2022
Taau mo e ʻEikí: Ngaahi lēsoni mei he Ngoue Taló
Sune 2022


PŌPOAKI MEI HE KAU TAKI FAKAʻĒLIÁ

Taau mo e ʻEikí: Ngaahi lēsoni mei he Ngoue Taló

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne u loto ai ke tō ha ngoue talo, ʻa ia ko ʻemau pateta faka-Polinisiá ia. Ke tokoni ʻi he ngāue ko ʻení, ne u ʻalu ai ke talanoa ki haʻaku kaungāmeʻa mamae—ko ha kaumātuʻa ʻi he uōtí—ne lahi ʻene ʻilo ki he ngoué, pea ʻi he ngaahi taʻu lahi, kuó ne maʻu ai e taukei kotoa ke maʻu ha talo foha lelei ʻi heʻene fa’a’apu (ngoueʻangá). Ne u kole ange pe ʻe lava mai ki hoku ʻapí ke akoʻi mai ʻa e founga mahuʻinga ki hono tō ʻo ha talo foha lelei. Naʻá ne tali ʻeku fakaafé. Naʻá ne fiefia ke vahevahe ʻene ʻiló.

Ne ma talanoa ʻi ha miniti ʻe 30, pea ne u hiki ʻa e fakamatala lahi taha kau ki he ngaahi konga mahuʻinga ki hono tō ʻo ha ngoue taló ne u ala lavá. Ne u muimui ʻi heʻeku fakamatala ne hikí ke tō ʻo fakatatau ki he faleʻi ne ʻomai ʻe hoku kaungāmeʻá. Ne u fiefia ʻi hono fuʻifuʻi ʻeku ngoue taló ʻi he ʻaho kotoa. Ne u lava ke vakai ki he maʻuiʻui ʻa e ngoue taló ʻi he ʻaho ki he ʻaho; naʻe hā fakaʻofoʻofa. Ne u fakakaukauloto atu ki heʻeku maʻu meʻatokoni mei heʻeku ngoue taló.

Ne faifai pea aʻu ki he taimi taʻaki ʻo e taló; hili ia ha māhina ʻe fitu. Ne ʻikai ke u faʻa tatali ke vakai ki he foha ʻo ʻeku ngoue taló. Ne u toʻo atu e sāvoló ke taʻaki hake e foha ʻo e taló. Ne u ʻohovale, ne ʻikai ha foʻi foha ʻo e taló. Ne teʻeki ke foha e taló ia. Ne ʻikai ola lelei! Ne u vakai ki he matuʻotuʻa e taló—ʻo laka hake ʻi he mita ʻe tahá hono māʻolungá, pea naʻe lanu mata, ko e fakaʻilonga ʻoku moʻui lelei.

Ko e hā e meʻa ne hoko ki heʻeku ngoue taló ne ʻikai ke tupu ai hangē ko e ngoue hoku kaungāmeʻá? Ne u muimuiʻi e faleʻi kotoa pē naʻá ne ʻomaí.

ʻOku ou fie vahevahe ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi lēsoni ne u ako mei he aʻusia ko ʻení, tautefito ki he tokoni ʻa e ngaahi lēsoni ko ʻení kiate au mo hoku uaifí ʻi hono ohi hake ʻema fānaú ke nau nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá, pea hoʻata mai ha ngaahi fua ʻoku taau mo e ʻEikí.

Ko e fuofua lēsoni ne u akó, ʻoku fie maʻu ʻe he taló ha vai lahi ange ke tupu. ʻOku ʻikai te u tui ne feʻunga ʻeku fuʻifuʻi ʻeku ngoue taló. ʻOku ʻikai totonu ke fuʻu loloto hono tō ʻo e “pulopulá” (fohá) ʻa ia ko e tefito ia ʻo e fuʻu taló; pea kapau ʻoku pehē, ke fakataimi pē. Neongo ia, kuo pau ke hauhau maʻu pē ʻa e kelekelé ke lava ʻo tupu ʻa e aká pea ke foha mai.

