2021
ʻOku Hulu ʻa e ʻAloʻofa ʻa Kalaisí
Fēpueli 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē

ʻOku Hulu ʻa e ʻAloʻofa ʻa Kalaisí

‘I he taimi ʻokú ke ongo‘i haʻisia aí, falala ki he ʻalo‘ofa ʻoku foaki mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí.

ʻĪmisi
fefine ʻoku sio fakamamaʻu atu ki he mamaʻó

‘Oku ʻi ai ha lēsoni ‘e taha pē ʻoku ou manatu‘i mei heʻeku kalasi fīsiki ‘i he ʻunivēsití. Ko e kalasi pē ia ʻe taha ne u meimei tō aí, pea ʻi he ʻosi e ngaahi taʻu kātoa ko ʻení, ko e lao hono tolu ʻa Niutoní ʻa e meʻa pē ʻe taha kuó u manatuʻi ʻo fuoloá. ʻOku fakalea peheni ʻa e laó: ʻoku ʻi ai ʻa e ngāue tatau mo fehangahangai, ki he ngāue kotoa pē.

ʻI heʻeku moʻuí, kuó u mamata ki he founga ʻoku ngali moʻoni ai ʻa e foʻi laó ni ʻi he ngaahi aʻusia fakalaumālié, kae ʻikai ko e ngaahi meʻa fakatuʻasino pē. Kuó u mamata ki he anga hono fakafetongiʻaki ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi ʻo ʻEne ʻaloʻofá ʻa e ngaahi ivi ʻo e koví. ʻI he feitu‘u ʻoku tupulekina ai ʻa e angahala koeʻuhi ko e Hingá, ʻoku toe tupulekina foki ai mo e ʻaloʻofá koeʻuhi ko Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.

ʻOku Hulu ʻa e ʻAloʻofa ʻa Kalaisí.

Kuó u ongoʻi ʻa ʻEne ʻaloʻofá. Mo‘oni. Lahi. Mālohi fe‘unga ke liliu ha loto. Na‘e fakamatalaʻi ‘e Paula ia ʻaki ‘ene pehē ʻi he feitu‘u ʻoku tupulekina ai ʻa e angahalá, “kuo lahi ‘aupito ai hono tupulekina” ʻo e ʻofá (Loma 5:20). Kuó u mamata ki he mo‘oni ko iá. Neongo kuó u ongo‘i mālohi ʻEne ‘aloʻofá ʻi he ngaahi temipalé mo e ngaahi falelotú, kuó u toe ongoʻi foki ʻa e faufaua ʻo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻi loto ʻi he ngaahi matapā ʻo ha fale fakapōpula.

‘Oku tohoakiʻi ‘eku tokangá ki he ngaahi feituʻu hangē ha fale pōpulá—mahalo koe‘uhi naʻe ʻi ai hoku foha naʻe nofo pilīsone, pe mahalo ko ʻeku ʻilo ʻa e faʻahinga ongoʻi haʻisia ki ha meʻa ʻoku ʻikai ke te lava ʻo solova ʻiate kita pē. ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, naʻá ku fakaʻuli ʻo fou atu ʻi he tukuʻuta ʻo Katalēnesí. Ko ha feitu‘u longonoa, mo lanu mata hono ngaahi tafungofungá. ‘I heʻeku faka‘ulí, naʻá ku fakakaukau ki he founga naʻe ongoʻi fakapōpula ai ki ha tokotaha ʻi he Fuakava Foʻoú.

‘I he Māʻake 5 mo e Luke 8, ‘oku tau lau ai ki ha feituʻu ‘o e ngaahi fonualotó. Naʻe fakamamahiʻi ai ha tangata naʻe ʻikai hano vala ʻi he ʻaho mo e pō. ʻI he taimi naʻe mamata ai ʻa Sīsū kiate iá, naʻá Ne ʻeke hono hīngoá.

Ko “Lisione,” naʻe tali ange ʻe he tangatá, ʻo fokotuʻu ange na‘e maʻu ia ‘e ha fanga tēvolo tokolahi (Māʻake 5:9; Luke 8:30). Ka na‘e ʻafio‘i ʻe Sīsū ‘a e founga ke toʻo atu e me‘a naʻá ne puke pōpula ʻa e tangata ko ʻení. Na‘e ʻi ai ‘a e fanga puaka, mo ha lilifa, mo e ano, pea ʻi he hokó … ko ha tangata kuo fakamoʻui naʻe tangutu he veʻe vaʻe hono Fakamoʻuí. Kuo fakakofuʻi ia pea naʻá ne fakakaukau lelei. ‘Oku ʻikai ke u lava ʻo taʻofi ʻeku fifili pe ko e hā e ngaahi fakakaukau mo e ongo naʻe maʻu ʻi he loto ʻo e tangatá ni he kuo faifai peá ne maʻu e nongá.

‘I he taimi ne heka ai ʻa Kalaisi ‘i ha vaka ke mavahé, naʻe kole ‘a e tangatá ke ne ʻalu mo Ia. Mahalo na‘á ne ongoʻi mātu‘aki malu ʻi heʻene ofi ki he ʻEikí. Ka naʻe ʻi ai ha misiona kehe ʻa e Fakamoʻuí maʻana. Na‘e folofola ange ʻa Sīsū ki he tangatá ke foki ki ʻapi ʻo fakamatala ki hono ngaahi kaungāmeʻá fekauʻaki mo e meʻa naʻe hokó. Pea ko ia naʻe ʻalu ʻa e tangatá, ʻo fakamo‘oni ki he kātoa ʻo e koló “ʻa e ngaahi meʻa lahi kuo fai ʻe Sīsū kiate iá” (Luke 8:39).

‘Oku ou feinga ke fakakaukau loto ki he moʻui ‘a e tangatá kimuʻa ʻia Sīsū, kimuʻa peá ne aʻusia ʻEne ʻaloʻofá mo e mālohí. “Pea naʻe ʻi he ngaahi moʻungá ia mo e ngaahi faʻitoká maʻu ai pē ʻi he pō mo e ʻaho, ʻo ne tangi ai, mo ne tafatafaʻi ʻaki ia ʻa e ngaahi maká” (Mā‘ake 5:5). Pea fotu ʻa Kalaisi mo ʻEne ʻalo‘ofá, ʻi he feituʻu tonu naʻe haʻisia ai iá. Pea ko e moʻui ʻo e ngaahi [haʻi] seiní—tuku pōpulaʻí mo e lele mei he ngaahi laumālie ʻulí—naʻe fetongi ʻaki ia ʻa e fakamoʻoni ʻo e ʻaloʻofa mo e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí.

‘Okú ke ongoʻi nai ha taimi hangē ʻe lava ʻo fakaʻauha koe ʻe hoʻo [moʻui ʻi he] kuo hilí? ‘Oku ʻi ai e Taha ʻokú [Ne] ʻafioʻi ʻa e lelei ʻoku ʻiate koé, ʻo tatau ai pē pe naʻe anga fēfē hoʻo moʻuí. ʻOkú Ne ʻafioʻi ho hīngoá. ‘Okú Ne tokonaki ha ngaahi meʻa lahi ma‘anautolu ʻoku nau fekumi ki he ‘Eikí. ‘I he feituʻu ko ia ʻokú ke ongoʻi haʻisia aí, kole fakamātoato ki Heʻene ʻaloʻofá. Falala ʻoku lava ke maʻu ia ʻo lahi ʻaupito.

‘Oku ‘afioʻi koe ʻe Sīsū Kalaisi.

Te Ne mafeia ke tokoniʻi koe ke ke ikunaʻi.

Na‘á ku mamata kiate Ia ʻi Heʻene liliu ʻa e moʻui hoku fohá.

ʻOkú Ne lava, pea ʻe lava, ʻo fakahoko ʻa e meʻa tatau ki he tokotaha kotoa pē ʻoku tafoki kiate Iá.