2021
Ngāue Fakaetauhi kiate Kinautolu ʻOku Ngāue Pōpulá
Fēpueli 2021


Ngāue Fakaetauhi kiate Kinautolu ʻOku Ngāue Pōpulá

ʻOku ʻikai fakasiʻisiʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e laumālie ʻa ha taha ʻe he faihiá.

ʻĪmisi
man in prison

Faitā ʻa Peggy Marie Flores; laʻitā ʻo e ongomeʻa ʻokú na fononga laló ʻa Nancy Ann Kirkpatrick; ʻū tā kehé mei he Getty Images

ʻI he taimi ní, ʻoku laka hake ʻi he toko 10 milioná ʻa e kakai ʻoku ngāue pōpula pe ʻi pilīsone ʻi he māmaní.1 ʻOku kole mai ʻe Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻokú Ne ʻofa ki he tokotaha kotoa pea mahino ʻa e faingataʻa kotoa pē, ke tau ngāue fakaetauhi ki he kotoa ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní—kau ai ʻa kinautolu ʻoku ngāue pōpulá. “Pea ʻe toki lea ʻa e māʻoniʻoní, ʻo pehē ange kiate ia, ʻEiki, naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē … ʻi he fale fakapōpulá, pea mau ʻalu atu kiate koe?

“Pea ʻe lea ʻa e Tuʻí, ʻo pehē ange kiate kinautolu, Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate au” (Mātiu 25:37–40).

Te tau lava fēfē ʻo fakahoko ʻa e meʻa ʻoku kole mai ʻe he Fakamoʻuí pea ngāue fakaetauhi ʻi ha tuʻunga malu kiate kinautolu ʻoku ngāue pōpulá? ʻOku ʻomi ʻe he fakamatala ko ʻení e ngaahi tefitoʻi moʻoni tefito ko ha kamataʻanga. Aleaʻi ʻi he faʻa lotu mo e kau taki faka-Siasi fakalotofonuá ʻa e meʻa ʻoku taau mo fakapotopoto ki hoʻo ʻēliá.

Ko e Fānau Kitautolu ʻa e ʻOtuá

Neongo ʻoku kehekehe ʻa e ngaahi faʻunga fakamaauʻangá, ka ʻoku tatau pē ʻa e ngaahi pole ʻo e ngāue pōpulá ʻi he ngaahi puleʻangá mo e anga fakafonuá. ʻOku tokangaʻi ʻe Taki Lisieni ʻa e polokalama tokoni ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku ngāue pōpulá. ʻOkú ne fakafekauʻaki foki mo e ngaahi tui fakalotu kehé mo e ngaahi kulupu fakakoló ke tokoni kiate kinautolu ʻoku uesia ʻe he puke pōpulá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā honau puipuituʻá pe tui fakalotú.

Naʻe pehē ʻe Misa Lisieni, “Ko e fakamahamahalo angamaheni fekauʻaki mo kinautolu ʻoku ngāue pōpulá ʻoku pehē ʻoku nau taʻe-falalaʻanga, anga fītaʻa mo fakatuʻutāmaki kotoa pē. Ka neongo ia, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai pehē ʻa e tokolahi. ʻOku ongoʻi loto-fakatomala ʻa e tokolahi ko ʻenau ngāue naʻe faí. ʻOku nau feinga ke mavahe hake mei he ngaahi fili kovi ʻo e kuohilí pea fai lelei.”

ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ʻoku aʻu ki he vaheua ʻe taha ʻo e kakaí ʻoku ʻi ai ha mēmipa tonu ʻo e fāmilí kuo ngāue pōpula.2 Ko e ngaahi tokoua, mātuʻa mo e fānau ngāue pōpula ko ʻení—makehe mei hono fakamatalaʻi kinautolu ʻaki ha vā fetuʻutaki fakamāmani—ko e fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá.

