2022
Ko e Meʻa Naʻe Akoʻi Au ʻe ha Ngāue Niti Fekauʻaki mo Hono Toe Langaki ʻEku Fakamoʻoní
Tīsema 2022


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko e Meʻa Naʻe Akoʻi Au ʻe ha Ngāue Niti Fekauʻaki mo Hono Toe Langaki ʻEku Fakamoʻoní

Naʻe tokoni ha meʻa ne u manako ke fakahoko lolotonga e mahaki fakaʻauhá ke mahino kiate au ʻa e founga hono fakatupulaki mo fakamālohia ʻeku tuí.

ʻĪmisi
ko e vete ha tupenu ne niti

Naʻá ku kumi ʻi ha puha motuʻa mo efua mo pukepuke ʻa e ʻāngeló. Naʻá ku niti e ʻulu mo e sino ʻo e ʻāngeló, ka naʻá ku fiemaʻu ha kulasi engeenga ke fakaʻosi ʻaki ʻa e kalauní mo e kapakaú, pea naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe naʻe kei toe ha kulasi engeenga.

Naʻá ku ako niti ʻi hoku taʻu 11, ka naʻe ʻosi ha taʻu ʻe hongofulu nai ne teʻeki ke u ala ki ha hui niti. Ne u toki toe saiʻia pē he nití lolotonga e mahaki fakaʻauhá, pea naʻá ku vilitaki; naʻá ku feinga ke fakakakato ha fakatātā kakato ʻo e ʻAloʻí kimuʻa he Kilisimasí.

ʻI he ʻamanaki pē ke u foʻí, ne u fakatokangaʻi ha tupenu lanu engeenga. Naʻá ku fusi hake ia, ʻo maʻu ha sipi kafu lahi ne lōloa kehekehe. Naʻe matohitohi mo lanu kehekehe: lanu moli, pingikī, lanu pulū fakapōpōʻuli, mo e engeenga kuo niti fakataha ʻi ha sīpinga lanu fakaʻofoʻofa.

Naʻe lahi kehekehe kotoa e ngaahi matohitohí. Naʻe homo e ngaahi mataʻi tuituí pea ʻikai tatau. Ka naʻá ku malimali he sipi kafú ʻi heʻeku fakatokangaʻi ia mei he ngaahi taʻu ne u kamata niti aí. Ne fuoloa e mole ʻeku tokangá mo e vēkeveké kimuʻa pea ʻosí, pea naʻe lau taʻu hono tuku ʻi he fokotuʻunga niti teʻeki ʻosi ko ʻení, ʻo ʻikai fakaʻaongaʻi pe fai ha sio ki ai.

Naʻá ku toʻo hake ʻa e tapaʻi kafu ne teʻeki fakamaʻú ʻo fusi. Naʻe teʻeki ke tuitui fakamaʻu ʻa e sipi kafú, ko ia naʻá ku lava ʻo vete ha ngaahi mataʻi tuitui ʻi ha taimi nounou pē.

Naʻá ku kiʻi momou kimuʻa peá u hoko atu hono veté. Naʻe motuʻa e kafú pea fuʻu ngingila hono lanú, ka naʻá ku kiʻi loto-mamahi ʻi heʻeku fakakaukau naʻá ku vete ʻa e meʻa kotoa pē naʻe ngāue lahi hoku louhiʻi nimá ke ngaohí. Ka naʻá ku fakatokangaʻi, ʻi hono niti e sipi kafu ko ʻení he ngaahi taʻu kuo hilí naʻá ku kei maʻu ai e naunau naʻá ku fiemaʻú pea mateuteu ke fakaʻaongaʻi ki he taumuʻa lelei ange ko ʻení.

Ko ia, naʻá ku vete leva. Naʻá ku fusi pē kae ʻoua kuo fokotuʻuna ʻa e kulasí ʻi hoku fungá, pea toe kamata leva ʻeku nití. Naʻe hanga ʻe hoku ongo nima taukei angé ʻo fulihi ʻa e mataʻi tuitui kau leka ʻi hoku kafú ki he ongo kapakau ʻāngelo fakaʻofoʻofa.

ʻI heʻeku ngāué, ne haʻu ki hoku ʻatamaí ha fakakaukau ngali kehe:

ʻOku tatau ʻeku fakamoʻoní mo e kiʻi ʻāngelo ko ʻení.

Ko Hono Toe Langa ʻEku Tuí

Neongo naʻá ku ʻuluaki malimali he fakakaukau ki aí, ka ko e fuoloa ange ʻeku fakakaukau ki aí, ko ʻeku fakatokangaʻi ange ia naʻe moʻoní. Ne hangē ʻeku fakamoʻoní he kamatá, ko hoku kiʻi kafú, ʻo faingofua hono ngaohí hangē ha kiʻi leká. Pea hoko mai leva hono veté, ʻi hono siviʻi ʻe ha ngaahi meʻa pau ʻeku tuí. Ko e ngaahi mataʻi tuitui homohomo ko ia naʻá ne faʻu ʻa e fakavaʻe ʻo ʻeku fakamoʻoní, ne hangē ia naʻe veté.

Pea fakaʻosí, naