2021
ʻOku Tau Lava Kotoa ʻo Maʻu e Fiefiá ‘i Hotau Ngaahi Fale Fakapōpula Fakatāutahá
Fēpueli 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē

ʻOku Tau Lava Kotoa ʻo Maʻu e Fiefiá ‘i Hotau Ngaahi Fale Fakapōpula Fakatāutahá

Koe‘uhi ko Kalaisi, ʻoku lava ke hoko hotau ngaahi taimi faingataʻa tahá ko e ngaahi taimi fakafiefia taha ia ʻi heʻetau moʻuí.

ʻĪmisi
fefine ‘i he veʻe matapā sioʻatá

“He kuo akonekina au, ke u fiemālie ʻi he meʻa kotoa pē te u ʻi aí” (Filipai 4:11). Ko e ngaahi lea ʻeni ʻa Paula ʻi ha tohi ki he kakai ʻo Filipaí. Ka ke fiemālie ʻo tatau ai pē pe ko fē ʻa e feituʻu ʻoku tau ʻi aí pe ko e hā ʻoku tau lolotonga foua aí ʻoku faingofua ange hono lea ʻakí ʻi hono fakahokó.

ʻOku fakaʻohovale makehe ʻa e lava ʻe Paula, ʻi he kakai kotoa pē, ʻo fiemālie pē he tūkunga naʻe ʻi aí. Na‘á ne tohi ʻa e ngaahi lea ko ʻení lolotonga hono tauhi ia he fale fakapōpulá—pea naʻe ‘ikai foki ke tatau ia mo e ngaahi fale fakapōpula ʻoku tau ʻiloʻi he taimi ní. ‘I he ʻahó ni, ko e ngaahi fale fakapōpulá ‘oku angamaheni ʻaki ha ngaahi loki piliki sima, ko ha toileti, meʻakai, mo e ngaahi vala ʻoku maʻa mo e faingamālie ke ngāue mo feohi mo e niʻihi kehé, neongo ʻoku kei feinga pē ki ai. Ka ko Paulá na‘e ʻi ha fale fakapōpula ʻoku fakamatalaʻi ʻe he kau faihisitōliá ko e “fute ʻe hongofulu mā ua [mita ʻe 3.6] hono loloto ki he kelekelé” mo “palakū mo kovi koeʻuhi ko e ʻulí, fakapoʻulí, mo e namu haʻahaʻá.” Ko e loki ko ‘ení, ʻa ia na‘e fute ʻe 6½ (mita ‘e 2) hono māʻolungá, fute ʻe 30 (mita ʻe 9) hono lōloá, pea fute ‘e 22 (mita ʻe 7) hono fālahí, ko e feituʻu ia “naʻe lī ki ai e kau pōpula kuo tautea ki he mate ʻi hano fakasisina pe fakafiekaiaʻí.”1

Ko e feitu‘u ia naʻe ‘i ai ʻa Paulá.

Ka neongo iá, ʻi he feituʻu fakailifiá ni, naʻá ne fatu [ha tohi] ʻoku tala ʻe he kau Kālisitiane tokolahi ko e tohi fiefia lahi taha ʻeni ʻi he Tohi Tapú. Na‘á ne fakahaaʻi e houngaʻia (vakai, Filipai 1:3), ʻamanaki lelei (vakai, Filipai 1:20), mo e falala ki he ‘Eikí (vakai, Filipai 2:19). Na‘á ne fakaʻaonga‘i ʻa e fiefiá ‘o laka hake he tuʻo 15 ‘i he tohi pē ʻe taha ko ʻení.

