2022
Tui kia Sīsū Kalaisí—Ngaahi Pōpoaki Kimuí ni mei he Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló
Tīsema 2022


Fakakomipiuta Pē

Tui kia Sīsū Kalaisí—Ngaahi Pōpoaki Kimuí ni mei he Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló

Vakai ki he meʻa ne toki akoʻi kimuí ni ʻe he kau palōfita moʻuí ʻi he mītia fakasōsialé fekauʻaki mo e tui kia Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
ko e fengāueʻaki ʻa Kalaisi mo e kau Nīfaí

Tokotaha Taki Taha, tā fakatātaaʻi ʻe Walter Rane

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Ko e tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e fakavaʻe ki he tui kotoa pē mo hono maʻu ʻo e mālohi fakalangí.”1 Naʻá ne hoko atu leva ʻo pehē:

“Ko e meʻa lelei kotoa pē ʻi he moʻuí—ʻa e tāpuaki kotoa pē ʻoku mahuʻinga taʻengatá—ʻoku kamata ʻaki e tuí. Ko hono fakaʻatā e ʻOtuá ke lāngilangiʻia ʻi heʻetau moʻuí ʻoku kamata ʻaki e tui ʻokú Ne finangalo ke tataki kitautolú. Ko e fakatomala moʻoní ʻoku kamata ʻaki [ia] e tui ʻoku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi e mālohi ke fakamaʻa, fakamoʻui, mo fakamālohia kitautolu.

“Naʻe pehē ʻe he palōfita ko Molonaí, ‘ʻOua naʻa mou fakaʻikaiʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá, he ʻokú ne ngāue ʻi he mālohi, ʻo fakatatau ki he tui ʻa e fānau ʻa e tangatá’ [Molonai 10:7; tānaki atu e fakamamafá]. ʻOku fakaava heʻetau tuí ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí.”2

Te tau fakatupulaki fēfē nai ʻetau tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, pea ko e hā e ngaahi tāpuaki ʻe maʻu ʻi heʻetau moʻuí ʻi heʻetau fakahoko iá? ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi akonaki ko ʻeni mei he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ha fakakaukau.

Nonga Moʻoni ʻOku Ope atu ʻi he Mafakakaukauá

“ʻI he taʻu kuo ʻosí, kuo tau fekuki kotoa mo ha ngaahi meʻa fakaofo mo taʻeʻamanekina.

“ʻI he lotolotonga ʻo e taʻepau peheé, ʻoku taha pē ʻa e founga ke tau ongoʻi ai ʻa e nongá—ʻa e nonga moʻoni ʻoku ope atu ʻi he mafakakaukauá. ʻOku maʻu ʻa e nonga ko iá ʻi he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”

Palesiteni Russell M. Nelson, Facebook, Mar. 28, 2021, facebook.com/russell.m.nelson.

Ko e Kī ki hono Maʻu ʻo e Ngaahi Fakahaá

“ʻOku tau lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná naʻe akoʻi mai ʻe Nīfai ko e palōfita he kuonga muʻá, ko e tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e kī ki hono maʻu e ngaahi fakahā ʻo e moʻoní pea mo e kī ki hono maʻu e loto-falala ʻoku tau muimui ki he fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí.

“Ko ʻetau fanongo ki he leʻo ko iá ʻe makatuʻunga ia ʻi heʻetau tui kiate Iá. Te tau kole ʻaki ha tui feʻunga, ha fakahinohino mo e taumuʻa ke ʻalu pea fakahoko ha meʻa pē ʻokú Ne kole mai. Te tau fakatupulaki ai ʻa e tui ke ʻiloʻi ʻe faitāpuekina e niʻihi kehé ʻi ha meʻa pē ʻokú Ne kole mai, pea ʻe lava ʻo fakamaʻa ai kitautolu koeʻuhí ko ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú.”

Palesiteni Henry B. Eyring, Facebook, Nov. 17, 2021, facebook.com/henry.b.eyring.

Ko Hotau Vā mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí

“ʻOku ou tala maʻu pē ki he kakai lalahi kei talavoú ʻoku nau mahuʻinga. ʻOku ou faʻa lea ʻaki ʻa e pōpoakí ni koeʻuhí ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻoni ia. ʻOku ou fakapapauʻi atu ʻoku mou mātuʻaki mahuʻinga ki hoʻomou Tamai Hēvaní mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

“ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku lahi e ngaahi teke mālohi ʻi he māmaní he ʻahó ni. ʻOku lahi ha ngaahi leʻo ʻi he māmaní he ʻahó ni ʻi he mītia fakasōsialé.

