2021
Ko e Meʻaʻofa ʻo e Faʻa Fakamolemolé
Fēpueli 2021


Ko e Meʻaʻofa ʻo e Faʻa Fakamolemolé

ʻOku tuʻu ʻa e Fakamoʻuí ʻo mafao mai Hono ongo toʻukupú ke fakamolemoleʻi ʻa kinautolu kotoa ʻoku fakatomala moʻoni mei heʻenau ngaahi angahalá pea haʻu kiate Ia.

ʻĪmisi
painting of the Savior’s hands

Come Unto Me (Haʻu Kiate Au), tā fakatātā ʻa Eva Koleva Timothy

ʻOku maʻu ʻa e fiefia mo e nekeneka ʻoku tolongá ʻi he tui ki heʻetau Tamai Hēvaní pea ki Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Ko e meʻa kotoa pē ʻoku lelei mo fakaʻofoʻofa, ko e meʻa kotoa pē ʻoku māʻoniʻoni mo toputapu, ʻoku meiate Kinaua. ʻOku kau ai ʻa e fakamolemolé, ʻa ia ʻokú ne fakafoʻou hotau laumālié pea fakapapauʻi ʻa e tuʻunga ʻoku tau ʻi ai mo Kinauá.

ʻI hotau māmani kimuʻá, ne tau fiefia ʻi he faingamālie ke haʻu ki he māmaní, maʻu ha sino fakamatelie, pea hoko ʻo tatau ange mo ʻetau Tamai Hēvaní (vakai, Siope 38:4–7). Ka neongo ia, ne tau ʻiloʻi te tau aʻusia ʻa e loto-mamahí, puké, faingataʻaʻiá, fakamaau taʻetotonú, ʻahiʻahí mo e angahalá.

Naʻe ʻi ai ʻa e ʻamanaki ʻe hoko e ngaahi pole ko ʻení ʻi he palani ʻa e Tamaí ki he huhuʻí, pea naʻá Ne ui ʻa Hono ʻAlo Tofu Pē Taha Ne Fakatupú ke hoko ko hotau Huhuʻi mo e Fakamoʻui. ʻE makehe ʻa e hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ki māmaní, pea fakafou ʻi Heʻene angatonú, te Ne motuhi ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté. ʻI heʻetau fili ke muimui ʻiate Ia pea fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, ʻokú Ne toʻo, ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakalelei taʻe fakangatangatá, ʻetau ngaahi fehalaaki mo e angahala ʻoku ʻi he tohi ʻo e moʻuí.

Lotú mo e Tuí

Ko ʻetau fakatomalá, pea hoko atu ki ai mo e maʻu ha fakamolemole mei he Fakamoʻui ʻo e māmaní, ʻa e fakavaʻe ʻo ʻetau ngaahi lotu mo e ngaahi ngāue ke foki ki hotau ʻapi fakalangí. Kiate kitautolu ʻoku tui kia Sīsū Kalaisí, ʻoku tau ofi ange ki hotau Fakamoʻuí ʻi heʻetau lotu fakaʻahó, ngāue ke muimui ʻi he Fakamoʻuí, maʻu maʻu pē ʻa e sākalamēnití ʻi heʻetau loto ke toʻo kiate kitautolu ʻa Hono huafá fakataha mo ʻetau loto-holi ke tukuange ʻa e ngaahi tākiekina ʻo e māmaní.

Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Kapau te tau fili … ʻa e hala ʻo e tuʻunga fakaākongá, te tau … mavahe atu mei he ʻiloʻi pē ʻo Sīsuú ki hono fakamālōʻia ʻo Sīsuú, pea ki hono ʻofeina ʻo Sīsuú pea aʻu pē ki hono moʻui ʻaki e tōʻonga moʻui ʻa Sīsuú. ʻI heʻetau feinga ko ia ke hoko ʻo tatau ange mo Iá … , ʻoku pau pē ʻoku tau ʻi he hala ʻo e fakatomalá.”1

ʻOku hoko ʻa e fakatomalá ko ha meʻa ke fakakaukauʻi maʻu pē, mo ha ngāue ke toutou fakahoko. Kuo pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni:

“ʻOku hala ha meʻa ʻe toe fakatauʻatāina ange, fakaʻeiʻeiki ange, pe toe mahuʻinga ange ki heʻetau fakalakalaka fakafoʻituituí ka ko e tokanga fakaʻaho maʻu pē ki he fakatomalá. …

