2020
Ko e Fakaakeake Hoku Tuongaʻané mo e ʻOfa ʻa e Tamai Hēvaní
Sepitema 2020


Ko e Fakaakeake Hoku Tuongaʻané mo e ʻOfa ʻa e Tamai Hēvaní

Hili e fakatuʻutāmaki ne fepaki mo hoku tuongaʻané, naʻá ku ako ai ʻo ʻilo ʻoku ʻi ai haʻaku Tamai ʻoku ʻofa ʻiate au.

ʻĪmisi
family in the hospital

Tā fakatātaaʻi ʻe Dilleen Marsh

Naʻe taʻu 19 hoku tuongaʻane ko ʻIokó ʻi he taimi ne tuiʻi ai ia ʻe ha fakaʻuli konā. Ko e meʻa mālié, naʻe toʻo ʻe he kaungāmeʻa ʻo ʻIokó ha kalasi ki he ʻuluaki tokoní (first aid) ʻi ha uike ʻe ua kimuʻa. Naʻá ne lava ʻo tokoni ke kei moʻui hoku tuongaʻané kae ʻoua kuo aʻu atu e kau ngāue tokoni fakavavevavé ʻo ʻave ia ki he falemahakí.

Ko e lahi taha ʻa e ngaahi falemahaki fakalotofonuá ko e toketā neave pē ʻe taha naʻe ngāué, ka ʻi he taimi naʻe aʻu atu ai ʻa ʻIokó, ne fakatahataha mai ki ai ha kulupu ʻo e kau toketā neavé ki ha konifelenisi makehe. Naʻa nau ngāue kotoa leva he taimi pē ko iá ke tokoni kiate ia.

Naʻe māhina ʻe ono e tokoto falemahaki ʻa ʻIokó, pea ko e māhina ʻe tolu ai naʻe teʻeki ke ne ake. Lolotonga ʻene ʻi aí, naʻe nofo ʻeku fineʻeikí mo ia mei he 7:00 a.m. ki he 7:00 p.m. ʻi he ʻaho kotoa pē. Naʻe lotu mo ʻaukai e kau mēmipa ʻo e uōtí mo e siteikí maʻa ʻIoko mo foaki ha ngaahi tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki kiate ia. Naʻe tali ʻemau ngaahi lotú ʻi he ʻaho 11 ʻo Sānuali 2011 ʻi he taimi naʻá ne ake aí. Naʻe hokohoko atu e ʻaʻahi ʻa e kāingalotú kia ʻIokó mo tokoni ke mau tokangaʻi ia lolotonga ʻene fakaakeake ʻi falemahakí. Naʻa nau hangē ha kau ʻāngelo tauhí lolotonga e taimi faingataʻá ni.

ʻI he ʻaho ní, ʻoku kei ʻi ai pē ha ngaahi palopalema fakatuʻasino ʻoku fepaki mo ʻIoko, kau ai e mole taimi nounou e manatú. Ka ʻokú ne lue, pea ʻokú ne lava pē ʻo talanoa. ʻOku ʻikai tui e kau toketaá ki ai.

Naʻá ku ʻi he Kau Finemuí ʻi he taimi naʻe faingataʻaʻia ai ʻa ʻIoko ʻi he fakatuʻutāmakí. Naʻá ku lau maʻuloto he uike kotoa ʻa e, “Ko ha ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo e Tamai Hēvaní, ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu,” ka naʻe ʻikai loko mahino kiate au e mahuʻinga ʻo e ngaahi leá. Hili e fakatuʻutāmakí, naʻá ku ako ai ʻo ʻilo ʻoku ʻi ai moʻoni haʻaku Tamai ʻoku ʻofa ʻiate au.

ʻOku hāsino e ʻofa ko iá ʻi he temipalé. Naʻe silaʻi au mo ʻIoko ki heʻema ongomātuʻá, pea naʻá ku ʻiloʻi ai kapau ʻe mole hoku tuongaʻané, te u toe fakataha pē mo ia. Naʻe hoko ʻeni ko ha fakafiemālie lahi kiate au mo hoku fāmilí.

ʻI he hili pē ʻa e fakatuʻutāmakí, ʻi he taimi ne fakahā mai ai ʻe he kau toketaá naʻe toe pē ha lau houa ʻi he moʻui ʻa ʻIokó, naʻá ku lotu fakamātoato ki he Tamai Hēvaní ke fakahaofi ia. ʻI he taimi naʻe moʻui ai ʻa ʻIokó, naʻá ku fie ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ke vahevahe mo e niʻihi kehé ʻa e ngaahi mana ne mau aʻusiá.

Naʻe hoko e talanoa ʻo e fakaakeake hoku tuongaʻané ko ha tāpuaki ia ki he kakai tokolahi naʻá ku akoʻi ʻi heʻeku hoko ko ha faifekau ʻi Peluú. ʻI heʻeku vahevahe ʻema ngaahi aʻusiá, tautautefito ki he kakai ne nau fepaki mo ha ngaahi tūkunga faingataʻá, naʻe ongo ia ki honau lotó.

ʻOku tau faʻa fifili ki he ʻuhinga ʻoku hoko ai e ngaahi meʻa faingataʻá, ka ʻi heʻetau falala ki he ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku tau ʻiloʻi ʻe iku pē ʻo fengāueʻaki e meʻa kotoa ki hotau leleí (vakai, Loma 8:28).