2022
Ko e Mīsaia Kuo Talaʻofa Maí
Tīsema 2022


“Ko e Mīsaia Kuo Talaʻofa Maí,” Liahona, Tīsema 2022.

Ko e Mīsaia Kuo Talaʻofa Maí

Talu mei he kuonga ʻo ʻĀtamá mo hono ui ʻe he ʻOtuá ʻEne kau tamaioʻeikí ke nau fakamoʻoni ki he hāʻele mai ʻa ha Mīsaia te Ne foaki ʻa e ʻofá, ʻamanaki leleí, mo e fiefiá.

ʻĪmisi
Mele mo Siosefa mo e pēpē ko Sīsuú

Behold the Lamb of God [Vakai ki he Lami ʻa e ʻOtuá], tā ʻa Walter Rane

ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he hā mai ʻa e kau ʻāngeló ʻi hono ʻaloʻi ʻo Sīsū ʻi Pētelihemá, ʻo pehē, “Fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻi ʻolungá” (Luke 2:14). Ne nau fiefia ʻi heʻenau ʻiloʻi ko e pēpē valevalé ni te ne fakaava e matapā ki he moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá. Naʻe tonu moʻoni pē ʻa e hā ʻa e fetuʻú ke fakamaama e langí ke fakalangilangiʻi e hāʻele mai e ʻAlo Tofu pē ʻe Taha ʻo e ʻOtua Mafimafí ne Fakatupú ki he moʻui fakamatelié.

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfitá ʻi ha taʻu ʻe afe ʻa hano ʻaloʻi ʻo e Mīsaia kuo talaʻofa maí, ko ha taha te ne “huhuʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻe tui ki hono huafá” (Hilamani 14:2).

Naʻe kikiteʻi ʻe ʻĪsaia, “Ko ia ko e ʻEikí pē te ne ʻoatu kiate koe ʻa e fakaʻilongá; vakai, ʻe tuʻituʻia [ha] tāupoʻou, pea ʻe fāʻeleʻi [ha] tama, pea ʻe ui hono huafá ko ʻImanuela” (ʻĪsaia 7:14).

Naʻe fakahā ʻe Maika, “Ka ko koe, Pētelihema ʻEfalata, neongo ʻokú ke siʻi hifo ʻi he ngaahi toko afe ʻo Siutá, ka ʻe haʻu ia meiate koe kiate au, ʻa ia ʻe pule ʻi ʻIsilelí; ʻa ia kuo talu mei muʻa ʻene hāʻele atú, mei he kamataʻangá” (Maika 5:2).

Naʻe mamata ʻa Nīfai ki ha tāupoʻou ʻokú ne “fua ha tamasiʻi ʻi hono nimá” pea naʻe fakahā ange ʻe ha ʻāngelo ko e “Lami ia ʻa e ʻOtuá, ʻio, ko e ʻAlo ʻo e Tamai Taʻengatá!” (1 Nīfai 11:20, 21).

ʻI heʻeku lau e ngaahi talaʻofa fakaepalōfita ʻo hono ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí—tautautefito ki he lolotonga ʻo e faʻahitaʻu Kilisimasí—ʻoku ou ongoʻi hono toe fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ko Ia ʻa e Mīsaiá. ʻI heʻeku ako e folofola ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne moʻuí, ʻoku ou ʻiloʻi mo ʻofa ʻiate Ia ʻi he meʻa kuó Ne fai maʻatautolu kotoá. Ko e laumālie ʻo e ʻofá ʻa e laumālie ʻo e Kilisimasí.

“He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (Sione 3:16).

Ko ha meʻaʻofa mahuʻinga fau e meʻaʻofa ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ko Ia ʻa e meʻaʻofa ʻokú Ne fakamaama hotau halá mo hiki hake kitautolú. Ko Ia ʻa e meʻaʻofa ʻokú Ne tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻa ʻo ʻetau fononga fakamatelié. Ko Ia ʻa e meʻaʻofa ʻokú Ne foaki ʻa e ʻofa fakalangí, ʻamanaki lelei ʻoku tuʻuloá, mo e fiefia moʻoní.