“… Foua e mālohi fakaivia ʻo e fakatomala fakaʻaho—ʻo e fakahoko mo toe kiʻi lelei ange ʻi he ʻaho takitahá.”2

ʻI he lotú, ʻoku tau fakamanatuʻi ai ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻahó, pea fehuʻi, “Ko e fē nai ne u mamata ai ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi heʻeku moʻuí? Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻe heʻeku ngaahi tōʻongá ʻa e angatonú mo e taʻe-siokitá? Ko e hā ha meʻa ne u mei lava ʻo fakahoko lahi ange? Ko e hā ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ongo fakaeloto ʻoku fie maʻu ke u mapuleʻí? Te u lava fēfē ʻo muimui lelei ange Ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí? Te u lava fēfē ʻo angaʻofa lahi ange, ʻofa lahi ange, faʻa fakamolemole lahi ange, pea mo manavaʻofa lahi ange ki he niʻihi kehé? Ko e hā ha ngaahi founga ne u tōnounou ai ʻi he meʻa ne finangalo ki ai ʻeku Tamai Hēvaní?”

Hili iá, pea tau kiʻi taimi leva ʻo fakafanongo. ʻOku fakaava ʻe heʻetau ngaahi lotú ʻa e matapā ki he fakahā fakataautaha mei heʻetau Tamai Hēvaní.

ʻI he tui kia Sīsū Kalaisí, ʻoku tau fakamahino tauʻatāina ai ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi fehalākí, tōnounoú mo e ngaahi tōʻonga taʻefakaʻatuʻi ki he niʻihi kehé. ʻOku tau kole fakamolemole ʻi he loto-fakatōkilalo, fakafanongo ki he ngaahi ueʻi vanavanaiki ʻa e Laumālié, pea palōmesi ki heʻetau Tamai Hēvaní te tau tokanga ange ki he ngaahi meʻa ko ia ke fakalakalaká. ʻOku tau vete ʻetau ngaahi angahalá pea siʻaki kinautolu (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:43). ʻOku tau fakafoki ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ʻo fakafoki kiate kinautolu kuo tau fakamamahiʻi pe fakaʻitaʻí. ʻE lava pē ko ha kole fakamolemole ki ha hoa mali pe ko ha fānau, ko ha pōpoaki ki ha kaungāmeʻa pe kaungāngāue, pe ko e fili ke muimui ki ha ueʻi fakalaumālie naʻá ke tukunoaʻi.

ʻOku hanga ʻe heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití mo ʻetau toutou ʻalu ki he temipalé, ʻi he taimi ʻe malava aí, ʻo fakalahi mo fakamālohia ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻetau loto-holi ke muimui ʻiate Ia.

ʻĪmisi
Savior walking in a field

Consider the Lilies (Fakakaukau ki he Lilé), tā fakatātā ʻa Eva Koleva Timothy

“Haʻu kiate Au”

ʻI he 3 Nīfaí, ʻoku fakaofo ʻa e toutou fakafehokotaki ʻe he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú ʻa e foʻi lea “fakatomala” ki he ngaahi foʻi lea “haʻu kiate au.”

Fakatomala mei hoʻomou ngaahi angahalá, pea haʻu kiate au ʻaki ʻa e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala” (3 Nīfai 12:19; tānaki ʻa e fakamamafá).

Fakatomala mei hoʻomou ngaahi angahalá, ʻo liliu. …

“… Kapau te mou haʻu kiate au te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Vakai, ʻoku mafao atu hoku nima ʻo e ʻaloʻofá kiate kimoutolu, pea ko ia ʻe haʻú, te u maʻu ia; pea ʻoku monūʻia ʻa kinautolu ʻa ia ʻoku haʻu kiate aú” (3 Nīfai 9:13–14; tānaki atu ʻa e fakamamafá).

“Ko ia ia ʻe fakatomala pea haʻu kiate au ʻo hangē ko ha tamasiʻi siʻí, te u tali ia. … Ko ia mou fakatomala, pea haʻu kiate au ʻa kimoutolu ʻa e ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní, pea moʻui” (3 Nīfai 9:22; tānaki atu ʻa e fakamamafá).