Fakamaau Fakamatelié mo e Taʻengatá

Neongo ʻoku fie maʻu ʻe he moʻuí ke tau fakahoko ha ngaahi fakamaau, ka ko e Tamai Hēvaní pē mo Sīsū Kalaisi te Na lava ʻo fakamaauʻi haohaoa ha taha ʻo makatuʻunga ʻi honau tūkungā, ngaahi ngāué mo e holi ʻo e lotó (vakai, 1 Samuela 16:7). Kuo pau ke kau ʻi hono fakakaukauʻi e fakamaau haohaoa ko iá ʻa e ngaahi tūkunga ʻoku fanauʻi mai ki ai ʻa e kakaí ʻa ia ʻoku faingofua ange ai ke hoko ʻa e ngāue pōpulá, hangē ko ha meʻa fakamamahi he fāmilí, laui toʻu tangata e nofo masivesivá, ko ha meʻa angamaheni ʻa hono fakaʻaongaʻi e faitoʻo konatapú, mo e hā fua. ʻOku lahi e ngaahi meʻa te ne lava ʻo takiekina ʻa e malava ʻa ha taha ke fakahoko ha ngaahi fili lelei, kau ai ʻenau moʻui leleí mo e tuʻunga lelei ʻoku ʻi aí.3 Neongo ʻoku mahuʻinga ke fakamālohia ʻe he sosaietí ʻa e ngaahi laó ke tauhi ʻa e tukui koló ke malu, ka te tau lava ʻo fai ia ʻi he manavaʻofa mo ha fakakaukau ʻoku taʻengata, pea ʻiloʻi ʻoku lahi e meʻa ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolú.

Naʻe pehē ʻe Tānia Siafā, ko ha mēmipa ʻo e Siasí naʻe ngāue ʻi ha ʻōfisi lao kimuʻa peá ne toki kamataʻi ha kulupu taukapo maʻá e kau pōpulá, “Fakakaukau ki he meʻa te ke ongoʻí kapau naʻe fakamaauʻi koe ʻi he toenga hoʻo moʻuí ʻo fakatefito ʻi he meʻa kovi taha kuó ke fakahokó. ‘ʻOku ʻa e ʻOtuá ke fakamolemoleʻi ʻa ia te Ne fakamolemoleʻí, ka ʻokú Ne fekauʻi kitautolu ke fakamolemoleʻi ʻa e tokotaha kotoa’” (vakai, Mātiu 18:21–22).

ʻE lava ke hoko foki ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e fakamaau haohaoa ʻa e ʻOtuá ko ha maʻuʻanga tokoni ʻo e fiemālie maʻanautolu ʻoku faingataʻaʻia ʻi ha faihia. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai fehangahangai ʻa kinautolu ʻoku nau fakamamahiʻi ʻa e niʻihi kehé mo e tautea ʻi he māmaní. Mahalo ʻe faingataʻaʻia fuoloa ange ʻa kinautolu ʻoku mamahí ʻi he fuoloa ʻo e taimi ngāue pōpula ʻa e tokotaha faihiá. ʻOku tokolahi ha kakai kuo uesia kinautolu ʻe he ngāue pōpulá pea kuo nau fakatou hoko pē ko e tokotaha kuo fakamamahiʻí mo e tokotaha faihiá ʻi ha ngaahi taimi kehekehe, ʻo fakamanatu mai ai kiate kitautolu ko e moʻuí ko ha ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku fihituʻu pea lahi mo e ngaahi fili ʻokú ne uesia ʻa e niʻihi kehé. Te tau lava ʻo maʻu ʻa e fiemālié ʻi he falala ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi he ʻoku mahino e meʻa kotoa kiate Kinaua. ʻE haohaoa ʻEna fakamāú. Ko e fakamoʻui ʻokú Na ʻomí—ki he tokotaha taʻehalaiá mo e tokotaha fakatomalá fakatouʻosi—ʻe kakato ia (vakai, Fakahā 21:4).