ʻOfa Faka-ʻOtuá

ʻI heʻetau vakai ki he maʻongoʻonga fau ʻa e fakatupu ʻa Sihová ʻo fakatatau ki he fakahinohino ʻEne Tamaí, ʻoku fakanatula pē ʻetau ofo ʻi Hono mālohí pea ongoʻi ke moihū kiate Iá. ʻOkú Ne maʻongoʻonga ange ʻiate kitautolu. Ka ʻoku fakatupu ʻe he ngaahi meʻa ne hoko ʻi Hono ʻaloʻi loto-fakatōkilalo fakamatelié ha ongoʻi ʻofa taʻe-hano-tatau.

Naʻe mei lava pē ke ʻaloʻi ʻa Sīsū ki ha faʻahinga tūkunga pē naʻe fili ʻe he Tamaí. ʻI hono fakahoko e kikite ʻa Maiká (vakai, Maika 5:2), naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻi he fonua moʻunga ko Siuteá. Ne talitali lelei Ia ʻe ha kau tauhisipi loto-fakatōkilalo. Naʻe muimui ʻa e kau tangata potó ʻi ha fetuʻu ke hū kiate Ia. Naʻe ilifia e kau taki fakapolitikalé kiate Ia. Naʻe pau ke hola ʻene ongomātuʻá ki ha fonua muli ke fakahaofi Ia.

ʻI he taimi naʻe malu ai ke nau fokí, naʻe tataki ʻa Mele mo Siosefa ki ha kiʻi kolo taʻeʻiloa ʻi he ʻotu moʻunga ʻo Kālelí. Naʻe nofo ai ʻa Sīsū ʻi ha meimei taʻu ʻe 30 kimuʻa pea kamata ʻEne ngāue fakafaifekau ki he kakaí.

Naʻe hōifua ʻa Sīsū Kalaisi ke hifo mei Hono taloni ʻi he toʻukupu toʻomataʻu ʻo e Tamaí ke toʻo kiate Ia ʻa e moʻui fakamatelié. Naʻá Ne fakahoko ia ʻi he ʻofa ki he foha mo e ʻofefine fakalaumālie kotoa pē ʻo ʻEne Tamaí ʻa ia ʻe fanauʻi mai ki he māmaní, ʻo kau ai koe mo au.

Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú, naʻe ʻikai ke Ne fakamāvahevaheʻi ʻa e tuʻumālié mei he masivá, tangatá mo e fefiné, talavoú mo e matuʻotuʻá, moʻui leleí mo e mahamahakí. Naʻe ʻikai ke Ne liʻaki ʻa kinautolu ne kehe ʻenau tui fakalotú pe anga fakafonuá. Naʻá Ne ʻofeina e taha kotoa pē. ʻOkú Ne ʻofa ʻi he taha kotoa pē.

“ʻOku tau ʻofa kiate ia, koeʻuhi ko ʻene tomuʻa ʻofa mai kiate kitautolú” (1 Sione 4:19). Pea kuó Ne fekau mai, “Ke mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu, ʻo hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú” (Sione 15:12).

ʻAmanakiʻanga ʻo e Māmaní

ʻOku pehē ʻi ha kiʻi foʻi hiva Kilisimasi manakoa, “ʻE Hāʻele Mai ʻa ʻImanuela ʻo huhuʻi e pōpula ʻa ʻIsilelí.”1

Mahalo he ʻikai ke tau hoko ko ha kau pōpula ʻi ʻIsipite pe Pāpilone, ʻo hangē ko e kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, ka ko ha kau pōpula kitautolu—ko e pōpula ki he angahalá mo e maté. Pea hangē ko ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, ʻoku tau ʻamanaki atu ki ha fakahaofi. Naʻe talaki ʻe he ʻaloʻi ʻo “ha Fakamoʻuí, ʻa ia ko Kalaisi ko e ʻEikí” (Luke 2:11) ʻa hono fakahoko ʻo e ʻamanaki lelei ko iá. Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau hiva ai ʻo kau ki Pētelihema, “Ko e ngaahi fakaʻānauá, ne hoko kotoa.”2

ʻOku fakaʻilongaʻi ʻe he ʻaloʻi, moʻui, Tutuki, mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ha “ongoongo ʻo e fiefia lahi” (Luke 2:10) ʻo e fakamoʻuí, tauʻatāiná, mo e fakahaofí.

