2021
Ko e Taimiʻi ʻo e Ngaahi Vaʻe Meʻalelé
Tīsema 2021


NGAAHI PEESI FAKALOTOFONUÁ

Ko e Taimiʻi ʻo e Ngaahi Vaʻe Meʻalelé

ʻI he fakaʻosiʻosi ʻo e 2020, naʻe faingataʻa ke u ongoʻi e laumālie ʻo e Kilisimasí, ko ia naʻá ku fanongo ki he tohi ʻa Sione Paitauei, ʻʻAloʻi he Pongipongi Fiefia Ní’1 ki ha ngaahi fakakaukau. ʻI ha vahe ʻe taha, naʻá ne vahevahe ha aʻusia ʻa ia naʻá ne fakatau ai ha vaʻe meʻalele maʻaha fefine naʻá ne toki fetaulaki mo ia.

Naʻe pehē ʻe Brother Paitauei ʻokú ne ʻilo ʻe ngali mole hono ngaahi tāpuakí ʻi heʻene tala kiate kitautolu ʻa ʻene ngāue tokoní, ka ʻokú ne fakahoko pē ia ke vahevahe ʻa e fuʻu fiefia ʻokú ne kei ongoʻi ʻi he taimi ʻokú ne manatuʻi ai e aʻusia ko iá. Ko ha fakamanatu ʻoku faitāpuekina ange ʻa e foakí, ʻi he maʻu maí.

Ko e nēkeneka mo e fiemālie ko iá ʻa e meʻa tonu naʻe mole mei heʻeku moʻuí. ʻI he Kilismasi ko iá, naʻá ku tui ko e ongo ko ʻení ʻe tokoniʻi au ke u tāfataha ange ʻi hoku Huhuʻí, ko ia ʻi Tīsemá, naʻá ku ʻaukai ke u hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e Tamai Hēvaní. Naʻá ku fakaʻamu ke u tokoni ki ha taha—he taimi pē ko ia pe taʻeʻamanekina—koeʻuhi ke nau ʻiloʻi ʻokú Ne tokanga kiate kinautolu, pea ke u ongoʻi ʻa e melino mo e fiefia ʻo e faʻahitaʻú. ʻI heʻeku feinga ke u fakamatalaʻi ki he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa ʻoku ou ʻaukai ki aí, naʻá ku fakaʻosi ʻaki e ngaahi leá ni: “ʻOkú ke ʻafioʻi, hangē pē ko Sione Paitaueí, mo e ngaahi vaʻe meʻalelé.”

Naʻá ku fakamoleki e ngaahi ʻaho hono hokó ke fekumi fakamātoato ki ha ngaahi faingamālie ke u ngāue tokoni, pea lolotonga ʻa ʻeku fiefia ʻi haʻaku ʻeva ʻi ha pō ʻe taha mo ha kaungāmeʻa ofi, naʻá ne kiʻi lave nounou ki heʻene fie maʻu ha ngaahi vaʻe meʻalele foʻou!

Naʻá ku moʻusioa pea hakailangitau hoku lotó ʻi heʻeku fanongo ki he lea mahino mai ʻa e Laumālié kiate au: “Sala, ko hoʻo ngaahi vaʻe meʻalelé ʻeni mo e tali ki hoʻo ʻaukaí.”

Naʻá ku tataki e talanoá ke foki ki he ngaahi vaʻe meʻalelé pea ʻiloʻi ʻi he lolotonga ʻa e ʻiloʻi ʻe hoku kaungāmeʻá mo hono husepānití ʻa e fiemaʻu ke fetongi vave e ngaahi vaʻe meʻalelé, ka ʻi he ngaahi ʻaho ne hokó, ne na ongoʻi ʻa e fiemaʻu fakavavevave ha ngaahi vaʻe meʻalele foʻoú.

Naʻá ku talaange ki ai ʻa ʻeku ʻaukaí mo ʻeku ongoʻi ko e tali ʻeni mei he Tamai Hēvaní ki heʻeku ngaahi lotú. Pea naʻá ku ʻeke ange pē ʻe lava ke u totongi ʻa ʻena ngaahi vaʻe meʻalelé.

Naʻe fakalongolongo ʻa hoku kaungāmeʻá ʻi ha kiʻi taimi peá ne toki kamokamo. Naʻá ne vahevahe, ʻi ha ʻosi ha ngaahi momeniti, ko ia mo hono husepānití ʻoku ʻikai ke na lava ke maʻu ʻa e ngaahi vaʻe meʻalele he taimí ni, ka naʻá na muimui he ngaahi ueʻi fakalaumālie ne na maʻu fakatoloua ke fokotuʻutuʻu ki ha seti foʻou. Pea ko e meʻa ne hokó, ʻi he ʻaho ko ia naʻá ku ʻaukai ai ki ha aʻusia, ʻke ke ʻafioʻi, hangē ko Sione Paitauei mo e ngaahi vaʻe meʻalelé’, naʻá na ʻaukai ai ki ha founga ʻe lava ke na totongi ai kinautolu.

