2021
Naʻe Lea ʻa ʻIlisa ʻaki e Mafai
Fēpueli 2021


Fuofua Houʻeiki Fafine ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

Naʻe Lea ʻa ʻIlaisa ʻaki e Mafai

Te tau lava ʻo hangē ko ʻIlisa R. Sinoú ʻo fehangahangai mo ʻetau ngaahi manavaheé pea lea ʻi he loto-toʻa.

ʻĪmisi
illustration of Eliza R. Snow

Tā fakatātā ʻa Toni Oka

ʻI he ʻaho 18 ʻo ʻEpeleli 1884, naʻe tuʻu ai ha fefine toulekeleka ke lea ki he kau fafine Fineʻofa ʻi ʻIutaá pea hā mei hono fofongá e ngaahi faingataʻaʻia kuó ne fouá. Ko e Palesiteni Lahi ʻeni ʻo e Fineʻofá ko ʻIlisa R. Sinoú, pea naʻe lipooti ʻe ha kautaha nusipepa ʻo pehē, neongo naʻá ne taʻu 80, ka naʻá ne “lea ʻaki e mālohi lahi mo e fakamātoato, pea naʻe hangē ne mālohi hono leʻó ʻo ne fakafonu ʻa e fuʻu fale lahí.”1

ʻI he taimi naʻe papitaiso ai ʻa ʻIlisá, naʻá ne palōmesi ki he ʻOtuá te ne “fakafetaʻi maʻu ai pē ki Hono huafá ʻi he haʻofanga ʻo e kau māʻoniʻoní.”2 Naʻá ne tauhi totonu ʻa e palōmesi ko iá, ʻo ne fakahoko ha ngaahi malanga ne laka hake ʻi he tahaafé ʻi heʻene kei moʻuí. Ka naʻe ʻohovale ʻa kinautolu ne nau maʻu ʻa e faingamālie ke fanongo kiate iá ʻi heʻenau ʻilo naʻá ne tailiili ke lea ki he kakaí. Ne aʻu ki he taimi naʻá ne faiako ai ʻi Nāvuú pea mo hono lekooti e ngaahi miniti ʻo e ngaahi fakataha ʻa e Fineʻofá, naʻá ne momou ke lea ʻaki ʻene ngaahi fakakaukaú.

Naʻe ʻi ai ha fakaafe kia ʻIlisa ʻi he 1868 ke ne matatali ʻa e ngaahi meʻa ne tailiili ki aí, ʻi hano kole ange ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ke ne tokoni ki hono fokotuʻu ʻo e Fineʻofá ʻi he ngaahi feituʻu ʻi ʻIutaá. Naʻe pehē [ʻe Pilikihami ʻIongi], “ʻOku ou loto ke ke akoʻi ʻa e kau fafiné.” Naʻe fakamanavahē ʻa e fakakaukaú ne fakamatalaʻi ai ʻe ʻIlisa naʻe vave e tā hono mafú.3 Ka naʻá ne maʻu ha loto-toʻa ke fai hono lelei tahá, pea ʻi he fakalau ʻa e taimí, naʻá ne ʻilo naʻe hoko ʻene tali ʻa e ngaahi uiuiʻi faingataʻá ke fakafonu ia ʻe ha mālohi ne hulu ange ʻi he mālohi naʻá ne maʻú.

Naʻe fakamatala ʻe ʻIlisa ki ha kulupu ʻe taha, naʻe ui ia ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí ke ne ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, pea naʻá ne fakamoʻoni ʻoku faingofua ange e “talangofua ki he fekau ʻoku fie maʻu ke tau fakahokó.”4 Naʻe pehē ʻe ʻIlisa ki ha kulupu ʻe taha, naʻe ʻikai ke ne ongoʻi ʻoku feʻunga ke lea. “Ka ʻi hoʻomou tuí mo e ngaahi lotú mo e laumālie ʻo e ʻEikí, te u lava ʻo lea ʻaki ha meʻa te ne fakafiemālieʻi mo tāpuekina koe.”5 Naʻá ne ʻilo mei heʻene aʻusiá ke fekumi ki he Laumālié ke ne malava ʻo lea ʻi he mālohi.

Naʻe poupouʻi ʻe ʻIlisa ʻa e houʻeiki fafiné ke nau maʻu e loto-toʻa ke tuʻu mo vahevahe ʻenau ngaahi fakamoʻoní: “ʻI hoʻomou lea ʻaki hoʻomou ngaahi fakakaukau lelei tahá ʻe tupulaki pea fakamālohia kinautolu.”6 Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene ako ke lea ʻaki ʻa e mafaí, ka naʻá ne akoʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fehangahangai mo ʻenau manavaheé pea fakaava honau ngutú.

Ngaahi Fakamatalá

  1. “Editorial Notes,” Woman’s Exponent, vol. 12, no. 23 (May 1, 1884), 180.

  2. Minutes of the Senior and Junior Co-operative Retrenchment Association, June 22, 1872, Church History Library, Salt Lake City.

  3. Vakai, Eliza R. Snow, “Sketch of My Life,” 35.

  4. American Fork Ward Relief Society minutes and records, Oct. 29, 1868, Church History Library.

  5. Lehi Ward Relief Society minutes and records, Oct. 27, 1868, Church History Library.

  6. Alpine Ward Relief Society minutes and records, Oct. 29, 1868, Church History Library.