ʻI he lea faka-Mīsaia ʻa ʻĪsaiá, naʻá ne pehē, “ʻOku ʻiate au ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ko [e ʻOtuá]; koeʻuhí kuo fakanofo au ʻe [he ʻEikí] ke u malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he angamaluú; kuó ne fekau au ke nonoʻo ʻa e loto mafesí, ke fakahā ʻa e tauʻatāina ki he kau pōpulá, pea ke fakaava ʻa e fale fakapōpulá kiate kinautolu kuo haʻisiá” (ʻĪsaia 61:1; naʻe tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻOku mou manatuʻi ʻi he kamata e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he māmaní, naʻá Ne lau e ngaahi lea ko iá ʻi ha falelotu ʻi Nāsaleti. Peá Ne fakahā ange, “Kuo fakamoʻoni ‘i he ʻahó ni ʻa e tohi ko ʻení ʻi homou telingá” (Luke 4:21).

Koeʻuhí naʻe hoko ʻa e tamasiʻi ko Kalaisí ko e Mīsaia ʻa ia naʻá Ne fakalahi ʻEne ngāue fakafaifekaú mo Hono misioná ʻaki hano fakahoko e finangalo ʻo e Tamaí, ʻokú Ne fakahaofi ai kitautolu mei he mate fakalaumālie mo fakatuʻasinó.

“Ko e Tuʻi Maʻongoʻonga ia ko ʻImanuelá, ʻoku tuʻu he ʻahó ni ʻi he toʻomataʻu ʻo ʻEne Tamaí. Ko Ia ʻa e maama, mo e moʻui, pea mo e ʻamanaki leleiʻanga ʻo e māmaní. Ko Hono ʻalungá, ko e hala ia ʻoku fakatau ki he fiefia ʻi he moʻui ko ʻení pea mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí.”3

ʻĪmisi
Kalaisi ʻi Ketisemani

Ko Kalaisi ʻi Ketisemani, tā fakatātaaʻi ʻe Harry Anderson

Fiefia ʻi he ʻEikí

Ko e ʻalo ʻo e ʻOtuá ʻa e pēpē ʻi he ʻaiʻanga kai ʻi Pētelihemá, ʻa ia ne fekauʻi mai ʻe he Tamaí ke hoko ko hotau Fakamoʻuí. ʻE lava ke fakamaʻamaʻa ʻetau ngaahi kavengá ʻi he fiefia ʻoku tau ongoʻi koeʻuhí ko ʻEne hāʻele maí (vakai, ʻAlamā 33:23). Ko hono ʻuhingá he ko e pēpē ʻo Pētelihema ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he angahalá mo e maté, te ne lava foki ʻo fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he mamahí, veiveiuá, manavaheé, mo e faingataʻaʻiá.

ʻOku mou manatu ki he ngaahi lea naʻe akoʻi ʻe Sēkope fekauʻaki mo e hāʻele mai ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí:

“ʻOiauē hono ʻikai ke lahi ʻa e māʻoniʻoni ʻa hotau ʻOtuá! He ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa pē, pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku ʻikai te ne taʻe-ʻafioʻi.

“Pea ʻokú ne hāʻele mai ki he māmaní koeʻuhi ke ne fakamoʻui ʻa e kakai fulipē ʻo kapau te nau tokanga ki hono leʻó; he vakai, ʻokú ne kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi ʻa e kakai kotoa pē, ʻio, ʻa e ngaahi mamahi ʻa e kakai moʻui kotoa pē, ʻa e kakai tangata, mo e kakai fefine fakatouʻosi, pea mo e fānau, ʻa ia ʻoku kau ʻi he fāmili ʻo ʻĀtamá.

