2021
Ngāue Fakaetauhi kiate Kinautolu ʻoku Faingataʻaʻia Fakapaʻanga
Fēpueli 2021


Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ngāue Fakaetauhí

Ngāue Fakaetauhi kiate Kinautolu ʻoku Faingataʻaʻia Fakapaʻanga

Te tau ngāue fakaetauhi fēfē ʻi he ngaahi taimi faingataʻa fakaʻekonōmiká?

ʻĪmisi
women talking

Tā fakatātā ʻa Allen Garns

Naʻe aʻusia ʻe ʻOu Sini Suki, ko ha fefine ʻi he Uooti Sāmu-tani ʻi Kōlea Tonga ha vete mali faingataʻa hili ha ngaahi taʻu lahi ʻo e loto-mamahí. ʻI he vahaʻataimi ne fai ai e ngāue ki he vete malí, naʻe ofi kiate ia ʻa hono ngaahi tokoua ngāue fakaetauhí ʻo hoko ko e poupou kiate ia. Naʻe kamata e tokoni ʻa e palesiteni Fineʻofá mo e pīsopé kia Sisitā ʻOu ke fakatupulaki ʻa e ngaahi founga ʻo e hoko ʻo falala pē kiate iá. Naʻá na fokotuʻu ange, mahalo ʻe fie maʻu ke ne hiki ki ha nofoʻanga siʻisiʻi pea totongi maʻamaʻa angé kae lava ke ne feau ʻene ngaahi fiemaʻu vivili, hangē ko e meʻatokoni, vala, nofoʻanga mo e alā meʻa pehē.

Lolotonga ʻa ʻene kau atu ki ha kulupu fakafalala pē kiate kita ʻi hono kamataʻi mo fakatupulaki hoʻo pisinisí, ne fakakaukau ʻa Sisitā ʻOu ke fakaʻaongaʻi hono talēnití ke fakaava ha fale teuteu. Naʻe fakalotolahiʻi mo poupouʻi ia ʻe hono kau takí mo e ngaahi tokoua ngāue fakaetauhí ʻi heʻene feinga ke kamata ʻa ʻene fale teuteú.

Ne ngali lōmekina e ngaahi liliú. Ka neongo ia, naʻe falala ʻa Sisitā ʻOu ki he ʻOtuá, ngāue mālohi, pea faifai pē ʻo ne fakaava ʻene fale teuteú ʻaki e kiʻi paʻanga siʻisiʻi naʻá ne maʻú.

Naʻe ʻikai feʻunga ʻa e paʻanga hū maí ʻi he kamataʻangá ke tauhi ʻaki hono fāmilí. Ka naʻe fuʻu mahuʻinga ʻa e fale teuteú ki hono ʻoange kiate ia ʻa e loto-falala mo e loto-toʻa ke ne ʻiloʻi ʻe lava pē ke tauʻatāina mo falala pē kiate ia.

Naʻe ʻomi ʻe he kau fefiné ha ngaahi meʻatokoni kiate ia, telefoni kiate ia ʻo fakahoko ange ha ngaahi lea fakafiemālie, pea mo faleʻi ia ʻi heʻene pisinisi foʻoú, pea mo ngāue fakaetauhi kiate ia ʻi he ʻofa ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Naʻe paaki mo tufaki ʻe ha tangata ʻe taha ha ʻū tohi tufa ʻe laui afe ke tuʻuaki ʻa ʻene fale teuteú. Naʻe tokoni atu e kau mēmipa kehe ʻo e uōtí ki heʻene fānaú ʻi he ʻofa, anga fakakaumeʻa mo e poupou.

Naʻe siʻi pē ʻa ʻene koloa fakamāmaní, ka naʻá ne pehē naʻe hoko ia ko e vahaʻataimi fakafiefia taha ʻi heʻene moʻuí. Naʻe makatuʻunga ʻene fiefiá mei heʻene tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo e kāingalotu naʻa nau fakahaaʻi ange ʻa e ʻofa faka-Kalaisí. Naʻa mo e lolotonga ʻo ʻene ngaahi faingataʻaʻiá, naʻá ne ongoʻi ʻa e ʻofa lahi ʻa e ʻEikí kiate iá ʻo fakafou ʻi he ngaahi tā-sīpinga mo e ngāue fakaetauhi kiate ia ʻa hono fāmili fakauōtí.

Ngaahi fokotuʻu ki he ngāue fakaetauhi kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻia fakapaʻangá:

  1. Angaʻofa pea ʻoua ʻe loto-fakamaau. Tokanga ki he ngaahi fakatokanga ʻa e Tuʻi ko Penisimaní fekauʻaki mo hono fakamaauʻi ʻo e kakai ʻoku nau faingataʻaʻia fakapaʻangá (vakai, Mōsaia 4:17–19).

  2. ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tāpuakiʻi fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi kitautolu. ʻE liliu ʻetau moʻuí mo kinautolu ʻoku tau feohí ʻi hono fakahaaʻi ʻo e tuí ʻaki hano fakahoko ha ngaahi meʻa ʻi Heʻene foungá.

  3. ʻI hoʻo feinga ke tokoní, tokanga ke ʻoua ʻe fakahoko maʻanautolu ʻa e meʻa te nau ala fakahoko pē maʻanautolú pe toʻo ʻa e ngaahi faingamālie ke hoko ʻo fakafalala pē kiate kinautolú.

  4. ʻOku ʻikai ko e tali ki he palopalema fakapaʻanga kotoa pē ʻa hono foaki ange ha paʻangá. Ko e taimi lahi ʻoku mahuʻingamālie ange ʻa e taimí, ʻofá pe ngaahi ngāue tokoni kehé. Hangē ko ʻení, ʻe malava ke tokoni ʻa e fokotuʻu ange ke ke tokangaʻi ʻa e fānaú pe fai ha ngāue ʻi tuʻa he ʻapi nofoʻangá ke fakahaofi ai ha paʻanga mei he fakamole ki hono tokangaʻi e fānaú mo hono tauhi e ʻapí. ʻE lava ke fakahaofi ha paʻanga ki hono kumi e meʻatokoní ʻi hano fakaafeʻi kinautolu ke mou maʻu meʻatokoni fakataha. ʻIkai ngata aí, ʻe lava ke hoko ʻa e vā fetuʻutaki fakatāutahá ko e poupou mo e fakamoʻui.

  5. ʻI hoʻo loto-holi ke ngāue tokoní, fakakaukauʻi ho tūkunga fakapaʻangá. ʻE tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau feilaulau ke tāpuakiʻi ʻa e niʻihi kehé, ka ʻoku faleʻi kitautolu ke ʻoua te tau fai ha ngāue ʻo lahi ange ʻi he meʻa te tau malavá (vakai, Mōsaia 4:26–27). Mahalo ʻe lava ʻo fakalakalaka hoʻo malava ke tokoni ki he niʻihi kehé ʻi haʻo kau atu ki ha kulupu Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kita ke ako lahi ange kau ki he meʻa fakapaʻanga fakatāutahá.

  6. Ongoʻingofua, pea tokanga ke ʻoua naʻa fakalaka atu ʻi he ngaahi fakangatangata ʻoku totonu ke ke ngata aí ʻaki haʻo feinga ke fakamālohiʻi ʻa hoʻo tokoní ki he niʻihi kehé, neongo ko ha ʻuhinga lelei. Fakaʻatā ke nau pehē, “ʻIkai, mālō,” ʻo kapau ko e meʻa ia ʻoku nau ongoʻi ʻoku lelei taha maʻanautolú.

  7. Ngāue tokoni ʻo ʻoua ʻe ʻamanaki atu ki ha fakamālō. ʻOku faingofua pē ke ongoʻi ngalivale mo fakamāʻia ʻa e kakaí koeʻuhí ko e faingataʻaʻia fakapaʻangá, ʻa ia ʻe malava ke faingataʻa ai hano fakahaaʻi ha loto-houngaʻia. Fakahoko ʻa hoʻo ʻofá mo e ngāue tokoní ʻo ʻikai ha fakamālohi. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻe lelei ange ki he niʻihi kehé ʻa e tokoni ʻi he liló.