2022
“Te Tau Kei Ako Maʻu Pē”
Tīsema 2022


“Te Tau Kei Ako Maʻu Pē,” Liahona, Tīsema 2022.

Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá

“Te Tau Kei Ako Maʻu Pē”

Kuo fakahoko ʻe he akó ha liliu lahi ki he fāmili Kavalihoó, ʻa ia ʻoku nau lau ʻa e akó ko ha fakamaʻunga ʻi heʻenau moʻuí.

ʻĪmisi
fokotuʻunga tohi

ʻI he taʻu 18 ʻa Laimunitō Kavalihoó, naʻe mālōlō ʻene tangataʻeikí. Naʻe maʻu moʻui ʻene tangataʻeikí mei he fō maʻá e ngaahi fāmili kehé. Ka kuo mole ʻeni e kiʻi paʻanga hū mai ko iá.

ʻOkú ne manatu ʻo pehē, “Ko au naʻe lahi tahá, ko e fohá pē au, mo hoku tuofāfine ʻe toko fā. Ko ia ai, naʻe fiemaʻu ke u tokoni ki heʻeku faʻeé ʻi hono tauhi e fāmilí. Ne mau fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa lahi pea ne mau fuʻu masivesiva ʻaupito.”

Naʻe ako ʻa Laimunitō ke ngaohi sū. Ka naʻe ʻikai fuoloa kuo mahino he ʻikai lava ke hokohoko atu ʻene akó mo ngāue feʻunga ke fakahoko e tokoni naʻe fiemaʻu ʻe heʻene faʻeé. ʻOkú ne pehē, “Naʻe muʻomuʻa ʻeku tokangaʻi hoku fāmilí. Ne u lava ʻo fakaʻosi ʻeku ngaahi kalasí he taʻu ko iá pea ngata pē ai.”

Naʻá ne ʻiloʻi ʻi hono lotó te ne toe foki pē ki he akó. Ka ʻi he taimi fē pea ʻe anga fēfē?

Naʻe hokohoko atu ʻene ngāué, pea moʻui ai e fāmilí.

Naʻá ne pehē, mo mamali pē ki hono uaifi ko ʻEleloité, “Naʻá ku fetaulaki leva pea mali mo e fefine hoihoifua ko ʻení. Pea naʻá ma faʻu ha fāmili. ʻOkú ma maʻu he taimí ni ha fānau ʻe toko tolu mo ha makapuna ʻe toko tolu.”

Naʻe fakalotolahiʻi ʻe ʻEle, ko e hingoa ʻoku ʻilo ʻaki hono uaifí, ʻa Laimunitō ke foki ki he akó. ʻOku pehē ʻe Laimunitō, “Ka koeʻuhí ko hoku ngaahi fatongia ko ha husepāniti mo ha tamaí, naʻá ku ʻiloʻi he ʻikai ke u lava ʻo hoko atu ʻa e ako naʻá ku fiemaʻú he taimi ko iá. Naʻe ʻikai ke u liʻaki ʻeku fakaʻānauá—ka naʻá ku fakatatali fakataimi pē. Naʻe hoko ia ko ha meʻa te u fai ʻi he kahaʻú.”

Naʻá ne ʻilo ko e meʻa te ne lava ʻo faí ko hono poupouʻi hono uaifí mo e fānaú ʻi heʻenau akó.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá ko e nāunau ʻo e ʻOtuá ko e ʻatamai potó.1 ʻOku pehē foki [ʻe he folofolá] ʻoku totonu ke tau ohi hake ʻetau fānaú ʻi he māmá mo e moʻoní2 pea ʻoku totonu ke tau fekumi ki he ʻiló ʻi he ako pea ʻi he tui.3 Naʻe hoko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ko ha ngaahi tuʻunga moʻui ki homau fāmilí.”

Ko e Tulifua ki he Akó he ʻAho Ní

ʻI he ʻaho ní, ʻoku taʻu 62 ʻa Laimunitō. Pea ko e fakaʻānaua ko ia naʻá ne fakatatalí? Kuo faifai pea hoko moʻoni ia. Naʻá ne toki ʻosi kimuí ni mei he ako māʻolungá. ʻIkai ko ia pē, ka ʻokú ne teuteu ke hū ki he [ʻunivēsití]. ʻOkú ne pehē, “Kuo pau ke u fai ha sivi faingataʻa kae toki lava ke u hū. Ka ʻoku ou fakaʻamu ke ʻilo ʻe he kakaí, toulekeleka mo e kei talavou, te nau lava pē ʻo fokotuʻu ha taumuʻa pea ikunaʻi ia.”

ʻOku hoko atu foki e ako ʻa e uaifi mo e fānau ʻa Laimunitoó.