ʻO ʻikai hangē ko Paulá, ko e tokolahi ʻiate kitautolu ʻoku ʻikai ke fakamoleki hotau ngaahi ʻahó ʻi hano lokaʻi ʻi he ngaahi holisi ʻo e fale fakapōpulá. Ka ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku lava pē ke lokaʻi ʻi ha tūkunga fakaʻatamai ʻoku hangē ha fale fakapōpulá—ʻo ʻefihia ʻi ha faingataʻa pea hangē ʻokú ne fakapulouʻi kitautolú. Ko hotau ngaahi fale fakapōpulá ʻe lava pē ko e mole ʻo ha ngāue, ko e mālōlō ha ʻofaʻanga, ongoʻi tuenoa, manavahē, fetōʻaki fakapa‘anga, ma‘unimā, lavea fakaeloto, pe tailiili. ‘I he taimi ʻoku tau ongo‘i kuo lokaʻi kitautolu ʻi hotau ngaahi fale fakapōpula fakatāutahá, ‘oku tau, hangē nai ko Paulá, ʻo fakafonu hotau ngaahi lotó mo ʻetau leá ‘aki ʻa e loto-fakafeta‘í, ʻamanaki leleí, tuí, falalá, mo e nēkeneká? ‘E lava nai ke tau vakai ki mui ki he ngaahi taimi ʻo ʻetau ʻi he fale fakapōpulá mo fakamaʻunga kiate kinautolu ko e ngaahi taimi fiefia lahi taha ia ʻo ʻetau moʻuí? ʻOku malava fēfē nai ia?

‘Oku lava ʻeni ʻi he taimi ʻoku tau tui ai ki he meʻa naʻe tui ki ai a Paulá ʻi he taimi naʻá ne pehē ai, “ʻOku ou faʻa fai ʻa e ngaahi me‘a kotoa pē ʻia Kalaisi ‘okú ne fakamālohiʻi au” (Filipai 4:13). ʻOku fakafou ʻia Sīsū Kalaisi ʻa ʻetau lava ke tau fonu ‘i he fiefiá ʻo aʻu pē ki hotau ngaahi feituʻu fakapōʻuli tahá, “‘i he meʻa kotoa pē teu ʻi aí” (Filipai 4:11).

Na‘e kole ange ʻe Paula ki he kakai Filipaí, “ʻOua naʻa tokanga mamahi ki ha me‘a ʻe taha”—ʻi hono fakalea ‘e tahá, ʻoua na‘a fuʻu tōtuʻa hoʻo hoha‘á fekauʻaki mo ha fa‘ahinga meʻa pē, “kae fakahā atu hoʻomou holí ʻi he meʻa kotoa pē, ki he ʻOtuá, ʻi he lotu mo e lotu tāumaʻu mo e fakafetaʻi” (Filipai 4:6). Naʻe hoko atu ʻa Paula, “Pea ko e melino ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá, te ne maluʻi homou laumālié mo homou lotó ʻia Kalaisi Sīsū” (Filipai 4:7). ‘I he taimi ʻoku tau ‘i hotau ngaahi fale fakapōpulá ai mo lotu ʻaki e me‘a kotoa pē kuo tau maʻú, ʻo fakamālō ki he Tamai Hēvaní ʻi he meʻa kotoa pē kuó Ne fakahokó, te tau lava ʻo maʻu moʻoni ʻa e nonga fakapapau ko e meʻa kotoa ʻe lelei koeʻuhi pē ko Sīsū Kalaisi.

Manatu‘i pē, koeʻuhi ko Kalaisi naʻe ʻi he fale fakapōpulá ai ‘a Paulá, ʻo ne tohi ai ʻa e tohi fiefia taha ‘o e Tohi Tapu. ʻE lava foki ke hoko ʻa hotau ngaahi fale fakapōpulá ko e ngaahi taimi fiefia taha ia ʻi heʻetau moʻuí. Hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, “ʻI hono tukutaha ʻetau tokangá he palani ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí, pea mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí … te tau lava ʻo ongoʻi fiefia ʻo tatau ai pē ko e hā e meʻa ʻoku hokó—pe ʻikai ke hoko—ʻi heʻetau moʻuí.”2 Te tau lava ‘o fiefia mo fakamālohiaʻi ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi, ‘i he faʻahinga tūkunga pē ‘oku tau ʻi aí.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Roman Prisons,” UNRV, naʻe maʻu ʻi he ‘aho 6 ʻo Siulai, 2020, unrv.com/government/roman-prisons.php.

  2. Russell M. Nelson, ““Fiefiá mo e Moʻui Fakalaumālié,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2016, 82.