2021
Ko ha Tukufakaholo ʻo e Tuí
Tīsema 2021


PŌPOAKI MEI HE KAU TAKI FAKAʻĒLIÁ

Ko ha Tukufakaholo ʻo e Tuí

Ko ʻeku kuitangatá, Faʻalongo Tovia Faʻalongo, ko ha papi ului ia ki he Siasí. ʻI heʻene kei siʻí naʻá ne ako fekauʻaki mo e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi lolotonga ʻene hoko ko e mēmipa ʻo e Lotu Fakatahataha ʻa e Kau Kalisitiané. Naʻá ne pekia ʻi he 1960 ʻi hono taʻu 84, kimuʻa pea fāʻeleʻi aú. Naʻá ku ako fekauʻaki mo ʻeku kuitangatá mei heʻeku tamaí ʻa ia naʻá ne tokangaʻi iá, pea tokoniʻi ʻe hono ngaahi tokouá mo e fāmilí, ʻo aʻu ki heʻene pekiá.

Naʻe ako ʻeku kuitangatá, fekauʻaki pea mo e ongoongolelei kuo fakafoki mai ʻo Sīsū Kalaisí mei he ongo faifekaú. ʻI heʻene fekumi ki he moʻoní, naʻá ne ʻilo ai ʻe ia ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Maʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e puleʻanga ia ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní pea ko Siosefa Sāmitá ko e tangata maʻu fakahā ia ʻa e ʻEikí, ʻa ia ko e meʻangāue naʻe fakafoki mai ai ʻa e ongoongoleleí. Naʻá ne tui ki heni ʻaki hono lotó kotoa. Naʻe aʻu ki ha taimi ne fakanofo ai ʻa ʻeku kuitangatá ko ha kaumātuʻa ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.

ʻI he 1959, naʻe momoi ai ʻe heʻeku kuitangatá ki he Siasí, ʻi ha fanongonongo, ʻa e konga ʻo e tofiʻa ʻo e Fāmili Faʻalongó (houʻeiki māʻolunga) ʻi he kolo ko Paia, ʻi Savaiʻí. Naʻe pulusi ʻa e fanongonongó (pulefaamau) ʻi he fie maʻu ʻa e laó ʻi he nusipepa fakafonua ʻa Haʻamoa, naʻe ui ko e ʻSavalí,ʼ ʻi Sepitema 1959. Naʻe faifai pea tali ʻa e fanongonongó pea lesisita ʻe he Fakamaauʻanga ʻa Haʻamoa ki he Kelekele mo e Ngaahi Hingoá.

Ko e konga ʻo e fanongonongó naʻe pulusi . . . “kuo vaheʻi ʻa e konga fonua ko ʻení ki he ngaahi meʻa fakalotú pea mo ha konga fonua ke ngāue ʻaki ko ha hala ke ngāue ʻaki ʻe he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ke nau ngāue ʻaki ia ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he fie maʻu ʻa e Siasí ki he ngaahi meʻa fakalaumālié” (“ua tuueseina atu e ia lea fasi fanua mo Mataupu tau Lotu ma le avanoa o se ala e ui i ai ia aoga i le aulotu a le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ia faapea ona latou faaaogaina mo aso uma lava . . . e mana’omia pea ai e lena Ekalesia lea fasi fanua mo Mataupu tau lotu”). Talu mei he taimi ko iá, mo hono ngāue ʻaki ʻe he Siasí ʻa e konga fonua ko iá ki he ngaahi meʻa fakalotú. ʻI he taimí ni ʻoku lotu ai ha uooti, ʻo ngāue ʻaki ʻa e falelotú, ngaahi ʻelia ki he akoʻi, feituʻu ki he ngaahi meʻa fakafonuá mo e malaʻe vaʻinga.

‘Oku ou tui naʻe ‘iloʻi ʻe heʻeku kuitangatá ʻa e meʻa naʻe taukaveʻi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea naʻá ne tānaki ha toe mahuʻinga lahi ki he meʻa naʻá ne ʻosi ʻiloʻi ʻo fekauʻaki mo e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá mo hono ʻAlo Tofu Pē Taha Ne Fakatupú, ʻa Sīsū Kalaisi. Ko ʻene fakaʻamú, ʻi heʻeku toki ʻiloʻi kimuí, ke ʻoua ʻe ngata pē hono fakafiefiaʻi mo fakahā ʻa ʻene ʻofa ki he ʻOtuá ka ke tāpuakiʻi foki hono fāmili, koló mo e feituʻu, pea mo kinautolu te nau ōmai ke nofo aí. Naʻá ne ʻofa ki he ʻOtuá, naʻá ne ʻofa he Siasí, naʻá ne ʻofa hono fāmilí mo ʻofa ʻi hono koló mo e fonuá. Naʻá ne tukuange ʻa e meʻa naʻe leleí ki ha meʻa ʻoku toe lelei ʻaupito ange. Naʻá ne moʻui ʻo tatau mo ʻene tuí.

