2022
Tukufakaholo ʻo e Tui ʻi he Ngāue Fakafaifekaú
Sune 2022


NGAAHI PEESI FAKALOTOFONUÁ

Tukufakaholo ʻo e Tui ʻi he Ngāue Fakafaifekaú

ʻI he ʻaho 2 ʻo Māʻasi 1942, naʻe ui ai e kau palesiteni fakamisiona kotoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau foki ki ʻapi koeʻuhí ko e Tau Lahi ʻa Māmani Hono Uá. Naʻe uiuiʻi ʻa Palesiteni ʻAsipeli Kemipolo ko e palesiteni misiona leʻoleʻo ʻi he Misiona ʻAositelēliá. Naʻe vaheʻi ia ʻe ha palesiteni misona mālōlō, ko ʻElavoni W. ʻOme ʻi he ʻaho 27 ʻo ʻEpeleli 1942.

Naʻe ʻiloa ʻa ʻAsipeli Kemipolo ʻi heʻene mateaki mo e ngāue mālohi ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ne ngāue ʻi he ngaahi founga kehekehe ke langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi ʻAositelēlia, kau ai ʻene hoko ko ha tokoni ki he kau palesiteni fakamisiona kimuʻa. Hili e pekia hono uaifí, naʻá ne ngāue fakafaifekau ʻi hono taʻu 70 tupú pea fefonongaʻaki holo kakato ʻi he misiona ʻAositelēliá. Ne ʻikai lavelaveʻiloa ʻe Palesiteni ʻAsipeli Kemipolo ʻi he 1942 naʻá ne langa e fakavaʻe ʻo e tuí, mateakí mo e ngāue tokoní ʻi ha ngaahi lauitaʻu lahi kimui ai.

ʻI Siulai 2020, naʻe hoko ai ʻa e makapuna ua ʻo Palesiteni Kemipolo, ko Teili Kemipolo Molá, ko e taha fakamuimui ʻo e kau tautehina ʻe toko tolu ke maʻu ha uiuiʻi ko ha palesiteni misiona; kuo ʻosi fakahoko foki hono ongo tokoua ko Ueini mo Kala ʻa e fatongia ko iá. Naʻe fāʻeleʻi ʻa e kau tautehina ko ʻení ʻi Pilisipeini, ʻAositelēlia ko e toʻu tangata hono nima ʻi he Siasí pea tupu hake mo e tukufakaholo ʻo e tui, mateaki mo e ngāue tokoni ʻa ʻenau kui uá.

Naʻe fua fatongia ʻa e tokoua fika ua ko Kala, ko ha Fitungofulu Fakaʻēlia ʻi he ʻĒlia Pasifikí, naʻá ne hoko ko ha palesiteni fakamisiona ʻi he Misiona Australia Perth mei he 2007 ki he 2010. Ko e misiona tatau ʻeni naʻá ne ngāue ai ʻi heʻene kei talavoú. Naʻe fua fatongia hono taʻokete ko Ueiní, ko ha palesiteni fakamisiona ʻi he Misiona Philippines Tacloban mei he 2014-2017 pea ʻoku lolotonga hoko ko e Palesiteni ʻi he Senitā Akoʻanga Fakafaifekau ʻi he ʻOtu Filipainí. Naʻe fakahoko foki e fuofua ngāue fakafaifekau ʻa Ueiní ʻi he Misiona Philippines Manila ʻi heʻene kei talavoú. Kuo fakahoko fatongia foki ʻa Teili, ko e tokoua siʻisiʻi tahá ʻi he Misiona North Carolina Raleigh talu mei he 2020. Naʻe fuofua ngāue fakafaifekau ʻi he misiona Australian Melbourne.

Fakataha mo ʻenau kuitangata uá, ʻAsipeli Kemipolo, naʻe hokohoko atu ʻa e tukufakaholo ko ʻeni ʻo e tuí ʻi heʻenau kui, ko ʻAlani Kemipoló, ʻa ia ko e fuofua peteliake ʻi he Siteiki Brisbane Australia foʻou ne fokotuʻu ʻi he 1960. Naʻe faiako maʻu pē ʻa ʻAlani mei he tuʻunga malangá, pea ki hono fāmilí, naʻá ne vahevahe ʻa e fiemaʻu ko ia ke tokanga ki he tukufakaholo ʻo e tuí mo e mahuʻinga ʻo e kātaki ki he ngataʻangá. Ne ngāue fakafaifekau foki ʻa ʻAlani mo hono uaifi ko Metí ʻi he Misiona Australia Adelaide ʻi heʻena matuʻotuʻa angé.