ʻOku pehē ʻe ʻEle, ʻa ia ʻoku taʻu 57, “ʻI he taimi naʻá ku kamata ai ʻi he ʻunivēsití ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, kuo teʻeki aʻusia ʻe ha taha ʻi he fāmilí ha faʻahinga ako māʻolunga ange. Ka naʻá ku tui ko e taimi ʻe ikunaʻi ai ʻení, ʻe lahi e akó ʻi homau ʻapí. ʻE lelei ange ai e ngaahi meʻá ʻi he kahaʻú. Ko ha tokotaha feimeʻatokoni au ʻi heʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí, pea ʻoku ou feimeʻatokoní he ʻoku ou manako ki ai. Ka naʻá ku fakakaukau te u lava ʻo ako lahi ange, pea naʻe fie ako foki mo hoku ʻofefine ko Tielé.”

Ne na kau ki ha kulupu moʻui fakafalala pē kiate kita ʻa e Siasí, pea naʻe fokotuʻu ange ʻe he tokotaha fakahinohinó ke na tohi kole ki he ngaahi nō mei he Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú. ʻOku pehē ʻe ʻEle, “Naʻe tali ʻema noó. Ko ia, ne ma lēsisita ʻi he ʻunivēsití ke ako ki he feimeʻatokoní. Ne ma ako pē ʻa e meʻa tatau, pea naʻá ma hoko ko ha ʻofefine mo ha faʻē ako fakataha ʻi he taimi tatau pē. Ne ma ngāue ʻi he ʻahó kakato ʻi he feimeʻatokoní, pea ma ʻalu ki he akó he poʻulí.” Naʻe kamata ngāue ʻa ʻEle he taimi ʻe niʻihi ʻi he 5:00 a.m., naʻá ne ngāue he ʻahó kakato, pea kamata ʻene ngaahi kalasí ʻi he 8:00 efiafí.

ʻOkú ne pehē naʻá ne faʻa tulemohe he taimi ʻe niʻihi. ʻOkú ne pehē, “Ko e moʻoni, ʻoku faingataʻa. Ka ʻokú te falala pē ʻe tokoniʻi kita ʻe he ʻEikí, pea hokohoko atu ʻete feingá.”

ʻĪmisi
husepāniti mo hono uaifí ʻi hono ʻaho fakaʻosi akó

Ko Leimunitō mo ʻEle Kavalihō ʻi he ʻaho naʻá ne maʻu ai hono mataʻitohi ʻi he feimeʻatokoní (gastronomy).

ʻŪ taá ʻi he angalelei ʻa e fāmili Kavalihoó

Kuo fakaʻosi ako ʻeni ʻa e faʻeé mo e ʻofefiné. Kuo ʻikai toe ngāue ʻa ʻEle ʻi ha falekai. ʻOkú ne ngāue pē ʻiate ia pea ʻokú ne ngāue mei ʻapi. “ʻOkú ma kei feimeʻatokoni pē, ka kuó ma maʻu ʻeni ha tuʻunga lelei ange mo maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ange ke fakalakalaka. ʻOkú ma maʻu ha paʻanga feʻunga ke totongi fakafoki ʻema noó, pea ʻoku feingaʻi ʻe Tiele hano mataʻitohi M.A. ki hono puleʻi ha ngaahi polokalamá!” (event management)

ʻĪmisi
finemui ʻoku malimali

ʻOku lolotonga ako ʻa Tiele ke maʻu hano mataʻitohi M.A.

ʻOku pehē foki ʻe ʻEle, “Neongo ʻoku nofo pōpula homa foha ko ʻOtileí, ka ʻokú ne fakakakato ha mataʻitohi ʻi he tauhitohí ʻi he ʻinitanetí, pea kuo tali ia ki ha polokalama ʻunivēsiti fakapuleʻanga ki he saienisi ʻo e kelekelé mo e ngoué. ʻOkú ne tatali ki ha tuʻutuʻuni ʻa e fakamāú ʻa ia ʻe lava ai ke ne kau tonu atu ki he ngaahi kalasí. ʻOkú ma poupouʻi ia ke fakaʻaongaʻi hono taimí ke ako, ke feʻunga, koeʻuhí ko e taimi ʻe tukuange mai ia ki tuʻá, te ne lava ʻo maʻu ha moʻui ʻoku lelei angé. Kuó ne ʻiloʻi ʻoku ʻomi ʻe he akó ha faingamālie ke te fokotuʻu ai ha moʻoni foʻou, pea ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá hono tuʻunga malavá.”

ʻOku pehē ʻe ʻEle, “Kuo fakahoko ʻe he akó ha liliu lahi ʻi homau fāmilí. ʻOku ʻikai ko e ʻiló pē; ka ko ha fakamaʻunga ia ʻi heʻemau moʻuí.” Pea ʻoku pehē ʻe Laimunitō, ko ʻene faʻeé, ko ha fefine toulekeleka naʻe ʻikai poto he tohí mo e laukongá he konga lahi ʻo ʻene moʻuí, kuó ne ako mo ia ke poto ʻi he laukongá mo e tohí.

ʻĪmisi
tohi ʻoku fakaava

ʻOku pehē ʻe Laimunitō, “Naʻe hoko ʻa e akó mo e tuí ko ha tuʻunga moʻui maʻa homau fāmilí.”

Kalasi ʻe Taha ʻo e ʻIló

ʻOku toe ʻilo foki ʻe Laimunitō mo ʻEle ki ha kalasi ʻe taha ʻo e akó—ko e ʻilo fakalaumālié.

