2021
Naʻa mau Hiva mo e Kau ʻĀngeló
Tīsema 2021


NGAAHI PEESI FAKALOTOFONUÁ

Naʻa mau Hiva mo e Kau ʻĀngeló

Fai ʻe Lillian Arp

ʻI he pongipongi Sāpate ʻo e Konifelenisi Faka-Siteiki ʻa e Siteiki Papatoetoe ʻAokalaní ʻi ʻEpeleli 2021, lolotonga naʻe kei lahi ʻaupito e ngaahi sea naʻe teʻeki ke nofoʻi ʻi he falelotú, naʻe fakafonu e ngaahi sea ʻi mui ʻi he tuʻunga malangá ʻe he kau mēmipa ʻa e kuaea ʻa e Uooti Paʻake Mesí ʻo teuteu ki he ako hiva fakaʻosi ʻemau kuaeá. Ne ʻamanaki ke mau fai ʻa e hiva talitalí ʻi ha haafe houa mei heni, ke fakaafeʻi e Laumālie Māʻoniʻoní mo fokotuʻu ha tūkunga maʻá e fakatahaʻanga fakaʻosi ʻo e konifelenisí.

ʻI he veʻe pianó, naʻá ku talitali ai ki he fakaʻilonga ke u taá. Naʻe teuteu ʻe Brother Moroni Westerlund, ko ʻemau fai hivá, ʻa ʻemau kau hivá ʻaki hono fokotuʻu ke mau hivaʻi ʻemau ʻuluaki notá . . . pea tō hifo hoku lotó. Kuo mau ako hiva he ngaahi māhina lahi, neongo ia, naʻe teʻeki ai pē ke aʻusia e faaitahá ʻi he tuʻunga ʻoku totonu ke aʻu ki aí.

ʻI heʻeku tā e pianó, naʻá ku lava ʻo fanongo ki ha ngaahi leʻo naʻe ʻikai fakapapauʻi. Naʻá ku fanongo ki he fakaʻau ke puli atu ha ngaahi faʻahi koeʻuhi ko e ongoʻi veiveiuá, peá u lotu ʻiate au pē: “Ka ʻe Tamai Hēvani . . . ne mau feinga mālohi ʻaupito.”

ʻI he taimi ne mau leleʻi fakaʻosi ʻai ʻemau hivá, naʻá ku fakakaukau ki heʻemau teuteu ki he ʻaho ko ʻení. Naʻe talitali vēkeveke ʻe heʻemau pīsopé ʻa e fatongia hiva fakasiteikí, ʻaki e tui kakato ki hono uōtí. Naʻe ui ʻe heʻemau kouʻotineita mūsiká, Sisitā Penisī Maungatai, ʻa ʻene faihiva mo e tokotaha tā piano, pea mo fokotuʻutuʻu ʻa ʻemau hivá pea talaki e ngaahi ako hivá. Naʻa mau fili e ngaahi himi fakaʻofoʻofa kae faingofua pē, koeʻuhi naʻa mau ʻilo ʻoku tokosiʻi pē ʻi he uōtí ʻoku hiva notá, pea ko e tokolahi naʻe teʻeki ʻaupito ke nau hiva ʻi ha kuaea kimuʻa.

Ka naʻa nau haʻu ki he ako hivá. Neongo e lahi ʻo ʻenau ngaahi moʻuá, naʻe faifai pea fuʻu tokolahi ʻemau kuaeá, naʻe ʻikai meimei lava ke nau hao kotoa he feituʻu ne fai ai e hivá . . . pea naʻa mau fakahoko ha ngaahi ako hiva tuʻolahi.

Naʻe ʻosi mahino pē mei he kamataʻangá he ʻikai te mau aʻusia e tuʻunga māʻolunga fakakuaeá, ka kia Brother Westerlund, ke lava pē ke fiefia mo fai ʻe he kau hivá honau lelei tahá, “Tukuange pē ke nau hiva,” ko ʻene leá ia.

Ne mau lavaʻi ha leleʻi fakaʻosi neongo ko e olá, naʻe fakalotosiʻi pea naʻá ku vakai atu kia Brother Westerlund. Naʻá ne malimali pē peá ne fai ha lea fakaʻosi ki he kuaeá.

