2021
Ko e Mahuʻinga ʻo e Laumālie Takitaha
Fēpueli 2021


Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 18–19

Ko e Mahuʻinga ʻo e Laumālie Takitaha

22–28 Fepueli

Ko e hā oku tau fuʻu mahuʻinga lahi ai ki heʻetau Tamai Hēvaní?

ʻĪmisi
painting of the Savior healing a man

Lift Up the Hands That Hang Down, (Hiki Hake e Ngaahi Nima ʻOku Tatau Ki Laló), tā fakatātā ʻa J. Kirk Richards

Naʻá ku ongoʻi kimuí ni ha ueʻi fakalaumālie ke toe fakafetuʻutaki mo ha fāmili ne u akoʻi mo papitaiso mo hoku hoa ngāue fakafaifekaú ʻi heʻeku hoko ko ha faifekau kei talavou ʻi he meimei taʻu ʻe 40 kuohilí ʻi Palāsolo, Pelisiume. Kuo fuoloa e teʻeki ke u toe talanoa mo ha taha ʻo kinautolu.

ʻI he fakaofo ʻo e tekinolosia ʻo e ʻaho ní, ne u fekumi ai ki he faʻē ʻo e fāmilí ʻi he mītia fakasōsialé. Naʻe lava ke u talanoa vitiō fiefia mo ia. Naʻá ma talanoa fiefia ki he ngaahi aʻusia toputapu ne mau aʻusia ʻi he ngaahi taʻu kuohilí ʻi he ako ko ia hono fāmilí ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí.

Naʻe ʻikai ke ne moʻui lelei, pea naʻe hanga ʻe he ngaahi tūkungá ʻo fakamavaheʻi ia mei hono fāmilí. ʻI heʻema talanoá, ne u ongoʻi ʻa e ʻofa lahi ʻa e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ki he fefine lelei ko ʻení. Naʻá ku ongoʻi hono mahuʻinga lahi ʻi he taʻengatá, neongo naʻe hangē ʻokú ne mavahe mei he Siasí. Naʻá ku fakahoko ange ʻeku ʻofa kiate iá pea fakamoʻoni ki hono ʻofaʻi mo ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá. Ne tō homa loʻimatá ʻi heʻema pōpoaki ʻema feʻofaʻakí. Naʻá ma tukupā ke ma fetuʻutaki lahi ange. Naʻá ku fakamālō lahi ʻi he tokaimaʻananga mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ke ueʻi fakalaumālie au ke u fetuʻutaki ki hoku kaungāmeʻa mamae ko ʻení ʻi he ʻaho ko iá.

Ko e “ʻUhinga” ʻo e ʻOfa ʻa e ʻOtuá

ʻI hono ʻeke ʻe he ʻāngeló kia Nīfai pe ʻokú ne ʻiloʻi e āfeitaulalo ʻa e ʻOtuá, naʻá ne tali ange ʻo pehē, “ʻOku ou ʻilo ʻokú ne ʻofa ki heʻene fānaú; ka neongo iá, ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi hono ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa pē” (1 Nīfai 11:17). ʻOku ou faʻa fifili pe naʻe ʻilo fēfē ʻe Nīfai ʻa e moʻoni faingofua mo fakaʻofoʻofa ko ʻení: ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú. ʻOku mahino naʻá ne ʻiloʻi ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí ʻi hono akoʻi ʻe heʻene “ongo mātuʻa leleí” (1 Nīfai 1:1). Ka naʻá ne ʻiloʻi foki mo e “ʻuhinga” ʻo e Fakamoʻuí. Pea ko e hā ʻa e “ʻuhinga” ko iá?

Ko e hā e ʻuhinga naʻe finangalo ai ʻa e ʻOtuá ke tuku Hono ʻAló ke hoko ko ha feilaulau? Ko e hā e ʻuhinga naʻá Ne ʻomi ai kitautolu ki heni ke siviʻi mo ʻahiʻahiʻí? Koeʻuhí he ʻoku hangē ia ko e moʻoni fakaʻofoʻofa kuo akoʻí, “ʻoku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10).