ʻOku pehē ʻe Laimunitō, “ʻI he taʻu nai ʻe 30 kuohilí, naʻe ʻikai ke ma mālohi ʻi he Siasí. Ka naʻe kole mai ʻe heʻemau pīsopé ke ma ʻalu ange mo ʻEle ki ha ʻinitaviu. Naʻá ne fakaafeʻi kimaua ke ma kau ki ha kalasi fekauʻaki mo e mali taʻengatá, pea koeʻuhí ko e kalasi ko iá, ne ma foki ki he Siasí peá ma ako ai mo fakatupulaki ʻema fakamoʻoní. Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, naʻe silaʻi kimaua ki homa fāmilí ʻi he Temipale Sao Paulo Palāsilá.”

ʻOku pehē ʻe Laimunitō kuó na fua fatongia ʻeni ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻi honau uōtí mo e siteikí, “pea ʻokú ma kei ako pē ʻa e ongoongoleleí, ʻokú ma kei ako pē ha moʻoni lahi ange.”

ʻOku pehē ʻe ʻEle, “Naʻa mo ʻetau matuʻotuʻa angé, ʻoku kei fiemaʻu pē ke hokohoko atu ʻetau akó. Oku fie maʻu ʻaupito ke hokohoko atu ʻetau maʻu ha ʻilo fakalaumālié. Ko ha konga kotoa ia ʻo ha palani taʻengata.”

ʻOku pehē ʻe Laimunitō ʻokú ne saiʻia ʻi he kupuʻi lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻI heʻetau hoko ko ha kakaí, ʻoku tau fakamuʻomuʻa totonu e ako fakaʻatamaí mo e fakalakalaka ʻi he ngāue maʻuʻanga moʻuí. ʻOku tau fie maʻu pea kuo pau ke tau tuʻukimuʻa he akó mo e pōtoʻi ngāué. ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoomou feinga mālohi ke maʻu ha ako fakaʻatamaí pea mo taukei ʻi ho malaʻé. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou taukei foki ʻi he ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí.”4

Pea ʻoku saiʻia foki ʻa Laimunitō ʻi he potufolofola ko ʻení:

“ʻIlonga ha tefito ʻo e potó ʻoku tau lava ʻo maʻu ʻi he moʻui ko ʻení, te tau toe tuʻu hake pē mo ia ʻi he toetuʻú.

Pea kapau ʻe maʻu ʻe ha tokotaha ʻi heʻene faivelengá mo e talangofuá ha ʻilo mo e poto lahi ange ʻi ha tokotaha kehe, te ne maʻu ha tuʻunga māʻolunga lahi ange pehē ʻi he maama ka haʻú.”5

ʻOkú ne pehē, “ʻOku fakaʻaiʻai au ʻe he potufolofola ko iá. ʻOkú ne ʻomi kiate au ha fiefia ke u ʻiloʻi ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi meʻa lahi ange ʻe hoko mai. ʻOku ou ʻā pongipongia ʻi he pongipongí pea ʻoku ou ako e folofolá. ʻOku ou ʻalu fiemālie leva ki he ngāué koeʻuhí naʻá ku lava ʻo ako hengihengia ha meʻa.”

Ko Hono Vahevahe e Meʻa Naʻá Ke Akó

ʻIkai fuʻu fuoloa atu, naʻe uiuiʻi ʻa Laimunitō mo ʻEle ke na hoko ko ha faifaleʻi ʻa e kakai lalahi kei talavou ʻi honau feituʻú.

ʻOku pehē ʻe ʻEle. “ʻOku fakafiefia ia! ʻOkú ma maʻu honau ivi leleí, pea ʻokú ma foaki kiate kinautolu ha ʻilo. ʻOku hangē ia ha foʻi fehokotaki haohaoá. ʻOku ʻikai fakamavahevaheʻi kimautolu ʻe he taʻu motuʻá. ʻOku fakatahaʻi kimautolu ʻe he holi ke fakalakalaká. Kuó ma ʻilo te nau lava ʻo akoʻi kimaua ʻi ha ngaahi taukei ne teʻeki ke ma ako. Pea te ma lava ʻo ʻoange ha taukei ʻi he moʻuí mo tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e founga ʻe lava ai ʻe he akó ʻo fakatupulaki ʻenau malava ke moʻui fakafalala pē kiate kinautolú. ʻOkú ma ʻi hení ke fepoupouaki mo feakoʻaki.”

ʻOku pehē ʻe Laimunitō, “Ko ha faingamālie fakaofo moʻoni ia ʻokú ma maʻu he taimí ni, ke tokoniʻi e toʻu tupú ke nau ʻiloʻi e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kinautolu ʻe he akó ke nau moʻui fakafalala pē kiate kinautolú. Ka ʻoku ou fakatauange te ma lava foki ʻo tokoni ke mahino kiate kinautolu ko e nāunau ʻo e ʻOtuá ko e ʻatamai poto. ʻOku ou tui ʻoku tau maʻu kotoa pē ha holi ke ako. ʻOku ou tui te tau kei ako maʻu ai pē.”