2021
Ko e Tui ʻa ha Faʻe
Tīsema 2021


NGAAHI PEESI FAKALOTOFONUÁ

Ko e Tui ʻa ha Faʻe

Ko e hingoa ʻeku faʻeé ko Tatiafongaenga Tausangafou Palauni-Fuimaono.

ʻI heʻene kei siʻí, naʻe tupu hake ʻa Tatia ʻi ha kiʻi fale mo hono fāmilí ʻi Matautu Lefanga, Haʻamoa. Ko ʻene tamaí, ʻa Palauni Brown, naʻe mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Maʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ka naʻe māmālohi pē he Siasí ʻi ha kiʻi taimi. Naʻe manatu ʻa Tatia ki hono fakalotolahiʻi ʻe heʻene tamai hono uaifí mo e fānau ʻe toko nimá (he taimi ko iá) ke nau maʻulotu ʻi hono siasí, neongo naʻe ʻikai maʻulotu ia.

Ko e faʻe ʻa Tatia naʻe hoko ko ha mēmipa tui lahi ʻo e Lotu Fakatahataha ʻa e Kau Kalisitiane ʻo Haʻamoá (EFKS). ʻI he taimi naʻe ʻaʻahi ange ai e kau faifekau mei he siasi hono husepānití, naʻe ʻikai te ne teitei loto ke pōtalanoa fakamātoato mo kinautolu, ka naʻá ne tali ʻa ʻenau tukupā ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakalanga fakakaukau kiate ia ʻa e tohí, pea naʻe ʻikai fuoloa—neongo naʻe ʻikai ke ne tali ke akoʻi e ngaahi lēsoni ngāue fakafaifekaú—naʻe lau fakaʻaho ʻe he faʻe ʻa Tatia ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

Í ha ʻaho ʻe taha, naʻe talaange ʻe he faʻe ʻa Tatiá ke tānaki ha ngaahi lauʻi maka lalahi, ke taʻotaʻo ʻaki ki lalo e ngaahi tafatafaʻaki ʻo ʻenau ngaahi tainamú. Naʻe talangofua ʻa Tatia ʻo lue ki muʻa ʻi honau falé, ka kimuʻa peá ne lava ke toʻo hake ha lauʻi maka e tahá, naʻe fakafokifā pē ʻene tō ki laló.

Naʻe ʻoho atu ʻa ʻene faʻeé kiate ia mo ʻene kailá. Naʻe tea mo mokoteilo ʻa Tatia ʻo ʻikai ke toe mānava. Ko e meʻa ne ʻuluaki fakakaukau ki ai ʻene faʻeé ko e ui ki he ongo ʻeletaá: ʻa e ongo ʻeletā mei he siasi ʻa hono husepānití.

ʻI he taimi ne aʻu mai ai e ongo ʻeletaá, kuo kiʻi fuofuoloa ʻa e ʻikai ke toe ʻiloʻi ʻe Tatia ha meʻá. Naʻe faingāue e ongo faifekaú he taimi pē ko iá ke ne moʻui, pea ʻi he kamata ke ne ʻā hake, naʻe manatuʻi ʻe Tatia ʻa ʻene fanongo ki he lea ʻa e ʻEletā ʻo pehē, “Faʻē, fiemālie pē. Te ne sai pē. ʻOku ʻi ai e ngāue ʻa e Tamai Hēvaní ke ne fakahoko. ʻE tāpuakiʻi koe mo hoʻo fānaú koeʻuhi ko hoʻo tuí.”

Mei he taimi ko iá, naʻe fakamoʻoni ʻa e faʻē ʻa Tatiá ki he meʻa ko ʻeni ne hook—ko e mana hono fakamoʻui ʻo ʻene tamá—ʻo fakapapauʻi kiate ia ʻa e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea moʻoni, e lakanga fakataulaʻeiki ʻa e ʻOtuá. Naʻe papitaiso ia ʻi he 1959 pea fakatapui e toenga ʻo ʻene moʻuí ki he ngāue ʻa e ʻEiki, kae tautau tefito ki hono tānaki ʻo Isilelí ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí.

Kimuʻa peá ne pekia ʻi he 2019—ʻi hono taʻu 90—naʻe tāpuakiʻi ai ʻa e faʻe ʻa Tatia ke fakamoʻoni ki he hoko ʻo moʻoni ʻa e kikite ʻa e ʻEletaá. Naʻe faifai pea maʻu haʻane fānau ʻe toko hiva pea naʻa nau hoko ko ha kau mēmipa mālohi, mo longomoʻui ʻo e Siasí, pea naʻe ngāue fakafaifekau hanau toko 6. ʻOku nau hokohoko atu hono ohi hake ʻenau fānaú ʻi he Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea ʻoku ongoʻi houngaʻia ha toe toʻutangata ʻe taha ʻo e Kāingalotú ki ha kuifefine faivelenga ʻi hono tukuange ha faingamālie ki he Tohi ʻa Molomoná.

ʻI heʻeku hoko ko e ʻofefine ʻo Tatia ʻi he talanoa ní, ʻoku ou kau ʻi he toʻutangata ko iá. Ko hoku hingoá ko Fōketi, pea naʻá ku tupu hake ʻi heʻeku kuifefine ko Fōketi Masani Le Mamea-Palauni, ʻa ia naʻe ʻikai ngata pē heʻene fakapaleʻi au ʻaki hono hingoá, kae pehē ki ha moʻui ʻo e ʻofá mo e akó. Naʻe ngāue faivelenga ʻa ʻeku kuifefiné—ʻMa’—‘i ‘api ‘o hangē pē ko hono ngaahi uiuiʻi ʻi he Siasí, pea naʻá ku mamata tonu ki heʻene ngāue fakalongolongo mo faivelenga ʻi he tuí he ʻaho kotoa pē. Naʻá ne akoʻi au ke u loto-ʻofa, feilaulau, ngāue mālohi, ngāue tokoni taʻe siokita, pea mo e ngaahi mana ʻoku maʻu mei he ʻalu ki he temipalé he ʻaho kotoá.

Naʻá ku ako, mei heʻeku fineʻeikí, ke u talangofua, ke u hoko ko ha tokotaha totongi vahehongofulu kakato, ke u teuteu ki ha faʻahinga meʻa pē, ke u lotu maʻu pē, mo ʻofa taʻe ʻi ai hano ngataʻanga. Fakatauange ke u hoko maʻu pē ko ha fakamoʻoni ki he tukufakaholo ʻo e tui ʻa ʻeku kuifefine ʻofá.