Naʻe folofola foki ʻa Sīsū ʻo kau kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau toe ʻalu ki he ngaahi falelotú koeʻuhí ko haʻanau fili pē pe tūkunga ʻoku nau ʻi aí. Naʻá Ne pehē, “He ko e faʻahinga peheé te mou kei fai atu ʻa e tokoní ki ai; he ʻoku ʻikai te mou ʻilo naʻa faifai pea nau tafoki mai ʻo fakatomala, pea haʻu kiate au mo e loto-fakamātoato moʻoni, pea te u fakamoʻui ʻa kinautolu” (3 Nīfai 18:32; tānaki atu ʻa e fakamamafá).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻOku tuʻu [ʻa Sīsū Kalaisi ʻo] … mafao mai Hono toʻukupú, ʻo ʻamanaki mo fie fakamoʻui, fakamolemoleʻi, fakamaʻa, fakaivia, fakahaohaoaʻi, pea mo fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu.”3

Ko hono moʻoní, ʻoku tau fie fakahoko ʻa e meʻa kotoa te tau ala lavá. ʻOku mahuʻinga kotoa ʻetau ngaahi mamahí, loto-holi ke liliú, ko ʻetau loto-mafesifesí, laumālie fakatomalá, mo e mamahi ʻoku taau mo e ʻOtuá. Te tau maʻu e loto-holi ke liliu ʻetau tōʻongá pea fakalelei mo kinautolu kuo tau fakalaveaʻí.

ʻĪmisi
painting of the Savior’s hands above a river

RIVERS OF LIVING WATER (NGAAHI VAITAFE ʻO E VAI MOʻUÍ), tā fakatātā ʻa Eva Koleva Timothy

Ko e Fakatomalá ko ha Meʻaʻofa

Neongo ia, ka kuo pau ke tau manatuʻi, ko e meʻafoaki fakalangi ʻo e fakamolemolé ʻoku ʻikai lava ke ngāueʻi; ʻe toki malava pē ke maʻu. ʻIo, kuo pau ke talangofua ki he ngaahi fekaú pea tauhi ʻa e ngaahi ouaú ke maʻu ʻa e fakamolemolé, ka ko e ngāue fakatāutahá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono lahí, ʻoku ʻikai teitei mafakatataua ki he mahuʻinga ʻo e huhuʻí. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai lava ke fakafehoanaki.

Ko e fakamolemolé ko ha meʻafoaki, pea ko e Tokotaha pē te ne lava ʻo foaki e meʻafoaki ko iá ko e Huhuʻi mo e Fakamoʻui ʻo e māmaní, ʻa Sīsū Kalaisi (vakai, Loma 5:1–12 pea tautautefito ki he 15–18; vakai foki, Loma 6:23; 2 Kolinitō 9:15; ʻEfesō 2:8). ʻOkú ne foaki loto-fiemālie ʻa ʻEne meʻafoaki mahuʻinga faú kiate kinautolu kotoa ʻoku hanga kiate Ia ke maʻu iá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:33).

Hangē kuo lea ʻaki ʻe Palesiteni Nalesoní, “ʻOku [malava ʻe he] Fakalelei [ʻa e Fakamoʻuí] ʻo huhuʻi ʻa e laumālie kotoa mei he ngaahi tautea ʻo e maumaufono fakatāutahá, ʻi he ngaahi makatuʻunga kuó Ne fokotuʻu.”4

Tau fiefia muʻa ʻi he fonongaʻangá! Kuo ʻomai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi foʻi lea ko ʻeni ʻo e moʻoní: “Kapau te mou fakatomala ʻo ʻikai fakafefeka homou lotó, pehē te u ʻaloʻofa kiate kimoutolu ʻi hoku ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú; … [te ke maʻu] ʻa e totonu ki he ʻaloʻofa ʻi hoku ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú, ki ha fakamolemole ʻo [hoʻo] ngaahi angahalá; pea ʻe hū ʻa e faʻahingá ni ki hoku mālōlōʻangá” (ʻAlamā 12:33–34).

ʻI heʻeku hoko ko e taha ʻo e kau ʻAposetolo ʻa e ʻEikí, ʻoku ou palōmesi atu ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi lea ko ʻeni ʻa ʻetau Tamaí. ʻI hoʻo moʻui ʻaki iá, ʻe takiekina ʻo taʻengata ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ikuʻanga fakalangi ʻoku fakatatali mai maʻaú.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Neal A. Maxwell, “Testifying of the Great and Glorious Atonement,” Ensign, Oct. 2001, 12.

  2. Russell M. Nelson, “Te Tau Lava ʻo Fai Lelei Ange pea Toe Lelei Ange,” Liahona, Mē 2019, 67.

  3. Russell M. Nelson, “Te Tau Lava ʻo Fai Lelei Ange pea Toe Lelei Ange,” 67.

  4. Russell M. Nelson, “The Creation,” Ensign, May 2000, 84.