Ko e hā ʻoku tau fuʻu mahuʻinga ai kiate Iá? Ko hono moʻoní, koeʻuhí ko ʻEne fānau kitautolu pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. Ka ʻi he ngaahi veesi hono hokó, ʻokú Ne fakamatalaʻi ʻa e meʻafoaki maʻongoʻonga kuo foaki kiate kitautolu takitaha koeʻuhí ko ʻEne ʻofa kiate kitautolú—ʻa Hono ʻAlo Tofu Pē ʻe Taha, ko Sīsū Kalaisi. Naʻá Ne ʻomai Hono ʻAló ke “mate ʻi he kakanó; ko ia, naʻá ne kātakiʻi ai ʻa e mamahi ʻa e kakai kotoa pē, koeʻuhí ke lava ʻa e kakai kotoa pē ʻo fakatomala pea haʻu kiate ia. Pea kuó ne toe tuʻu hake mei he maté, koeʻuhí ke ne lava ʻo ʻomi ʻa e kakai kotoa pē kiate ia, tuʻunga ʻi he fakatomalá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:11–12). ʻOkú ne fakahā mai, “Ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39).

Fakatomalá mo e Fiefiá

Ta neʻineʻi ke ongoʻi fiefia lahi ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he taimi ʻoku tau fakatomala aí. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe heʻetau loto-fiemālie ke fakatomalá ʻa ʻetau loto-houngaʻia moʻoni ʻi he meʻafoaki fakaofo mo taʻe-mafakatataua ʻo e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e māmaní. ʻOku malava ke tau taau ke tuʻu ʻi he loto-falala ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi pē (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:45).

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē: “ʻOku tokolahi fau ha kakai ʻoku nau lau e fakatomalá ko e tautea—ko ha meʻa ke fakaʻehiʻehi mei ai tukukehe pē ngaahi tūkunga mafatukitukí. Ka ʻoku fakatupu e ongoʻi tauteaʻi ko ʻení ʻe Sētane. ʻOkú ne feinga ke taʻofi kitautolu mei heʻetau hanga kia [Sīsū] Kalaisi, ʻoku tuʻu ʻo mafao mai Hono toʻukupú, ʻo ʻamanaki mo loto-fiemālie ke fakamoʻui, fakamolemoleʻi, fakamaʻa, fakaivia, fakahaohaoaʻi, pea mo fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu. …

“ʻOku hala ha meʻa ʻe toe fakatauʻatāina ange, fakaʻeiʻeiki ange, pe toe mahuʻinga ange ki heʻetau fakalakalaka fakafoʻituituí ka ko e tokanga fakaʻaho maʻu pē ki he fakatomalá. Ko e fakatomalá ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ʻoku hoko; ko ha ngāue. Ko e kī ia ki he fiefia mo e nonga ʻo e ʻatamaí. Ko e taimi ʻoku fakatahaʻi ai mo e tuí, ʻoku malava leva ʻe he fakatomalá ʻo ʻai ke tau maʻu ʻa e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”1

ʻĪmisi
painting of a woman handing a light to someone

Lux Condivis (Maama Kuo Vahevahé), tā fakatātā ʻa J. Kirk Richards

Fakaafeʻi ke Tokoni

Ko e taimi lahi ʻi he ngaahi fakahā ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻoku fakaafeʻi ʻe he ʻEikí ʻEne fānaú-kau tamaioʻeikí ke tokoni kiate Ia mo Hono ʻAló ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:14). Fakakaukau ki ai! ʻI hotau tuʻunga taʻe-haohaoá, ʻoku ʻi ai e fakaafe mai ʻa e ʻOtua ʻo e ʻunivēsí ke tau tokoni ki Heʻene fānaú, ʻa ia ʻoku nau mahuʻinga faú, ke nau foki kiate Ia. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻoku faingataʻa ʻa e ngāué. ʻE tokolahi ha niʻihi he ʻikai ke nau tali ʻetau fakaafe ke “fanongo kiate Iá.” Neongo ia, ka ʻokú Ne fakapapauʻi mai ko Ia ʻa e ʻOtua ʻo e “toko tahá.” “Pea kapau te mo ngāue ʻi homo ngaahi ʻahó kotoa pē ʻi hono kalanga ʻaki ʻo e fakatomalá ki he kakaí ni, pea ʻomi, ʻa e foʻi laumālie ʻe toko taha pē kiate au, hono ʻikai ke lahi pehē fau ʻa hoʻomo fiefia fakataha mo ia ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí!” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:15; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻE lava ke ke fehuʻi loto, “Ko e hā te u lava ʻo fakahoko ke tokoniʻi ha taha ke haʻu kia Kalaisi, fakatomala, pea maʻu e tāpuaki ʻo ʻEne feilaulau fakaleleí?”

Naʻe fai ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e akonaki ko ʻení fekauʻaki mo e kau ki he ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí: “ʻIloʻi ʻoku ʻikai ko ho fatongiá ke fakaului e kakaí. Ko e fatongia ia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ho fatongiá ke vahevahe e meʻa ʻokú ke tui mo ongoʻí pea moʻui ʻaki maʻu pē hoʻo tuí.

“Ko ia ai, ʻoua te ke ongoʻi loto-foʻi kapau ʻe ʻikai tali ʻe ha taha e pōpoaki ʻo e ongoongoleleʻí he taimi ko iá. ʻOku ʻikai ko ha foʻui ia ʻoʻou.

“ʻOku ʻi he vā ia ʻo e tokotaha fakafoʻituituí pea mo e Tamai Hēvaní.

“Ko ho fatongiá ke ʻofa ki he ʻOtuá pea mo ho kaungāʻapí, ko ʻEne fānaú.

“Tui, ʻofa, ngāue.

ʻI hoʻo muimui he hala ko ʻení, ʻe fai ʻe he ʻOtuá ha mana ʻiate koe ke tāpuekina ʻaki ʻEne fānau pelepelengesí.”2

ʻĪmisi
painting of children touching angels through the veil

Breakthrough, (Ikunaʻi) tā fakatātā ʻa J. Kirk Richards

ʻI he Ongo Tafaʻaki Fakatouʻosi ʻo e Veilí

ʻOku ʻikai taʻofi pē ʻa e fakaafe ke haʻu kia Kalaisi ʻo fakafou ʻi he fakatomalá maʻanautolu pē ʻoku moʻui ʻi he māmaní. “Ko e kau pekia ko ia ʻoku fakatomalá ʻe huhuʻi ʻa kinautolu, ʻo kapau te nau talangofua ki he ngaahi ouau ʻo e fale ʻo e ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:58). ʻOku hoko ʻa e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ko e ngaahi konga mahuʻinga ʻo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli ne fakamoveteveté ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí. Te tau lava ʻo ongoʻi ʻa e fiefia lahi ʻi heʻetau ngāue maʻanautolu kuo hiki ki he maama fakalaumālié ʻi hono ʻiloʻi ko e maama ko iá, ʻo hangē ne lea ʻaki ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafí (1807–98), “ʻe tokosiʻi pē ha niʻihi he ʻikai ke nau tali ʻa e Ongoongoleleí, ʻo kapau ʻe ʻi ai ha niʻihi.”3 ʻOku ʻikai ha toe veiveiua, te nau ʻamanaki atu ki he ʻaho ʻe fakahoko ai ʻa e ngaahi ouau fakamoʻuí maʻanautolu ʻi he fale ʻo e ʻEikí.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻI he taimi ʻoku tau tānaki ai ʻetau hisitōlia fakafāmilí pea ō ki he temipalé maʻa ʻetau ngaahi kuí, ʻoku fakahoko leva ʻe he ʻOtuá e ngaahi tāpuaki lahi ko ʻeni kuo talaʻofá, he taimi tatau ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí. ʻI he founga tatau, ʻoku tāpuakiʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau tokoniʻi ai e niʻihi kehe ʻi hotau ngaahi uōtí mo e siteikí ke nau fai e meʻa tataú. ʻOku toe maʻu pē foki ʻe he kāingalotu ʻoku ʻikai ke nau nofo ofi ki ha temipalé ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻaki ʻenau kau ʻi he ngāue ʻo e hisitōlia fakafāmilí, tānaki e hingoa ʻo ʻenau ngaahi kuí ke fakahoko e ngaahi ouau fakatemipalé.”4

ʻOku fakafiefia ke ʻilo ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi Heʻene fānaú takitaha. ʻOku tau mahuʻinga lahi kiate Ia. ʻOku tau takitaha maʻu ha fatongia toputapu ke tokoni ki Heʻene fānaú ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí pea tokoniʻi ke nau ʻiloʻi e lahi honau mahuʻingá.