“Ka ʻoku ou fiemaʻu ke mou ʻilo ko e leʻo mahuʻinga tahá, ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻoku fiemaʻu ke hoko ʻi hoʻomou moʻuí, ko hono kumi ha taimi lōngonoa te ke lava ai ʻo fakalongolongo mo ʻiloʻi moʻoni ʻoku ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate koe, ko Hono foha pe ʻofefine koe, pea ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ho Fakamoʻuí mo e Huhuʻí.”

Palesiteni M. Russell Ballard, Facebook, Jan. 8, 2021, facebook.com/mrussell.ballard.

Ko e Moʻui ʻa e Fakamoʻuí

“ʻI he ako ki he moʻui ʻa hotau Fakamoʻuí ʻoku tau ofi ange ai kiate Ia. … ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou tuku ha taimi ke ʻiloʻi ai ʻa e Pilinisi ʻo e Melinó—ʻa Hono ʻaloʻí, moʻuí, pōpoakí, mo e toetuʻú. Ko e lahi ange ʻetau ako kiate Ia mo muimui ʻi Heʻene sīpingá, ko e lahi ange ia ʻa e nonga te tau lava ʻo ongoʻi ʻi he ngaahi taimi faingataʻá.”

ʻEletā Jeffrey R. Holland, Facebook, Dec. 20, 2021, facebook.com/jeffreyr.holland.

Nēkeneka, Fiefia, mo e Melino Lahi Ange

“ʻOku tau fiefia he ʻahó ni ʻi he meʻa kotoa pē kuo fakahoko ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú. Naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí ki ha Fakalelei fakafofonga, ʻo ikunaʻi ai e maté mo fakahoko ʻa e huhuʻí maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻOku ou palōmesi atu ʻe ʻomi ʻe he muimui ki Heʻene māmá mo e faʻifaʻitakiʻangá ha nēkeneka, fiefia, mo e melino lahi ange kiate kitautolu ʻi he moʻuí ni ʻi ha toe meʻa kehe.”

ʻEletā Quentin L. Cook, Facebook, Apr. 17, 2022, facebook.com/quentin.lcook.

Ko e Sīpinga ʻa e Fakamoʻuí

“Ko e hā ʻoku tau ako mei he moʻui ʻa e Fakamoʻuí, ʻe lava ʻo fakamālohia ai ʻetau tuí?

“Naʻe fakahā mai ʻe Sīsū ʻi Hono ʻaloʻí ʻoku ʻikai makatuʻunga e mahuʻinga ʻo ha laumālié ʻi hono tūkungá pe ʻātakaí. Naʻe ʻaloʻi masiva Ia, ko e Tupuʻanga maʻongoʻonga ʻo e māmaní, ʻi ha fale tauhiʻanga ʻo e fanga monumanú, koeʻuhí naʻe ʻikai ha feituʻu Maʻana mo Siosefa mo Mele ʻi he fale tali-fonongá. Te tau lava ʻo tui kiate Ia, ʻi hono ʻiloʻi ko hai kitautolu mo e tūkunga ʻoku tau ʻi aí, ʻokú Ne ʻafioʻi hotau lotó, pea ʻoku tau mahuʻinga kotoa pē kiate Ia.

“Naʻe fakahaaʻi mai ʻe Sīsū ʻi Heʻene moʻuí ʻe lava ke tupulaki mo fakalakalaka ʻa e laumālie kotoa pē. Ko e ʻofa ʻa e Tamaí mo e ʻAló ko e fakavaʻe ia ʻo ʻetau fiefia ʻi he moʻui ní mo e moʻui ka hoko maí, ka ʻoku ʻamanaki mai ʻetau Tamai Hēvaní ke tau langa ʻi he fakavaʻe ko iá pea tupulaki ʻo hangē ko Sīsuú. Te tau lava foki ʻo tupulaki he sitepu ki he sitepu ʻi Heʻene tokoní.

“Naʻe fakahaaʻi mai ʻe Sīsū ʻi Heʻene mamahí mo e pekiá ʻoku ʻuhinga ʻa e ʻofá ko e ngāue tokoni mo e feilaulau. ʻI heʻetau tokoni mo ngāue fakaetauhi ʻo hangē ko Iá, ʻe lava ke tau maʻu ha tui haohaoa ki he Fakamoʻuí. Kuó Ne tuku hifo ʻEne moʻuí maʻatautolu, pea ʻokú Ne maʻu ʻeni ʻa e mālohi kotoa ke maluʻi mo tāpuekina kitautolu ko Hono ngaahi kaungāmeʻa.