Ŋaʻá ne pehē, “ʻOku tau fakahoko ʻa e hivá ʻo ʻikai ko ʻetau fakahāhā ʻa ʻetau taukei ʻi he hivá, ka ke tau vahevahe ʻa ʻetau fakamoʻoní. Lolotonga hoʻomou hivá, manatuʻi ʻoku ʻi ai ha tokotaha ʻi he haʻofangá ʻokú ne fie maʻu ke ne ongoʻi ho laumālié mo ho tuí. Ko hotau fatongia moʻoni ia ʻi he ʻaho ní.”

Naʻe ʻikai fuoloa kuo kamata ke fonu ʻa e falelotú, ʻo aʻu ki he konga ki mui ʻo e holó. Lolotonga e fakanofonofo ʻa e kau taki ʻo e siteikí mo e ʻēliá ki honau ngaahi nofoʻangá, naʻe fakaʻilonga ʻe Brother Westerlund ki he kuaeá ke nau tuʻu ki ʻolunga.

Naʻá ku tā e talateu ki he ʻemau himi talitalí, pea ʻi he ongo mai ʻa e ʻuluaki notá, naʻe ʻikai ke u tui ki he ongo naʻe haʻu ki hoku telingá. Ko ha ongo kakato, fakalotolahi mo faaitaha! Naʻá ku hila hake mei heʻeku laʻipepa hivá mo e ongoʻi fakaofo. “Ko hai ʻoku hivá?”

Ne mahino moʻoni, ko e kau hiva fiefia, faivelenga ʻo ʻemau uōtí, kae hangē ha hueloʻi laʻā naʻe hū mai ʻi he puipui ʻo e falelotú he taimi pē ko iá, ne u toe fanongo ki ha hositē naʻe ʻikai ke hā mai, naʻa nau tokoni ke fakamālohia e kuaeá. Naʻe fakaʻofoʻofa ʻemau hiva talitalí. Naʻe toe fakaʻofoʻofa pehē foki mo ʻemau ongo hiva hono hokó, pea pehē foki mo e laumālie fakaʻofoʻofa naʻá ne hūfia kotoa ʻemau fakatahá.

Naʻe ʻikai ko au pē ne ʻiloʻi e mana ʻo e ʻaho ko iá. Naʻe talamai kiate au ʻe Tesimoni Maungatai kimui ange—ko ha taha ʻo ʻemau kau tēnoá—“ʻOku ou lava ʻo fakamoʻoni ki ai . . . ʻi he taimi ne tau kamata hiva aí, naʻá ku fanongo ki ha ongo leʻo foʻou, tokotaha ʻi hoku tafaʻaki toʻohemá, pea tokotaha ʻi hoku tafaʻaki toʻomataʻú, pea ʻoku ʻikai ko ha toko ua ʻi heʻetau kau hiva.”

Naʻe vahevahe foki ʻa e aʻusia pehē ʻe Keila Takavaitau taʻu hongofulu mā ua ki heʻene faʻeé. Ko hono ʻuluaki taimi ia he kuaea ʻa e uōtí, pea ʻi he ʻosi ʻa e konifelenisí naʻá ne pehē, “Mami . . . naʻe ongo ʻo hangē ʻi he taimi naʻa tau hiva aí, naʻe hiva ʻa e kau ʻāngeló mo kitautolu.”

Kuó u hoko ko e konga ʻo ha ngaahi kuaea lahi he ngaahi taʻu lahi, ka ne fakapapauʻi mai kiate au ʻe he kuaea ko ʻení ʻa e sīpinga kuó u toutou fakatokangaʻí. ʻI he taimi ʻoku tau fakahoko ai hotau lelei tahá ke ako e hivá, ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ʻaki hotau tūkuingatá ke tauhi ki he ngaahi ako hivá, ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau tukulolo ai lolotonga e ngaahi fakaholomuí mo e fakalotofoʻí, ʻi he taimi ʻoku tau, “ngāue faivelenga ai . . .” neongo hotau ngaahi vaivaí pea “ʻo ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí” (2 Nīfaí 25:23), ʻe lava ʻe he Tamai Hēvaní ʻo fakakakato ʻa ʻetau ngaahi tōnounoú, “koeʻuhi ke tupu ʻi heʻene ʻaloʻofá ʻa hoʻomou haohaoa ʻia Kalaisí” (Molonai 10:32).

Te Ne lava foki ʻo tuku mai ʻEne kau ʻāngeló ke hiva mo kitautolu.