2022
Vahehongofulú—ko ha Tāpuaki, Kae ʻIkai ko ha Kavenga
Tīsema 2022


“Vahehongofulú—ko ha Tāpuaki, Kae ʻIkai ko ha Kavenga,” Liahona, Tīsema 2022.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Malakai 3:8–12

Vahehongofulú—ko ha Tāpuaki, Kae ʻIkai ko ha Kavenga

Kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e fono ʻo e vahehongofulú ke tāpuekina fakatuʻasino mo fakalaumālie kitautolu.

ʻĪmisi
ko ha matapā sioʻata ʻoku ava

Ko ha papi ului au ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI hoku taʻu 10, naʻe tukituki mai e ongo faifekaú ʻi he matapā homau ʻapí pea fakaʻatā ʻe heʻeku faʻeé ke na hū mai. Naʻe papitaiso [ʻeku faʻeé] ʻi he taʻu ʻe hongofulu tupu kimuʻá ka kuo taʻu lahi ʻene ʻikai mālohi ʻi he Siasí. Naʻe akoʻi kimautolu ʻe he ongo faifekaú. Naʻe foki ʻeku fineʻeikí ʻo mālohi, pea naʻe papitaiso au mo ha toko fā ʻo hoku ngaahi tokouá mo e tuofāfiné.

ʻI he taimi ko iá, naʻa mau moʻui ʻi ha ngaahi tūkunga ne matuʻaki faingataʻa fakaʻekonōmika. Naʻe ngāue ʻeku faʻeé, ʻa ia naʻe māvae mo ʻeku tamaí, ke tauhi kimautolu. Neongo ʻene ngāue ʻi ha ngāueʻanga kehekehe ʻe tolú, ka naʻe ʻikai ke ne maʻu ha paʻanga feʻunga ke feau ʻemau ngaahi fiemaʻú. Ka neongo ia, ʻi he hoko ʻeku faʻeé ko ha mēmipa mālohi ʻo e Siasí, naʻe loto-fiemālie ke fakahoko ʻene ngaahi fuakava ʻi he papitaisó mo talangofua ki he ngaahi fekau kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú, ʻa ia ʻoku kau ai e fono ʻo e vahehongofulú. Pea neongo naʻe faingataʻa kiate ia mo e fāmilí kotoa, ka naʻá ne totongi vahehongofulu pē.

Naʻe saiʻia foki ʻeku faʻeé ke fakaafeʻi e ongo faifekaú ke mau maʻu meʻatokoni ʻi homau ʻapí. Naʻá ne fakaafeʻi he taimi ʻe niʻihi ha kau faifekau ʻe toko 10 tupu. Pea naʻe hoko ha mana ʻi homau ʻapí ʻa ia ʻoku faitatau mo e mana ʻi he Fuakava Foʻoú ʻi he taimi naʻe fafanga ai ʻe he ʻEikí ha toko 5,000 ʻaki ha foʻi mā ʻe nima mo ha mataʻiika ʻe uá, pea naʻe lahi ʻaupito e meʻakaí ke fakafiemālieʻi ʻaki ʻenau fiekaiá. Ko e meʻa ia naʻe hoko ki hoku fāmilí ʻi he taimi naʻe kai ai e kau faifekaú ʻi homau ʻapí. ʻI he taimi ne mau falala ai ki he ʻEikí, naʻe feʻunga pē ia.

Naʻe akoʻi au ʻe heʻeku faʻeé ʻi he akonaki pea ʻi he faʻifaʻitakiʻanga, kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá e fono ʻo e vahehongofulú ke tāpuekina fakatuʻasino mo fakalaumālie kitautolu.

Ko e Fono ʻo e Vahehongofulú

ʻOku ou tui ki he fono ʻo e vahehongofulú. Kuo tau maʻu e fono ko ʻení talu mei he kuonga muʻá pea ʻoku kau ai hono foaki ʻo e pēseti ʻe 10 ʻo ʻetau tupú ki he Siasí ko e fakataumuʻa ke faitāpuekina e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku tokoni ʻa e vahehongofulú, fakataha mo ha ngaahi meʻa kehe, ke:

  • Fakapaʻanga hono langa mo monomono ʻo e ngaahi falelotú mo e temipalé.

  • Tokoni ki hono malangaʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

  • Tokoni ki hono paaki ʻo e folofolá ʻi ha ngaahi lea fakafonua kehekehe.

  • Fakapaʻanga e ngaahi ʻapiako ʻa e Siasí, kae pehē ki he ako fakalotú ʻo fakafou ʻi he seminelí mo e ʻinisititiutí.

  • Tokoni ki hono tānaki, liiu fakaʻilekitulōnika, mo hono tokangaʻi ʻo e ngaahi lekooti hisitōlia fakafāmilí.

Ko ha Tāpuaki, Kae ʻIkai ko ha Kavenga

Kiate aú, kuo hoko e fono ʻo e vahehongofulú ko ha tāpuaki kae ʻikai ko ha kavenga. ʻOku folofola e ʻEikí ʻi he Malakai 3:10, “Mou ʻahiʻahiʻi ai au … pe te u fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí pe ʻikai.” ʻOku ou saiʻia ʻi he fakaafe fakahangatonu ko ʻení. Kiate aú, ʻoku hangē ia ha folofola fakataautaha mai ʻa e ʻEikí kiate au, “Kapau ʻoku ʻikai ke ke tui mai kiate au, fai pē ia, pea te ke toki ʻiloʻi.”

ʻOku fakafonu au ʻe he meʻa hoko naʻá Ne folofola ʻakí ʻaki ha loto-falala mo ha ʻamanaki lelei: “Pea [te U] lilingi hifo kiate kimoutolu ha tāpuaki, ʻe ʻikai ha potu ʻe faʻa hao ia ki ai” (Malakai 3:10). ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku fakahoko maʻu pē ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi talaʻofá.

“ʻOku folofola ʻe he ʻEikí, ko hai au ke u fai ha talaʻofa kae taʻe-fakahoko ia?

ʻOku ou fekau pea ʻoku ʻikai ke talangofua ʻa e tangatá; ʻoku ou taʻofi ia, pea ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e tāpuaki.

Pea nau pehē leva ʻi honau lotó: ʻOku ʻikai ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻEikí, he kuo ʻikai ke fakamoʻoniʻi ʻa ʻene ngaahi talaʻofá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:31–33).

“Ko e Hā Naʻe ʻIkai Faitāpuekina Ai Aú?”

ʻI he fakaʻosinga ʻo ha ouau sākalamēniti ʻe taha, naʻe haʻu ha fefine kiate au ʻo ʻeke mai pe ko e hā ha faleʻi te u lava ʻo fai ange kiate ia. Naʻá ne pehē kuo mole ʻene tui ki he fono ʻo e vahehongofulú. Naʻá ne fakamatala mai kuó ne feinga ha taimi lahi ke hiki hake hono tuʻunga ʻi he ngāué. Neongo naʻá ne totongi totonu ʻene vahehongofulú pea naʻá ne kole ki he ʻOtuá ke tāpuakiʻi ia ʻaki e tuʻunga ngāue ko ʻení, ka naʻe teʻeki ke ne maʻu ʻa e tāpuaki ko ʻeni naʻá ne fiemaʻu lahí. Ko ʻeku faleʻi ki he fefine ko ʻení ʻoku tatau ia mo e meʻa te u vahevahe atu he taimi ní.