“ʻOku ou ʻoatu ʻeku fakamoʻoni pau ko ha meʻa moʻoni e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí. Te ke lava ʻo moʻui ʻaki ha ʻamanaki lelei haohaoa ʻia Kalaisi ki he tokoni ʻokú ke fiemaʻu he taimi ní pea mo e moʻui taʻengata ka hoko maí.”

ʻEletā D. Todd Christofferson, Facebook, Mar. 16, 2021, facebook.com/dtodd.christofferson.

Ko e hā ʻa e Tui?

“ʻI ha fakataha lotu maʻá e kakai lalahi kei talavou lea faka-Falaniseé, naʻá ku vahevahe ai mo Kefi ʻema ngaahi fakakaukau mo e ongo fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e tuí. Ne pehē ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “Ko e tuí ko e tuʻunga ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻamanaki lelei ki ai, ko e fakamoʻoni ʻo e ngaahi meʻa taʻe hā mai” [Hepelū 11:1]. Tuʻunga. Fakamoʻoni. Ko e tuí ʻeni. Ko e ʻuhinga ia ʻo e tuí. ʻOku moʻoni ia. Ko e konga ia ʻo hotau natula totonú.

“Naʻá ku poupouʻi e kakai lalahi kei talavoú ni ke nau tui ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ko ʻeni ʻe onó:

“1. Tui pe ki he ʻOtuá.

“2. Tui ko ha ʻofefine pe foha koe ʻo e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻafioʻi fakatāutaha koe mo ʻofa ʻiate koe.

“3. Tui te ke lava ʻo fakataufolofola ki hoʻo Tamai Hēvaní pea te Ne fekauʻi mai Hono Laumālié kiate koe.

“4. Tui ʻoku ʻalu atu e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he funga ʻo e māmaní pea ʻoku tau takitaha hoko ko ha konga mahuʻinga ʻo e teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Fakamoʻuí.

“5. Tui ʻe tali ʻe he niʻihi kehe ʻokú ke ʻiló ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

“6. Tui ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní.

“ʻI heʻeku hoko ko ho kaungāmeʻa mo e kaungā ākongá, ʻoku ʻikai ha fakaʻaiʻai ka ko ʻeku ʻofa mo e fakaʻapaʻapa kiate koé, ʻoku ou fakapapauʻi atu ʻoku ʻikai taʻeʻaonga hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí. Te ke toe mamata kiate Ia. ʻE ʻiloʻi ʻe māmani kotoa ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá. Kuó u ʻiloʻi Ia mo ongoʻi ʻokú Ne ʻi ai. ʻOku ou fakamoʻoni pau ʻokú Ne moʻui, kuó Ne toetuʻu, pea ʻoku ʻikai mafakamatalaʻi ʻEne ʻofa kiate kitautolú.”

ʻEletā Neil L. Andersen, Feb. 21, 2021, facebook.com/neill.andersen.

Mālohi ʻe Taha

“ʻI heʻetau feinga fakamātoató, ʻoku tupulaki ai ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí. Pea ʻi heʻene tupulakí, ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalangí, mālohí, pea malava ke fakahoko ʻa e meʻa naʻe ʻikai ke tau mei lava ʻo fai ka ne taʻeʻoua iá. ʻI heʻetau fakamālohia ʻetau tuí, fakafokifā pē kuo ʻi ai ha mālohi ʻe taha: ko e mālohi ʻo Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí. ʻOku kamata ke ke ongoʻi ʻEne hōifuá, ʻofá, mo e ʻaloʻofá.”

ʻEletā Neil L. Andersen, Feb. 13, 2022, facebook.com/neill.andersen.

Fehokotaki mo e ʻOtuá

“ʻOku ʻomi ʻe he fehokotakí ʻa e ʻuhinga ʻo e moʻuí.

“ʻOku hanga ʻe he fehokotaki mo e ʻOtuá, fāmilí, mo e niʻihi kehé (ʻa e meʻa ʻoku ou ui ko e kau ki he fuakavá) ʻo ʻomi ʻa e ʻuhinga maʻongoʻonga, ʻofa mo loloto taha ki he moʻuí.”

ʻEletā Gerrit W. Gong, Facebook, Mar. 3, 2022, facebook.com/gerritw.gong.