Ko e Tā-Sīpinga ʻOfa ʻa e Kau Takí

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Kēliti W. Kongo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha fakataha naʻe teunga hina ai ʻa e tokotaha kotoa pē. Naʻe fai ai ʻa e hiva mo e lotu, pea naʻe lahi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá.4 ʻOku fehangahangai ia mo e meʻa ʻoku fakakaukau ki ai hotau tokolahi, naʻe ʻikai ko ha fakataha ʻeni ʻi he temipalé. Ko ha ʻaʻahi ngāue fakaetauhi ʻeni ki ha pilīsone pea ko e teunga angamahení ko e teunga hinehina.

Naʻe fakamoʻoni ʻa Misa Lisieni, “ʻOku tokanga ʻa e kau taki ʻo e Siasí kiate kinautolu kotoa kuo uesia ʻe he faihiá mo e ngāue pōpulá,” ʻo fakamatalaʻi hono ʻoange ʻe ha taha ʻo e kau takí ʻa ʻene tatau ʻo ha makasini ʻa e Siasí ki ha taha ʻokú ne ʻaʻahi ki ai ʻi he pilīsoné he māhina takitaha. “ʻOku nau ʻaʻahi maʻu pē ki he kau ngāue pōpulá, poupouʻi honau ngaahi fāmilí pea tokoniʻi ʻi he ʻofa ʻa e kau mamahí.”

ʻOku hoko ʻa e ngaahi lotu ʻi he ngaahi fale fakapōpulá ko e fatongia ʻo e palesiteni fakasiteikí, ʻo ngāue mo e kau taki fakauōtí ke tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa kinautolu ʻi honau ʻēliá. Ko e hā ʻoku fakahoko ʻe hoʻo kau taki fakasiteikí ke ngāue fakaetauhi mo vahevahe e ngaahi pōpoaki langaki moʻuí mo e kau mēmipa ʻoku ngāue pōpulá? ʻOku ʻi ai ha ngaahi feituʻu ʻe lava ke uiuiʻi ha kau mēmipa ʻo e Siasí ke ʻaʻahi mo akoʻi ʻa e kakai ʻoku ngāue pōpulá. Naʻe pehē ʻe Misa Lisieni ʻoku faʻa tailiili ʻa e kau mēmipa ko ia kuo uiuiʻi ke tokoní ʻi he fuofua kamatá, ka ʻoku nau ongoʻi ʻa e ʻuhingamālie ʻo e uiuiʻí pea ʻikai ai ke nau loto ke tukuange kinautolu.

Naʻá ne pehē, “Ko e lotu māʻoniʻoni” ia (vakai, Sēmisi 1:27).

Neongo ʻoku ʻikai totonu ke tau ongoʻi ʻoku fakamālohiʻi kitautolu ke ʻaʻahi ki he kakai ngāue pōpula ʻoku ʻikai ke tau mahení, ka ʻoku ʻi ai e ngaahi founga kehe te tau lava ai ʻo ngāue fakaetauhi ʻi he malu. Ko ha ngaahi meʻa ʻeni ʻe niʻihi:

  • Fakakau ʻa e kakai ʻoku ngāue pōpulá ʻi hoʻo ngaahi lotú, tautautefito ki ha niʻihi ʻokú ke ʻiloʻi honau hingoá. ʻOku mālohi ʻa e lotú!

  • Vakai ki he ngaahi pilīsone pe ʻapi pōpula fakalotofonuá pe ʻoku nau fie maʻu ha ʻū koloa foaki. ʻOku tali ʻi he ngaahi fale lahi ʻa e laukongá, ngāue fakameaʻa hangē ko e nití, ʻātí, mo e fekumi hisitōlia fakafāmilí.

  • Kapau ʻokú ke ʻiloʻi ha taha ʻoku ngāue pōpula, fakakaukau ke fai ha tohi fakalotolahi kiate ia. Lolotonga e fetuʻutakí, fakahoko ha ngaahi fili ʻoku malu mo fakapotopotó. Muimui ki he Laumālié pea tauhi ʻa e ngaahi fakangatangata ʻoku tāú.

  • Fakahoko ki he kau mēmipa ʻo e fāmili ʻo e tokotaha ngāue pōpulá—tautautefito ki he fānaú—ʻa e ʻofa mo e fakaʻapaʻapa pea fakakau ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hokó. Manatuʻi ko hono fakalūkufuá, ʻoku taʻehalaia mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí. ʻE lava ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tokoniʻi kitautolu ke ʻilo e founga lelei taha ke ngāue fakaetauhi ki he kau mēmipa kotoa ʻo e fāmilí.

ʻĪmisi
letter in an envelope

ʻOku ʻIkai Fakangatangata ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻE lava ke hoko ʻa e ngāue pōpulá ko e taimi faingataʻa taha ia ʻi he moʻui ʻa ha taha. Ka ʻoku ʻikai fakangatangata ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻe ha holisi, ʻā pe sēini. ʻE lava ʻe he lotú, ako folofolá mo e loto-fakatōkilaló ʻo fakaafeʻi ʻEne fakanongá ʻo vave tatau pē ki ha loto loki pilīsone pe ʻi tuʻa. Koeʻuhí ko ʻeni, ʻe lava ke hoko ʻa e pilīsoné ko ha feituʻu ʻo e ngaahi mana.

Naʻe fakamatalaʻi ia ʻe Pōtia Lauta, ko ha mēmipa ʻo e Siasí naʻá ne faʻu ha ngaahi fakamatala ʻi he ʻinitanetí (blog) lolotonga ʻene ngāue pōpulá, ko ha fononga faingataʻa ʻo e tuí mo hono ʻiloʻi kitá. Naʻá ne tohi mei he fale faka-pōpulá ʻo pehē, “Kuó u foua ha ngaahi faingataʻa lahi ʻaupito ʻi heʻeku moʻuí, ka ʻoku ou lava ʻo ongoʻi ʻoku fakamoʻui au ʻi ha ʻofa ʻoku ʻikai faʻa mafakamatalaʻi. Ko e hā pē faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo ia ʻi he taimi ní, ko e fē pē e feituʻu ʻokú ke ʻi ai ʻi hoʻo fonongá, kātaki ʻoua ʻe foʻi!”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Kaafi Kēnoni, ʻa ia ne hoko ko ha palesiteni fakakolo ʻi ha fale fakapōpula, ʻa hono ueʻi ia ʻe he Laumālié ke lea ʻi he angaʻofa ki ha tangata ngāue pōpula loto-fefeka ne moʻui faingataʻaʻia. Naʻe pehē ʻe he tangatá ni, “Ko e ngaahi lea naʻá ke toki lea mai ʻakí ko e ngaahi lea angaʻofa taha ia kuo fai mai kiate au ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ʻikai ke u manatuʻi hano fakahoko mai ha ngaahi lea angaʻofa mo loto-tokanga pehē. Mālō ʻaupito.” Naʻe fakaʻosi ʻena fepōtalanoaʻakí ʻaki ʻa e fuofua lotu kuo fanongoa ʻe he tangatá ni ʻi ha ngaahi taʻu lahi.

Naʻe fakamoʻoni ʻa Misa Kēnoni ʻo pehē, “‘Io, ko e moʻoni ʻoku ʻi he ngaahi fale fakapōpulá ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻi ai ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá, pea ʻokú Ne finangalo ke nau foki ange.”