‘Oku ou lava ke fakapapauʻi atu naʻe ʻikai ke u ʻamanaki ke fuʻu tali fakahangatonu pehē mai ʻeku ʻaukaí! ʻOi ʻa e totonu hono taimiʻi mo fakahangatonu ʻa e tali fakataautaha ʻa e ʻEikí ki heʻetau ngaahi lotú.

Kapau ʻe ngata heni ʻa e mana ko ʻení, ʻe kei hoko pē ko e momeniti manakoa ʻo e “fanongo kiate Ia” ʻi heʻeku moʻuí. Pea naʻe hoko ʻo pehē, hili ha ʻaho e ua mei he maʻu ʻe he fāmili fakaʻofoʻofa ko ʻení e ngaahi vaʻe meʻalele foʻoú, naʻe tā mai hoku kaungāmeʻá. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo tali ʻa ʻene telefoní, ʻa ia naʻá ku saiʻia ai, koeʻuhí ne u maʻu ʻa ʻene pōpoakí ʻi heʻeku telefoní ʻo fakamatalaʻi mai ʻi he pongipongi ko iá, lolotonga ʻene fakaʻuli mo ʻene kau leka īkí, ʻi he ʻuha lahi ʻaupitó, naʻe hū fakatuʻutāmaki hake ha kā ʻoku ʻikai hano maama taʻofi ki he ʻū meʻalele ʻi muʻá pea naʻá ne moloki vave ʻaupito e taʻofí. Naʻa nau lava ʻo tuʻu lelei, peá ne ʻiloʻi he taimi pē ko iá kapau naʻa nau kei maʻu pē ʻenau vaʻe meʻalele motuʻá, te nau lele atu ʻo paʻopo he kā ne ʻi muʻá. Naʻá ne pehē ko e mana ia pea fakaʻosi ʻene taá ʻaki e, “Ko ia, fakamālō atu.”

Te u toe talaatu ʻa e meʻa naʻá ku fanongo ne lea ʻaki ʻe Sisitā Soi D. Sōnasí, “ʻE ʻikai ʻaupito te u tali ʻa e fakalāngilangi ki he ʻofa fakaʻofoʻofa, mo haohaoa ʻa e ʻOtuá, kae kehe, ko e loto-houngaʻia ʻoku ou maʻú, ʻi he ʻEne fakangofua au ke u hoko ko ha kiʻi konga ʻo ʻEne pāsoló!”2

Naʻe pehē ʻe Brother Paitauei, “ʻI he ʻahó ni ʻoku ʻi ai ha tokotaha ʻi ha feituʻu pē, ha kaungāʻapi, ha kaungāmeʻa, ko ha mēmipa ʻo e uōtí, ʻoku feinga ke laka ki muʻa ‘i ha vaʻe meʻalele ʻoku kovi ʻaupito. ʻE lava ke nau pā ʻi ha momeniti pē. Ko ʻenau ngaahi vaʻe meʻalelé e lava pē ko e meʻa fakaeongo, fakalaumālie pe meʻa fakatuʻasino, pe [tatau foki mo ia ne u ʻiloʻí] ʻe lava pē ko e vaʻe meʻalele moʻoni.”3

Ke kumi mo fetokoniʻaki ʻiate kitautolú, te tau lava ke tokangaʻi e fakamanatu mai ʻa Palesiteni Taleni H. ‘Oakesi, “Ko hotau ngaahi nimá ko Hono ongo toʻukupú ia ʻi he taimi ʻoku tau fanongo kiate Iá mo ongoʻi e ueʻi ke tokoni ki he taha ʻo ʻEne fānaú.” ʻOkú ne talamai kiate kitautolu: “I he taimi ʻoku tau maʻu ai ha ueʻi fakalaumālie, ngāue leva ki ai, tatau ai pē ʻoku ʻikai angamaheni ʻene ʻasí pe tatau ai pē ʻa hoʻo ongoʻi ʻoku ʻikai ke ke feʻunga ke muimuiʻi ia. Ngāue leva ki ai. ʻOku ʻi ai e ʻuhinga ki ai. Mahalo pē ʻe ʻikai te ke ʻilo ʻa e ʻuhingá, ka ʻe haʻu ʻa e ngaahi tāpuakí kiate koe moe kakai kehé kapau te mou fanongo kiate Ia mo muimui ʻi Heʻene fakahinohinó.”4