Hangē ko e taló, ʻoku fie maʻu ʻetau fānaú ke fafanga maʻu pē ʻaki ʻa e folofolá. ʻOku tau faʻa pehē ʻoku feʻunga pē hono ʻomai ʻetau fānaú ki he ngaahi fakatahaʻanga he Sāpaté. Meʻapangó, he ʻikai ke nau lava ʻo moʻui ʻi he māmani ko ʻení kapau ʻe toki fafanga faka-Sāpate pē. ʻOku fie maʻu ke tau tuku taimi ke akoʻi ʻetau fānaú maʻu pē ʻi hotau ngaahi ʻapí. ʻOku fakamanatu mai ʻe he ʻEikí ki he mātuʻá ʻoku totonu ke nau akoʻi ʻenau fānaú “ke nau ʻiloʻi ʻa e tokāteline ʻo e fakatomalá, tui kia Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, pea mo e papitaisó mo e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25). Kae ʻoua pē kuo mahino ki heʻetau fānaú, ʻoku pau ke hokohoko atu ʻetau akoʻi kinautolu e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e tokāteline ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko e hā ʻoku finangalo ai ʻa e ʻEikí ke fakakakato ʻe he mātuʻá ʻa e fatongia ko ʻení? ʻOku maʻu ʻa e talí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻi he folofola ʻa e ʻEikí “ʻoku feinga ʻa Sētane ke fakatafoki ʻa honau lotó mei he moʻoní, koeʻuhí ke nau hoko ʻo kui ʻo ʻikai mahino kiate kinautolu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 78:10); pe “ʻoku haʻu ʻa e tokotaha angakoví na ʻo toʻo atu ‘a e māmá mo e moʻoní, mei he fānau ʻa e tangatá, tuʻunga ʻi he talangataʻá, pea koeʻuhi ko e ngaahi talatukufakaholo ʻa ʻenau ngaahi tamaí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:39). ʻI heʻetau hoko ko ha mātuʻá, kuo pau ke tau fai ha ngaahi tukufakaholo lelei ʻi hotau ngaahi ʻapí ke akoʻi ʻetau fānaú ʻi he ongoongolelei ʻo Kalaisí.

ʻI hono fakafeʻiloaki ʻo e polokalama “Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú” lolotonga ʻa e Konifelenisi Lahi ʻo ʻOkatopa 2018, naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Kuo hokosia e taimi ke ʻi ai ha Siasi ʻoku fakatefito ʻi ʻapi, kae poupou ki ai e meʻa ʻoku hoko ʻi hotau ngaahi ʻapisiasi fakakoló, fakauōtí, mo e fakasiteikí.”1 Tau fakahaaʻi muʻa ʻa e tui ʻoku fie maʻu ke ʻai hotau ngaahi ʻapí ko ha faiʻanga ako ʻo e ongoongoleleí maʻa ʻetau fānaú. Ko e founga ʻeni ne foaki mai ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfita moʻui, ko Lāsolo M. Nalesoní, ke ʻoua naʻa liliu ʻe Sētane ʻa e lotu ʻetau fanaú mei he moʻoní.

Ko e lēsoni hono uá, ʻoku tānaki atu ia ki he moʻui ʻi ha ʻātakai ʻoku hauhau e ʻeá, naʻe fiemaʻu ki he taló ke tokangaʻi maʻu pē koeʻuhí ʻoku fie maʻu ʻe he taló ha ivi nitrogen lahi; ka ko e meʻapangó ne teʻeki ai te u fai ia. Mahalo ne ngalo ʻiate au ʻa e fakamatala mahuʻinga ko ʻení ʻi heʻeku talanoa mo hoku kaungāmeʻá.

ʻOku fie maʻu ʻetau fānaú ʻi he founga tatau ke “fafanga” fakalaumālie. Ko e meʻa fakamamahi ia kia kitautolu mātuʻá, hili ha ngaahi taʻu lahi ʻo hono ohi hake ʻetau fānaú, ke fakatokangaʻi ʻoku ʻikai mālohi feʻunga honau fakavaʻé—ʻo ʻikai ke nau taha ʻia Kalaisi.

Tau fehuʻi loto pē ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení. Ko e hā ʻoku fie maʻu ʻe heʻetau fānaú ke nau tupulaki fakalaumālie ange ai? Ko e hā ʻa e fafanga ʻoku nau fie maʻú? Ko e niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi sīpinga ʻoku ou fakakaukau ʻoku mahuʻinga.

  • Ko e fafanga ʻo e tui ʻi hotau Fakamoʻui ko Sīsú Kalaisí.

  • Ko e fafanga ʻo e ʻiloʻi ʻEne ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi hono ako maʻu pē mo fakamātoato ʻa e folofolá.

  • Ko e fafanga ʻo e ʻofa ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

  • Ko e fafanga ʻo hono ʻiloʻi e founga ke fetuʻutaki ai mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Ko e fafanga ʻo e fiemaʻu maʻu pē ke muimui ki he ngaahi fokotuʻu ʻa e palōfita moʻuí.

Tau fakapapauʻi ʻoku hoko ʻa e ngaahi fafanga ko ʻení ko e konga ʻo e moʻui fakaʻaho ʻetau toʻu tupú mo ʻetau fānaú. Ka ne taʻe ʻoua ia, ʻe iku hangē ʻetau toʻu tupú mo e fānaú ko e toʻu tangata kei tupu hake ʻo e Kau Nīfaí (Mōsaia 26:1–4) mo e Kau Leimaná (3 Nīfai 1:29–30) ʻi hono fakamatalaʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ne ʻikai ke mahino kiate kinautolu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá.

Tau tali lelei muʻa ʻa e ui mei hotau Palōfita ko Lāsolo M. Nalesoní ke fakahaofi hotau toʻu tangata kei tupu haké. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Lea Fakafe‘iloakí”, Liahona, Nōvema 2018, 7.