ʻOku fakahoko ʻe he ʻOtuá ha ngaahi talaʻofa mālohi kiate kinautolu kotoa ʻoku fili ke muimui ʻiate Iá, ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau tomuʻa ako kiate Ia ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté pe ʻi ha pilīsone. Hangē ko ʻene hā ʻi he ʻIsikeli 36:26, “Te u foaki foki ha loto foʻou kiate kimoutolu, pea te u ʻai kiate kimoutolu ha laumālie foʻou.”

ʻOku Faingataʻa ʻAupito ʻa e Toe Foki Mai ki he Sosaietí

ʻOku ʻikai holoki ʻa e mahuʻinga ʻo ha laumālie ʻi ha faihia (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10). ʻI he loto ha tokotaha ke liliu ke toe lelei angé, ʻoku tau fakaʻatā nai ke nau tupulaki pea fakamolemoleʻi?

Naʻe pehē ʻe Misa Lisieni, “ʻOku fakaofo ʻa e ʻaloʻofa mo e ʻofa mamahi ʻa e ʻOtuá. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ongoʻi ʻe he niʻihi fakafoʻituitui ʻoku ngāue pōpulá kuo fuoloa hono fakamolemoleʻi kinautolu ʻe he ʻEikí kimuʻa pea fakamolemoleʻi kinautolu ʻe he puleʻangá, sosaietí, pea aʻu pē ki ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí.”

ʻOku faingataʻa ʻa e foki ki he sosaietí hili ʻa e ngāue pōpulá. ʻOku faʻa faingataʻa kiate kinautolu kuo ngāue pōpulá ke maʻu ha ngāue pe fale nofoʻanga. Te tau lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi malu ʻi he ngaahi feituʻu leleí pea tulifua e ngaahi meʻa fakamānako moʻui leleí. Mahalo ko e meʻa mahuʻinga taha te tau lava ʻo fakahokó ko e hoko ko ha kaungāmeʻa poupou lelei mo fakaivia. ʻI he taimi naʻe lea ai ʻa Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e liliu ki he pilīsoné ʻi heʻene feinga ke hoko ko e palesiteni [ʻo e ʻIunaiteti Siteití], naʻá ne akoʻi “he ʻikai ʻaupito ke lava ʻe he mālohí mo e fakamavahevahé ʻo fai ha meʻa lahi ke liliu ʻa e fakahehema ʻa e tangatá ke faikoví ʻo hangē ko ia ʻe lava ʻe he ʻuhingá mo e anga fakakaumeʻá.”5

ʻOku Fakahoko ʻe he Manavaʻofá ha Liliu

Naʻe poupouʻi ʻe Sute ʻa e Kāingalotú ke “manavaʻofa” (Sute 1:22). ʻOku toe fakaongo mai ʻe hono leʻó ʻa e kole mai ko ia ʻa e Fakamoʻuí ke manatuʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻi he fale fakapōpulá. Te tau tali fēfē ʻa e ngaahi fakaafe ko ʻení? Tau fai ha ngāue ke tanumaki ʻa kinautolu ʻoku nau ngāue pōpulá—mo honau ngaahi fāmilí—ʻaki ʻa e lelei ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ʻe heʻetau manavaʻofá ʻo fakahoko ha liliu.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, “World Prison Population List: Eleventh Edition,” National Institute of Corrections, nicic.gov.

  2. Vakai, “Half of Americans Have Family Members Who Have Been Incarcerated,” Dec. 11, 2018, Equal Justice Initiative, eji.org/news.

  3. Vakai, “Traumatic Brain Injury in Criminal Justice,” University of Denver, du.edu/tbi.

  4. Fakataha lotu faka-Kilisimasi ʻa e Potungāue ki he Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Fāmilí, Tīsema 2019.

  5. “Joseph Smith as a Statesman,” Improvement Era, May 1920, 649.

Faitā ʻa Peggy Marie Flores; laʻitā ʻo e ongomeʻa ʻokú na fononga laló ʻa Nancy Ann Kirkpatrick; ʻū tā kehé mei he Getty Images

Faitā ʻo e kulasí ʻe Auralie Jones