ʻI he taimi naʻe fakahoko ai e fanongonongó, naʻe ʻi ai pē e toʻutangata ʻe tolu hono fāmili ʻi he Siasí, ʻi he taimi ní ko e ono; ko e tokolahi ʻoku nau nofo he ngaahi fonua mulí mo honau ngaahi fāmili tokolahí, ʻoku nau faifatongia ki he ʻEikí ʻi he ngaahi tafaʻaki lahi. ʻOku nau hokohoko atu ʻa e tukufakaholo naʻá ne tuku maí: ke fakalotolahiʻi honau ngaahi fāmilí ke tauhi e ongo fekau mahuʻinga tahá: ʻofa ki ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa, . . . mo . . . ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pe ko koé (vakai, Mātiu 22:37, 39).

Fakaʻosí, naʻá ku ako he taimi naʻe fakahoko ai ʻe heʻeku kuitangatá e fanongonongó, kimuʻa ʻi ha misi ki ha temipale ʻi Haʻamoa, ki heʻeku fakakaukaú naʻá ne fakahoko moʻoni ʻa e fono ʻo e fakatapuí. ʻOku tau haʻu ke ʻiloʻi lelei ʻaupito e fono ko iá ʻi heʻetau moihū he temipalé mo e ngaahi folofolá—ʻo ʻiloʻi ko e māmaní mo e meʻa kotoa ʻoku ʻi aí ʻoku ʻa e ʻOtuá ia, ko e Fakatupu ʻo hēvani mo māmaní. ʻOku ʻikai ko ha feilaulau ʻa hono fakafoki ha konga ki he langa Hono puleʻangá ka ko ha tali ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá mo e fakahā ʻo ha loto-houngaʻia lahi ange ki he kakaí mo e māmani ʻoku nau nofo aí. ʻOku ou ʻiloʻi naʻe mamata ʻa eku kuitangatá ki he mafao mai e toʻukupu ʻo e ʻOtuá kiate ia mo hono fāmilí lolotonga ʻene kei moʻuí.

ʻOku fakamanatu mai kiate au ʻe heʻeku kuitangatá ʻa e Tamai ko Līhaí ʻi he taimi naʻá ne kai ai e fuaʻiʻakaú mo fakaʻamu ke fakahoko ʻe hono fāmilí e meʻa tatau, ke nau aʻusia ʻa hono momoná mo piki maʻu ki he vaʻa ukameá. ʻOku ou ongoʻi houngaʻia taʻengata ki he tui ʻa ʻeku kuitangatá ʻi heʻene ngāue ʻaki ʻene tauʻataina ke fili ʻa e totonú ʻi he taimi naʻá ne fanongo ai ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí pea tali iá, peá ne tuku ʻa e ngaahi ola ke nau hoko, ʻo hangē ko e lea ʻo e Himi 239:

Kapau te ke fai ha fili pea fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.

ʻE tataki tonu ʻe he Laumālié,

Pea ʻe ngingila maʻu pē ʻene māmá kiate koe,

ʻI he taimi ʻoku faitotonu ai ho lotó.

Tuʻu he totonu! Tuʻu he totonu!

Tuku ke tataki koe ʻe he anga potó.

ʻI hono māmá, fili ʻa e fai totonu!

ʻE tāpuekina koe ʻe he ʻOtuá ʻo tuputupuʻa.

Kuo tāpuakiʻi lahi ʻaupito ʻa e fāmili ʻo ʻeku kuitangatá pea mo e koló koeʻuhi ko ʻene tuí mo ʻene falala ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, pea mo e ngaahi fili totonu naʻá ne fakahokó.

ʻOku ou lotua ʻi heʻetau fakafiefiaʻi ʻa e aloʻi ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsú Kalaisí lolotonga ʻo e faʻahi taʻu fakafiefiá, te tau fakalāngilangiʻi Hono huafá, ʻo hangē pē ko e meʻa naʻe fakahoko ʻe heʻetau ngaahi tāmai kimuʻá, ke lava ʻo tāpuekina e ngaahi toʻutangata tupu haké mo e ngaahi toʻutangata he kahaʻú, ke nau lava ʻo haʻu ke ʻiloʻi Ia ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e māmaní . . . pea ke tau fakahā Ia ki māmani, pea ke Ne fakahā kitautolu ki he Tamaí.