Kuó u ako ko e taimi ʻoku talaʻofa mai ai ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki lahi he ʻikai ha potu ʻe faʻa hao ki aí, ʻoku tau fakakaukau he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻuhinga ia te tau maʻu he taimi pē ko iá ha koloa fakamāmani, hangē ko ha hiki vāhenga pe tuʻunga māʻolunga ange ʻi he ngāueʻangá. Ka, naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻi heʻetau moʻui ʻaki e fono ʻo e vahehongofulú, ʻoku tau faʻa maʻu maʻu pē ha ngaahi tāpuaki mahuʻinga kae ʻikai ke fakatokangaʻi ʻa ia ʻoku ʻikai ko e meʻa maʻu pē ia ʻoku tau ʻamanaki ki aí pea faingofua pē hono taʻe fakatokangaʻí.”1

Ko Hono ʻIloʻi ʻo e Ngaahi Tāpuakí

ʻOku mahuʻinga ke ʻiloʻi ʻe faingofua ange hono ʻiloʻi e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko hono moʻoní, ʻoku ou ongoʻi tāpuekina ʻi heʻeku maʻu ha ngāue tuʻu maʻu ʻi ha ngaahi taʻu lahí. ʻOku ou ongoʻi tāpuekina kuo foaki mai ʻe he ʻEikí maʻaku mo hoku uaifí mo e fānaú ha moʻui lelei. Kuó Ne tāpuekina au ke u ako ke mapuleʻi hoku taimí mo ʻeku ngaahi maʻuʻanga tokoní pea mo maʻu ha tuʻunga fakaako lahi ange. Kuó Ne tokoniʻi au ke u ako ke tokangaʻi ʻeku ngaahi maʻuʻanga tokoni fakatuʻasinó ke maʻu ha meʻa lahi ange mei he meʻa kuó Ne foaki maʻakú.

Kuo akoʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku totonu ke u houngaʻia ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa. Kiate aú, ko e ʻuhinga ia ʻo hono fakaava mai e ngaahi matapā ʻo e langí pea maʻu ha ngaahi tāpuaki lahí.

ʻIkai Fakaʻatā mei he Ngaahi ʻAhiʻahí

ʻOku ʻikai hoko ʻa e totongi vahehongofulú ke fakaʻatā ai kitautolu mei he ngaahi ʻahiʻahí, ka kuó u ʻiloʻi kuo faitāpuekina au ʻe he ʻEikí ʻaki ha mālohi mo ha poto pea kuó Ne teuteu ʻa e halá ke u lava ai ʻo ikunaʻi e ngaahi taimi faingataʻá.

ʻI he kei pēpē hoku foha lahi tahá, ne u maʻu ha fetuʻutaki telefoni ʻi hoku ʻōfisí. Naʻe hū taʻefakalao ha taha ki hoku ʻapí. Ko e meʻa ne u hohaʻa lahi taha ki aí ko e moʻui hoku uaifí mo e fohá. Naʻe toʻo ha konga lahi ʻo ʻemau koloá, kau ai ʻemau ʻū paasipōtí mo e visá, ʻa ia ne ma toki maʻu pē kae lava ke ma kau atu ki ha kalasi ʻi he fonua mulí. Neongo e mole ʻa e ʻū koloá, ka naʻá ku ongoʻi monūʻia lahi koeʻuhí he naʻe ʻikai ke ʻi ʻapi hoku uaifí mo hoku fohá ʻi he taimi ne hoko ai e kaihaʻá. Ko ha tāpuaki moʻoni ia.

Naʻe fakaava ʻe he ʻEikí e ngaahi matapā ʻo e langí pea fokotuʻu ha kakai totonu ʻi homau halá ʻa ia ne nau lava ʻo tokoniʻi kimautolu ke mau toe fakahū e ngaahi meʻa fakapepa naʻe fiemaʻu kae lava ke ma kau ki he kalasí. Pea neongo e mamahi fakaeloto ʻe lava ke fakatupu ʻe ha kaihaʻá, ka naʻá ku maʻu mo hoku fāmilí ʻa e tāpuaki ʻo e fakapapau fakalaumālie ʻe lelei e meʻa kotoa pē.

Hili ha taimi mei ai, naʻe uesia lahi e pisinisi naʻá ku ngāue aí ʻe ha fekeʻikeʻi fakapolitikale ʻi hoku kolo tupuʻangá. Naʻá ku hohaʻa naʻa mole e meʻa kotoa pē naʻá ku fakatupulaki ʻaki e ngāue mālohi mo e feilaulaú. Ka neongo ia, naʻe toe fakaava mai e ngaahi matapā ʻo e langí. Naʻe fakaakeake ʻa e pisinisí ʻi he tui, kātaki, mo e ngāue mālohi.

ʻĪmisi
fefine uitou ʻokú ne fua ha pēpē

“Ko e fefine paeá ni kuó ne lī ki ai ʻa e meʻa lahi hake ʻiate kinautolu fulipē kuo nau lī ki he tukuʻanga koloá:

“He naʻa nau lī kotoa pē ki ai mei heʻenau koloa lahí; ka ko ia, ʻi heʻene masivá, kuó ne lī ki ai ʻa ia kotoa pē ne ne maʻú.”

Paʻanga ʻa e Fefine Uitoú, tā fakatātaaʻi ʻe James Tissot

ʻI he Loto-Moʻoni

ʻI he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau fakamahuʻingaʻi lahi ai ʻa e natula toputapu ʻo e vahehongofulú mo e ngaahi foakí. ʻOku siviʻi ʻe he fono ʻo e vahehongofulú ʻa e koloaʻiá mo e masivá fakatouʻosi. Mahalo ʻe pehē ʻe he masivá, “ʻOku ou fiemaʻu ʻa e pēseti ʻe hongofulu ko ʻení ke u moʻui ai.” Pe mahalo ʻe pehē ʻe he koloaʻiá, “Ko ha meʻa lahi ʻa e pēseti ʻe hongofulú.” Ka neongo ai pē pe ʻoku tau masiva pe koloaʻia, ʻoku kole mai ʻe he ʻEikí ke tau fai ʻetau ngaahi foakí ʻaki e loto-fakamātoato mo e loto-moʻoni. Neongo pe ko e hā e lahi ʻo ʻetau foakí, ka ʻoku totonu ko ha vahehongofulu kakato ia. Manatuʻi e talanoa ki he paʻanga ʻa e fefine uitoú:

“Pea nofo ʻa Sīsū ʻo hangatonu ki he fale tukuʻanga koloá ʻo ne vakai ki he lī ʻe he kakaí ʻenau paʻangá ki he tukuʻanga koloá: pea ko e tokolahi naʻe koloaʻiá ne nau lī ki ai ʻa e meʻa lahi.

“Pea haʻu ʻa e fefine masiva kuo mate hono ʻunohó, ʻo ne lī ki ai ʻa e kihiʻi paʻanga ʻe ua, ʻa ia ʻoku tatau mo e kōtani ʻe taha.

Peá ne ui ʻene kau ākongá, mo ne pehē kiate kinautolu, Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ko e fefine paeá ni kuó ne lī ki ai ʻa e meʻa lahi hake ʻiate kinautolu fulipē, kuo nau lī ki he tukuʻanga koloá:

He naʻa nau lī kotoa pē ki ai mei heʻenau koloa lahí; ka ko ia, ʻi heʻene masivá, kuó ne lī ki ai ʻa ia kotoa pē ne ne maʻú, ʻio, ʻa ʻene moʻuí kotoa pē” (Maʻake 12:41–44).

ʻOku ou fakamoʻoni kuo hoko e fono ʻo e vahehongofulú ko ha tāpuaki ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku fakaava moʻoni ʻe he ʻEikí e ngaahi matapā ʻo e langí pea lilingi hifo ha ngaahi tāpuaki lahi. ʻOku ʻikai ke hoko mai maʻu pē e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu aí , ka ʻoku fiemaʻu ke tau fekumi ki he tataki ʻa e Laumālié kae lava ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku foaki lahi mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní maʻatautolú. ʻOku ou lotua ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí ke mou fakatokangaʻi ʻi hoʻomou moʻuí ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e fono ʻo e vahehongofulú.