fakamoʻoni naʻe hāʻele mai ʻa Kalaisi ki he māmaní “ke fakamoʻui ʻa e loto mafesí, ke malanga ʻaki ʻa e huhuʻí ki he kau pōpulá” (Luke 4:18) koeʻuhí ke lava ke tau “hoko ʻo māʻoniʻoni, taʻe-ha-ʻila” (Molonai 10:33).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Teuteu ki he Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé,” Liahona, ʻOkatopa 2010, 41.

  2. James E. Faust, “Spiritual Healing,” Ensign, May 1992, 7.

  3. Russell M. Nelson, “Tuku Ke Tau Vilitaki Atu,” Liahona,Mē 2018, 118–19.

  4. Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (fakataha lotu fakaemāmani lahi ʻa e toʻu tupú, 3 Sune 2018), HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org

  5. Peesi ʻuluaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

  6. Dale G. Renlund, “Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakatemipalé: Silá mo e Fakamoʻuí,” Liahona, Mē 2018, 46, 48.

  7. Russell M. Nelson, ʻi he Sheri Dew, Insights from a Prophet’s Life: Russell M. Nelson (2019), 150.

  8. Russell M. Nelson, “Jesus Christ—the Master Healer,” Liahona, Nov. 2005, 87–88.

  9. Vakai, ʻĪsaia 42:16; 51:10; 1 Nīfai 3:7; 9:6; 17:41; 22:20; 2 Nīfai 8:10; 9:10; ʻEta 12:8; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:50.