Tokoniʻi Kinautolu ke Nau ʻIlo Honau Mahuʻingá

ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke tokoniʻi ʻa kinautolu kuo nau hoko ko ha konga hoʻo moʻuí pea mahalo kuo ʻi ai ha vahaʻataimi kuo ngalo ai kinautolu. Tokoniʻi ʻa kinautolu kuo mavahe mei he hala ʻo e fuakavá. Ngāue fakaetauhi ki he niʻihi ʻoku nau fie maʻu ʻa e ʻofa faka-Kalaisí. Fetuʻutaki mo e niʻihi ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí ʻo fakafou ʻi he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, kau ai ʻa e fakahokohoko fakamotuʻaleá. Tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻiate koe.

Hangē ko ia kuo talaʻofá, Ne u talanoa maʻu pē mo hoku kaungāmeʻa Pelisiume ʻi he Sāpate kotoa pē ʻo laka hake he māhina ʻe fā. Naʻá ku fakaafeʻi ia ke ne download ʻa e app Gospel Library. Naʻe ʻilo kiate ia ʻa e palesiteni fakakoló ʻo e feituʻu ko iá, pea naʻe ʻaʻahi kiate ia ʻa e kau faifekau taimi kakató mo foaki ʻa e tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he uike hokó ko e fuofua taimi ia naʻá ne maʻu ai ʻa e sākalamēnití, ʻi he taʻu laka hake he 30. Ko e taimi fakamuimuitaha ne ma talanoa aí, naʻá ne fonu ʻi he fiefia ke toe fetuʻutaki mo e sino ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻNaʻá ne fakahoko mai foki ʻoku kei kau pē ʻa hono ʻofefine lahi tahá ki he Siasí. Naʻá ku fetuʻutaki leva ʻi he taimi pē ko iá ki he ʻofefiné ʻi ha talanoa vitiō. Naʻá ne fakafeʻiloaki au ki heʻene fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko faá, pea naʻá ne fakahoko mai ʻe haʻu ʻa e kau faifekaú ki honau ʻapí ʻi he efiafi ko iá ke maʻu meʻatokoni efiafi. Ko ha tāpuaki ia ke mātā ʻokú ne kei hoko ko ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasí!

ʻI heʻema talanoá, ne kiʻi mahino kiate au, ʻa e pōpoaki ʻo e veesi folofola ko ʻení: “Pea ko ʻeni, kapau ʻe lahi ʻa hoʻomo fiefiá mo e foʻi toko taha kuó mo ʻomi kiate au ki he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí, hono ʻikai ke lahi hoʻomo fiefiá, ʻo kapau te mo ʻomi ʻa e ngaahi laumālie tokolahi kiate au!” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:16).

ʻOku mahuʻinga lahi ʻa e laumālie taki taha!

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Te Tau Lava ʻo Fai Lelei Ange pea Toe Lelei Ange,” Liahona, Mē 2019, 67.

  2. Dieter F. Uchtdorf, “Ngāue Fakafaifekaú: Ko Hono Vahevahe e Meʻa ʻI ho Lotó,” Liahona, Mē 2019, 17.

  3. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Uilifooti Utalafi (2004), 215.

  4. Dale G. Renlund, “Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakatemipalé: Silá mo e Fakamoʻuí,” Liahona, Mē 2018, 49.

“ʻOku ʻikai ko ho fatongiá ke fakaului e kakaí. Ko e fatongia ia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ho fatongiá ke vahevahe e meʻa ʻokú ke tui mo ongoʻí pea moʻui ʻaki maʻu pē hoʻo tuí. ” ʻEletā Dieter F. Uchtdorf

ʻOku tau takitaha maʻu ha fatongia toputapu ke tokoni ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí.