2021
Ngaahi Tokoni ʻe 5 ke Tupulaki Lelei ai ha Tokotaha Ako ʻUnivēsiti
Fēpueli 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi kei Talavoú

Ngaahi Tokoni ʻe 5 ke Tupulaki Lelei ai ha Tokotaha Ako ʻUnivēsiti

ʻOkú ke fakaʻamu ke ke lavaʻi [ʻa e ako ʻunivēsití]? Pe ʻokú ke fakaʻamu ke ke tupulaki lelei [ʻi hoʻo ako ʻi he ʻunivēsití]? ʻE lava ke ʻaonga lahi ʻa e ngaahi tokoni ko ʻení.

ʻĪmisi
ko ha talavou ʻoku ako

Tatau ai pē pe ‘okú ke ʻi ha ʻapiako ʻunivēsiti pe ʻokú ke ako ki haʻo fakaʻilonga ako he netí, ʻe lava ke ʻomai ʻe he aʻusia ʻo e ako fakaʻunivēsití ha ngaahi ongoʻi kehekehe: fiefia ʻokú ke ngāueʻi hoʻo halafononga ki hoʻo moʻui ʻi he kahaʻú ʻi he mamaní pea mahalo mo ha tailiili fekauʻaki mo hono lavaʻi lelei ha kalasi māʻolunga angé mo e totongi e akó. Kiate au, ne hoko ia ko ha aʻusia foʻou ʻaupito ʻa e hū ki he ʻunivēsití. Na‘á ku fili ke hū ki ha ‘apiako, ʻa ia naʻe mahino ko e nofo mavahe mei ʻapi, vahevahe ha loki mo ha taha foʻou (angamaheni pē he ʻikai maau), pea mo feinga ke kai ha meʻa kehe mei he saniuisí—taimi tatau pē te u toʻo mo ha ngaahi kalasi faingataʻa!

Naʻe hoko ʻi he ʻunivēsití ha ngaahi liliu lahi, pea naʻá ku faʻa fifili pe naʻá ku maʻu ʻa e loto-toʻa feʻunga ke ikuná. Neongo naʻe kiʻi taimi peá u toki anga ki he moʻui ʻi he ʻunivēsití, naʻe faifai pē peá u ako e ngaahi tōʻonga moʻui ne nau tokoni kiate au ke ikuna ʻi heʻeku aʻusia fakakolisí. Ko e ngaahi tokoni ʻeni ʻe nima ne nau tokoni kiate au ke fononga ʻi he ngaahi liliu ʻo e ʻunivēsití.

1. Fakamuʻomuʻa ʻa e Ongoongoleleí pea Fekumi ke Fanongo kiate Ia

Mahalo ko e tokoni mahu‘inga taha ʻeni ʻia kinautolú hono kotoa. ‘I heʻeku kamata he ‘univēsití, fakahūhū holo e ngāue fakaako mei ʻapí, ngaahi kalasí mo e ngaahi ngāué—lolotonga e feinga ke maʻu ha taimi mo e ngaahi kaungāmeʻá—naʻe taulōfuʻu he ngaahi taimi ʻe niʻihi. Ka ne u fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke u tokanga maʻu pē ki he ako e folofolá mo e lotú. Koe‘uhí ko e taimi naʻá ku fakahoko ai iá, ne ngali lava ange hono fakahoko ʻa e ngaahi meʻa kehe kotoa pē. ‘I he taimí ni ko ʻeku ongoʻi pē ʻoku ou loto-hohaʻa, ʻoku ou fakamoleki ha momeniti ke fakamahuʻingaʻi e founga te u fakamuʻomuʻa ai e ongoongoleleí ʻi heʻeku moʻuí. ‘Oku ʻikai ke u haohaoa ʻi ai, ka ‘oku ou feinga ke lotu mo ako fakaʻaho ‘a e ngaahi folofolá koeʻuhi ke u maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ange ke “fanongo kiate Ia,” ʻo hangē ko ia kuo fakalotolahiʻi kitautolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke fakahokó.1 Kuó u ‘iloi ko e me‘a ʻoku mahu‘inga kiate aú ʻoku mahuʻinga ia ki he Tamai Hevaní, kae tautautefito ki heʻeku akó. ‘I he taimi ʻoku ou fakahoko ai hoku lelei tahá mo kole kiate Ia ha tokoní, ʻokú Ne ʻiate au mo fakamālohia au ke fakahoko ‘a e meʻa kehe kotoa pē ʻoku ou fie maʻu ke fakahokó.

2. Fokotu‘u ha Ngaahi Taumuʻa pea Toutou Vakaiʻi Kinautolu

‘I he kamataʻanga ‘o e faʻahita‘u fakaako takitaha, ʻoku ou saiʻia ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa taimi-lōloa mo taimi-nounou. Ko e ngaahi taumuʻa taimi-nounoú ko ha fanga kiʻi taumuʻa iiki ia ʻe lava ke tokoniʻi ai au ke u aʻusia ʻa ʻeku taumuʻa taimi-loloá. Hangē ko ‘ení, ko ʻeku taumu‘a taimi-lōloá ke ʻosi mei he akó mo ha mata‘itohi ʻi he ngaahi fetu‘utaki mo e kakaí, pea ko e taha ʻo ‘eku ngaahi taumuʻa taimi-nounoú ke fakahū ʻeku ngaahi ngāue fakaako kotoa pē ʻi he taimi totonu. ʻOku ou hiki hifo ʻa e ngaahi taumu‘a ko ʻení ‘o tuku kinautolu ‘i ha feituʻu ʻe lava ke u sio maʻu pē ki ai, hangē ko ʻeku telefoní pe tautau ʻi he matapā ʻo ‘eku ʻaisí. Kuo fakalotolahiʻi au ʻi heʻeku tokanga taha kiate kinautolú ke u tuiaki atu ʻi he ngaahi taimi faingataʻa lahi ʻi he akó.

3. Palani ha Taimi ki he Akó ‘i Hoʻo Taimi-tēpile Fakauiké

‘Oku tokoni maʻu pē ke fa‘u ha palani fakauike ʻo e taimi ke u ‘i he kalasí mo e taimi te u ako aí. ‘Oku ou angamaheni ʻaki hono palani ha houa ako ‘e tolu ʻi he uike ki he houa kulētiti ʻe taha ʻoku ʻou toʻó (ʻa ia., ko e kalasi houa kulētiti ʻe 3 ʻoku tatau ia mo e houa ako ʻe hiva ʻi he uike). Pea ‘i he taimi ʻoku ou muimui ai ki heʻeku palaní, ‘oku fakafiefia ʻaupito ange ʻa ʻeku ngaahi ʻekitivitī makehé ʻo ʻikai ha ngaahi fakakaukau hohaʻa fekauʻaki mo e ngāue fakaako ʻoku pau ke fakaʻosí!

4. Maʻu e Ngaahi Me‘atokoni Palanisí mo Fakamālohisino

ʻOku kau e tokanga‘i ho sinó ʻi he me‘a kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo e lavame‘a ʻi he akó. Kuo hoko ma‘u pē ʻeku moʻui lelei fakaesinó ke tākiekina lelei ʻeku mo‘ui lelei fakaʻatamaí mo e fakaelotó fakatouʻosi. ‘I he taimi ʻoku kamata ke u ongoʻi māfasia aí, ʻoku ou lele. ‘Oku tokoniʻi au ʻe he fakamālohisinó ke fakaʻataʻatā hoku ʻatamaí, pea ʻoku maʻu maʻu pē hoku ivi ʻi hono kai ʻo e ngaahi meʻakai moʻui leleí. ‘I he taimi ʻoku ou mo‘ui lelei fakaesino aí, ʻoku ou mateuteu lelei ange ke tāfataha ki he‘eku akó.

5. Maʻu Ha Mohe Feʻunga

‘Oku totonu ke maʻu ‘e he kakai lalahi kei talavoú ʻa e houa mohe ‘e fitu ki he hiva ʻi he pō kotoa—ko ha taumu‘a ʻeni ʻoku ou feinga ma‘u pē ki ai (mo ʻikai ke faʻa lavaʻi ia). Neongo ʻe lahi ʻeku fie ʻā fuoloa ke lau ha tohi lelei pe lavelave mo e ngaahi kaungāmeʻá, ʻoku mahuʻinga ange maʻu pē ʻa e mohé. ʻOku fakasiʻisiʻi ʻe he mohé ʻa e loto-māfasiá pea lava ke fakatupulaki ai ʻa e ivi malava ke pukepuke e meʻa kuo ako ʻe ha tokotahá. ‘I he pō kimuʻa he ʻū siví, ‘oku ou fakahokohoko ʻeku taimi-tepilé kae lava ke u maʻu ha mohe feʻunga pea fakahoko hoku lelei tahá he ʻaho hokó.

‘I he taimi ne u fakahoko maʻu pē ai ‘a e ngaahi meʻa e nima ko ʻení, naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻeku anga ki he moʻui fakakolisí, naʻá ku tupulaki lelei! Manatu‘i, ʻoku ‘ikai ke haʻu ʻa e manavaheé mei he Tamai Hevaní. ‘I hoʻo fakamu‘omuʻa Iá, te Ne lava ʻo tokoniʻi koe ke fakahoko ha faʻahinga meʻa pē pea lavaʻi lelei e ngaahi meʻa kotoa ʻoku fie maʻu meiate koé.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Fanongo Kiate Ia,” Ensign pe Liahona, Mē 2020, 88–92.