Naʻe hoko ʻa e tamai ʻa e kau tautehiná, ʻa ʻAfa Mola, ko ha tokoni ʻi ha kau palesiteni fakasiteiki pea mo ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e Temipale Sydney mo e Brisbane foki. Naʻe ngāue foki ʻa ʻAfa mo Seni, ko e mātuʻa ʻo e fānau tangata ʻe toko tolu mo e toko ua fefine, ʻi he Misiona Australia Adelaide pea ʻi he Temipale Fiji. Kuo fokotuʻu ai heni ha sīpinga ki heʻena fānaú pea mo e ngaahi makapuna ʻeni ʻe toko 16 ʻoku nau lolotonga ngāue fakafaifekau pe ngāue kimuʻa.

Kuo hoko ʻena ngāue ko e ongo faifekau kei talavoú ko ha tākiekina lahi ʻi heʻena moʻuí fakatouʻosi. Kuo tokoni ʻa e liliu fakataautaha mo e liliu ʻoku hoʻata mai ʻi he moʻui ʻa e kakai kehé, ʻo fakafou ʻi hono moʻui ʻaki ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ke fakatupu ha sīpinga māʻoniʻoni ʻo hono moʻui ʻaki mo e ngāue tokoní ʻi honau ngaahi fāmilí takitaha. Ko e loto ia ʻo e kau tautehina ko ʻení ʻe toko tolú mo honau ongo tuofāfiné, ke feinga ke hokohoko atu ʻa e tukufakaholo ko ʻeni ʻo e tuí ki he ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú.

Neongo ʻa e ngaahi pole ʻoku hoko ʻi he mahaki fakaemāmani lahi ko ʻení ki he kau faifekau ʻoku nau ngāué, ʻoku nau kei tui pē ʻoku ʻikai ha toe taimi lelei ange ke ngāue fakafaifekau ka ʻi he taimí ni. ʻOku tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku ngāue ʻi he tupulaki mo e lavameʻa fakataautaha, ʻi he langa hake ʻe he kau faifekaú ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe he kau tautehina Molá ʻoku tāpuakiʻi mo fakamonūʻia ʻi he hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻenau moʻuí pea pehē kiate kinautolu ʻoku uiuiʻi kinautolu ke nau tokoniʻí. Mei he aʻusia tonu ʻi heʻenau moʻuí pea ʻi he kau faifekau tokolahi ne nau ngāue mo iá, ʻoku nau fakahoko mai ai e ngaahi ola lelei ko ʻení mei heʻenau ngāue fakafaifekaú:

  1. Ko ha loto ke ako mo teuteu ange ki ha kahaʻu fakafalala pē kiate kita.

  2. Loto-falala kiate kita mo e malava ke fetuʻutaki lelei mo e kakaí.

  3. Ko e liliu fakataautaha ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongoleleí.

  4. Fakatupu ha ngaahi manatu fakalaumālie mo e kāingalotu lelei mo e kakai fiefanongó.

  5. Ko ha loto-falala ʻoku maʻu mei he ngāue maʻá e ʻEikí ko ha faifekau taimi-kakato.

ʻOku hoko ʻa e ngāue fakafaifekaú ko e taha ʻo e ngaahi founga mahuʻinga taha ʻoku lava ai e kāingalotu ʻo e Siasí ke tokoni lahi ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Kuo hoko ʻa e ngāue fakafaifekau fakafāmili ʻi he laui taʻu ko ha tukufakaholo. Neongo ne maʻu ʻe he kau tautehina Molá ʻa e kupuʻi lea ʻa Palesiteni J. Lūpeni Kalake (1871–1961) ʻoku pehē, “ʻI he ngāue maʻá e ʻEikí, ʻoku ʻikai mahuʻinga e feituʻú ka ko e foungá”1, ʻoku nau houngaʻia foki ko e tukufakaholo ʻo e tui honau fāmilí mo e faingmālie ke tokoni ʻi hono langa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi ha faʻahinga meʻa pē ʻe kole ʻe he ʻEikí ke nau faí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. J. Reuben Clark Jr. in Conference Report, Apr. 1951, 154.