“Pea ʻokú ne kātakiʻi ʻeni koeʻuhi ke hoko ʻa e toetuʻú ki he kakai fulipē, koeʻuhi ke tuʻu ʻa e kakai fulipē ʻi hono ʻaó ʻi he fuʻu ʻaho lahi mo fakamanavahē ko ia ʻo e fakamāú” (2 Nīfai 9:20–22).

Ke maʻu e laumālie ʻo e Kilisimasí, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau lau ʻEne folofolá pea ako fekauʻaki mo ʻEne moʻuí ka ʻoku tau ngāueʻi foki e meʻa ʻoku tau akó. ʻOku kau ai hono fafanga e fanga sipi ʻa e Fakamoʻuí ʻaki hono tānaki kinautolu ki Heʻene tākangá. ʻOku tau fakatahataha ʻi heʻetau vahevahe ʻa e fiefia ʻoku tau ongoʻi koeʻuhí ko Hono ʻaloʻí pea koeʻuhí ko hono Fakafoki Mai ʻo ʻEne ongoongoleleí. Kapau ʻoku tau ʻi he hala kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí maʻatautolú, te tau maʻu ʻEne māmá ke fakahā ki he niʻihi kehé ʻa e hala kiate Iá.

ʻE lava ke faingataʻa ʻa e moʻuí, pea ʻe lava ke tuʻu laveangofua ʻetau tuí ʻi he ngaahi taimi faingataʻá. ʻI he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e faingataʻá mo e mamahí, mahalo te tau fifili pe ʻoku taʻeʻaonga nai ʻetau tui ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ka naʻe fakataumuʻa e ngaahi faingataʻá ke takiekina kitautolu ki he Fakamoʻuí koeʻuhí ke Ne lava ʻo ngaohi kitautolu ke tau malava lelei ange ʻo hiki hake ʻa e niʻihi kehé kiate Ia. ʻI heʻetau vahevahe ʻa e “fiefia” (3 Nīfai 1:13) ʻo ʻEne hāʻele maí, ʻoku tau hiki hake ai hotau ʻulú mo fakamolū hotau lotó. ʻOku ou palōmesi atu ʻe hoko mai ʻa e ʻaho ko iá, kapau ʻoku teʻeki hoko ia, ʻe fakapapauʻi ai hoʻo tui ki Heʻene hāʻele maí. ʻE hoko ia ko ha ʻaho fakafiefia.

Ko e Kilisimasí ko ha taimi ia ʻo e ʻofa, ʻamanaki lelei, mo e fiefia. Ko ha taimi foki ia ʻo e loto houngaʻiá mo e fakalaulaulotó. ʻOku tau faʻu ha ngaahi manatu melie foʻou mo toe fakahoko e ngaahi aʻusia ʻo e kuohilí lolotonga e Kilisimasí. ʻOku tau ʻofa ki he fāmili mo e ngaahi kaungāmeʻa kuo nau mālōloó. ʻOku tau fifili ki he vave e lele ʻa e taʻú pea mo e meʻa ʻe hoko ʻi he taʻu foʻoú. Pea ʻi he lotolotonga ʻo ʻetau fakaʻānauá, ʻoku tau fakafetaʻi ki he ʻOtuá koeʻuhí ko e meʻaʻofa nāunauʻia ʻoku ui ko “Fakaofo, ko Akonaki, ko e ʻOtua Māfimafi, ko e Tamai Taʻengata, ko e ʻEiki ʻo e Melinó“ (ʻĪsaia 9:5).

ʻOfa ke fakafonu ho lotó ʻe he laumālie ʻo e meʻaʻofa Kilisimasi ko iá ʻi he faʻahitaʻu ko ʻení pea ʻi he taʻu ka hokó.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “O Come, O Come, Emmanuel [ʻE Hāʻele Mai ʻa ʻImanuela ʻo huhuʻi e pōpula ʻa ʻIsilelí],” ʻi he An Annotated Anthology of Hymns, ed. J. R. Watson (2002), 34.

  2. “Kolo ko Pētelihemá,” Ngaahi Himí, fika 116.

  3. Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” ChurchofJesusChrist.org.