2022
“Haʻu kia Kalaisí”—ʻOku Tau Fakahoko Fēfē Nai Ia?
Tīsema 2022


Kakai Lalahi Kei Talavoú

“Haʻu Kia Kalaisi”—ʻOku Tau Fakahoko Fēfē Nai Ia?

Kuo poupouʻi maʻu pē kitautolu ke tau fekumi kia Kalaisi mo fakaʻaongaʻi Hono mālohí ʻi heʻetau moʻuí, ka ʻoku ʻikai ke u faʻa ʻilo ʻa e founga ke tali kakato ai ʻa e fakaafe ko iá.

ʻĪmisi
ko e ʻafio hake ʻa e Fakamoʻuí

Hanga ki he ʻOtuá pea Moʻui, tā fakatātaaʻi ʻe Dan Wilson, ʻi he angalelei ʻa e Havenlight

Ko ha taimi faingataʻa ʻeni ʻi he māmaní he taimí ni. Neongo ʻoku lahi ha ngaahi lelei ʻi hotau ʻātakaí, ka ʻoku ou fakatokangaʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku fakaʻau ke u manavasiʻi mo ongosia. ʻE lava pē ke fakaongosia e taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e faingataʻa ʻo e māmaní mo e ngaahi fakatamaki ʻoku ngali ʻi he tapa kotoa peé.

Meʻamālié, ʻoku tau monūʻia ke ʻiloʻi ʻe lava ke hoko e Fakamoʻuí ko ha maʻuʻanga fakafiemālie ʻi he ngaahi taimi ʻo e fakapoʻulí. Mahalo ko ha ʻuhinga ʻeni ʻe taha ʻoku toutou fakaafeʻi ai kitautolu ʻe he folofolá ke tau “haʻu kia [Kalaisi]” (3 Nīfai 9:14), ke “ʻunuʻunu [ofi] kiate [Ia]” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:63), pea ke “haʻu, ʻo muimui ʻiate [Ia]” (Luke 18:22). ʻOku tau faʻa maʻu foki e ngaahi fakaafe ko ʻení lolotonga e konifelenisi lahí pea ʻi he lotú.

Neongo kuó u feinga maʻu pē ke tali e ngaahi fakaafe ko ʻení, ka kuó u fifili he taimi ʻe niʻihi pe ko e hā hono ʻuhinga moʻoni ʻo e haʻu kia Kalaisí. Te u fakaafeʻi mo maʻu fēfē ʻa ʻEne huhuʻí, fakamoʻuí, mo e mālohi fakaiviá? Kuó u fehokotaki moʻoni nai mo Ia? ʻOku ʻi ai nai ha founga fakapulipuli? Ka ʻi heʻeku fakakaukau ki he niʻihi ʻo e ngaahi meʻa kuó u aʻusia he kuohilí, kuó u ako ʻoku ʻi ai ha sīpinga ʻe lava ʻo tokoni kiate au—mo kitautolu takitaha—ke haʻu kia Kalaisi.

Fili ke Tui kiate Ia

“ʻOku ou tui kia Kalaisi; te u mamata kiate Ia.”

Ko e laine ʻeni ʻoku ou saiʻia taha ai mei heʻeku himi manakó, “ʻOku ou Tui kia Kalaisi” (Ngaahi Himí, fika 66). ʻOku ou tangi ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ou fanongo ai ki aí! ʻOku ou hiki foki mo e ngaahi leá ʻi ha kiʻi laʻipepa ʻo fakapipiki ʻi hoku tesí koeʻuhí ke u lava ʻo sio ki ai he ʻaho kotoa pē.

Naʻá ku hiki e ngaahi fakalea ko ʻení lolotonga ha vahaʻataimi faingataʻa ʻi heʻeku moʻuí, ʻi haʻaku fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa lahi, koeʻuhí he ne nau fakamanatu mai ha meʻa ʻe ua: (1) ʻoku moʻoni ʻa e Fakamoʻuí, pea (2) koeʻuhí ko Ia, ʻoku ʻikai ha meʻa ke u manavahē ai. ʻOku ou saiʻia ʻi he mālohi ʻo e ongo moʻoni mahinongofua ko ʻení. Pea ʻi heʻena mahinongofuá, ʻoku ou fakatokangaʻi ʻe lava ke faingofua foki mo e tafoki kia Kalaisí.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni:

“Fili ke ke tui kia Sīsū Kalaisi. …

“Ko e tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e mālohi maʻongoʻonga taha ʻoku malava ke tau maʻu ʻi he moʻuí ni.”1

ʻOku fakamanatu mai ʻe he pōpoaki mālohi ko ʻení ʻoku faʻa tōtuʻa ʻetau fakakaukau ki he tefitoʻi moʻoni mahinongofua ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí. ʻOku tau humu pea fai ha ngaahi fehalaaki ʻi heʻetau feinga ke ʻiloʻi e founga ke fekumi ai kiate Iá ka ko hono moʻoní, ʻoku iku pē tuí ia ki ha foʻi fili: ʻa e fili ke tui kiate Iá.

ʻI he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he haʻu ki he Fakamoʻuí, ʻoku ou faʻa fakalaulauloto ki he fefine naʻe ʻau totó (vakai, Maʻake 5:25–34). Naʻá ne tautapa kiate Ia ʻi he tui, ʻo tui ʻaki hono lotó kotoa te Ne lava ʻo fakamoʻui ia kapau ʻe ala pē ki Hono kofú. Pea ko e moʻoni, ʻi heʻene ala kiate Iá, naʻá ne aʻusia ʻa e mana ʻo e faifakamoʻuí.

Ko e moʻoni, he ʻikai ke matafi fakaʻaufuli he taimi pē ko iá ʻetau ngaahi faingataʻaʻiá mo e mamahí ʻi heʻetau tafoki ki he Fakamoʻuí. Kae hangē ko ia ne aʻusia ʻe he fefiné ni, naʻá ne tui ʻokú Ne moʻoni, naʻá Ne feilaulauʻi loto-fiemālie ʻEne moʻuí maʻatautolu, pea ʻokú Ne mateuteu ke tuʻu ʻi hotau tafaʻakí ke fakaʻaiʻai kitautolu ke haʻu kiate Ia pea kamata ke ongoʻi Hono mālohi fakaiviá ʻi heʻetau moʻuí.

ʻĪmisi
ko e ala ʻa Sīsū ki he fofonga ʻo ha fefine ʻoku tangutu

Hokohoko Atu ke Fekumi Kiate Ia

Ka ʻoku ʻikai ko ha fili tuʻo taha pē ʻeni ia ʻoku tau fakahoko—ʻoku fie maʻu ke hokohoko atu ʻetau fekumi kiate Iá kae lava ke tau maʻu ʻEne ʻaloʻofá mo e mālohi fakaiviá ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo hono toutou fakahoko e ngaahi meʻá ni: “ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakaava ʻa e ngaahi langí ʻo hangē ko hono fakatahaʻi ʻo e tupulaki ʻi he māʻoniʻoní, talangofua kakató, fekumi fakamātoató, mo e keinanga fakaʻaho ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, mo e taimi pau ʻoku fakatukupaaʻi ki he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.”2

Te tau lava foki ʻo hokohoko atu ke fekumi kiate Ia ʻaki hano fakaafeʻi e Laumālié ki heʻetau moʻuí. Te tau lava ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke nofoʻia kitautolu ʻe ha mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá pea fakafehokotaki kakato kitautolu mo e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí. ʻIkai ʻoku fakaofo moʻoni ia? Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Nalesoní, “Ko e moʻoni mahuʻinga taha ʻe lava ke fakamoʻoni ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate koé, ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí.”3

ʻE lava ʻe he ngaahi fakahohaʻa ʻo e māmaní ʻo fakafaingofuaʻi ʻetau fakangaloki e mahuʻinga ʻo e fanga kiʻi ngāue iiki ʻoku nau ʻomi kitautolu ke tau ofi ange ki he Fakamoʻuí. Ka ʻoku ou fakatokangaʻi ha faikehekehe lahi ʻi heʻeku moʻuí ʻi he taimi ʻoku ou “fakaʻatā ai ha taimi maʻá e ʻEikí”4 ʻi he ʻaho kotoa pē pea mo e taimi ʻoku ʻikai ke u fakahoko ai iá.

Neongo pe ko e hā e ngaahi faingataʻa te u fehangahangai mo iá, ka ʻi he taimi ʻoku ou lotu maʻu ai pē, muimui ki he ngaahi ueʻí, tuku ha taimi ke lau e folofolá, tokoni ki heʻeku ngaahi kuí ke fakahoko ha ngaahi fuakava ʻi he temipalé, mo fakatomala mei heʻeku ngaahi angahalá, ʻoku ou ongoʻi ha fiefia fakalūkufua, loto-toʻa, loto-falala, pea mo ha malu ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ou ongoʻi foki ʻa e Laumālié, ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi au ke u ongoʻi fehokotaki mo Kalaisi.

ʻIloʻi Hono Mālohí

Ne u fekumi kimuí ni mai ʻi ha tohinoa kuó u tauhi ʻi ha ngaahi taʻu lahi ke u fakalaulauloto ki he ngaahi taimi kuó u fakafalala ai ki he Fakamoʻuí. Naʻá ku lau fekauʻaki mo e loto-foʻi ne u ongoʻi ʻi heʻeku siotonu ki he maʻunimaá ʻi hoku fāmilí, aʻusia ʻa e taʻe maʻu ngāué, foua ha ngaahi taimi taʻepau mo fakataʻelata, pea fefaʻuhi mo ʻeku moʻui lelei fakaesino mo fakaʻatamaí. Naʻá ku lau fekauʻaki mo ha niʻihi ʻo e ngaahi taimi faingataʻa taha ʻi heʻeku moʻuí, ʻa e taimi naʻe ongoʻi mafasia ai hoku laumālié ʻi he mafatukituki hoku ngaahi faingataʻaʻiá.

Ka ʻi heʻeku fakakaukau ki he ngaahi aʻusia ko ʻení, naʻe tō hoku loʻimatá ʻi hono fakahā mai ʻe he Laumālié kiate au ʻa e founga ne fakafiemālieʻi mo tataki ai au ʻe Kalaisi ʻi hoku ngaahi faingataʻaʻiá—pea ʻoku kei pehē pē! Neongo e ngaahi faingataʻa ʻi heʻeku moʻuí, kuó u lava ʻeni ʻo maʻu ha fiefia lahi. Kuó u aʻusia e lolo fakamoʻui ʻo e fakamolemolé, siotonu ʻi ha ngaahi mana, mo ako e founga ke piki maʻu ai ki he ʻamanaki leleí ʻi he ʻaho takitaha—pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku hoko kotoa ia koeʻuhí ko hoku Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú Ne tokoniʻi moʻoni kitautolu ke tau ikunaʻi ʻa e meʻa ʻoku taʻemalavá.

Mahalo te tau tatali he taimi ʻe niʻihi ki ha fakamoʻoni fakalilifu ki he māmaní fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻi heʻetau moʻuí. Ka ʻi heʻetau fakahoko ha fanga kiʻi meʻa iiki ke ngāue ʻi he tui taʻehaohaoá, ʻo laka māmālie atu ʻo fakatatau mo ʻEne fakahinohinó, mahalo te tau lava ʻo ʻiloʻi kuó Ne fakakoloa ʻaki kitautolu ha fiefia, mālohi, mo ha fakaivia—kuó Ne ʻi ai maʻu pē mo kitautolu mei fuoloa. Pea ʻi heʻetau ʻiloʻi Hono mālohí ʻi heʻetau moʻuí, te tau vakai ai kuo tau haʻu moʻoni kia Kalaisi.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Maikolo Sione U. Tei ʻo e Kau Fitungofulú, “ʻE tokoni ʻa hono maʻu ha mahino lahi ange ki hono fakaʻaongaʻi fakataautaha mo fakafoʻituitui e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ki heʻetau ʻiloʻi Iá.”5 Pea ʻoku moʻoni ia! Kuo tokoniʻi au ʻe he fakalaulauloto ki he fakamoʻoni ʻo e mālohi faifakamoʻui ʻo e Fakamoʻuí mo [Hono] mālohi fakaiviá mo [ʻEne] ʻofa haohaoa ʻi heʻeku moʻuí, ke fakaloloto ʻeku houngaʻia mo e līʻoa ke hoko ʻo hangē ko Iá.

ʻĪmisi
finemui kei talavou ʻoku fakalaulauloto lolotonga hano fakaava e folofolá ʻi muʻa ʻiate ia

Faitaaʻi ʻe Catherine Frost

Tali ʻa e Fakaafé

ʻOku tatau pē e faingofua ʻa e fakaafe ke “haʻu kia Kalaisí” mo hono ongó. Kiate aú, ʻoku kamata ia ʻi he fili ke tui kiate Ia mo ʻEne Fakaleleí, ʻo hokohoko atu ke fekumi kiate Ia ʻi ha fanga kiʻi founga iiki ke kei nofoʻia au ʻe Hono Laumālié, pea fekumi ki ha fakamoʻoni ʻo Hono mālohí ʻi heʻeku moʻuí.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu—tautautefito ʻi he faʻahitaʻu Kilisimasi ko ʻení—ke mou ʻiloʻi e founga ʻe lava ke tokoniʻi fakataautaha ai kimoutolu ʻe he haʻu kia Kalaisí. ʻI hoʻomou fakalaulauloto ʻi he faʻa lotú, ʻe hanga ʻe he Laumālié ʻo “fakahā kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí” (2 Nīfai 32:5

ʻOku tatali mai pea kuo tatali maʻu mai pē e Fakamoʻuí ke tau muimui ʻiate Ia. Pea ʻi heʻetau fai iá, te Ne alanima mai ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau tupulaki ange ʻi he tuʻunga ʻoku tau lolotonga ʻi aí.

ʻIo, ʻoku fakaʻau ke lahi ange ʻa e fetōʻaki ʻa e māmaní, pea ngali fakailifia mo taʻepau ʻa e kahaʻú. Ka kuo toe fakamanatu mai foki ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e meʻa ʻoku paú: “ʻI he taimi ʻoku fokotuʻu mālohi ai ho tuʻunga fakalaumālié ʻia Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻikai fie maʻu ke ke manavahē.”6

Pea ʻoku ou tui moʻoni ki ai ʻaki hoku lotó kotoa.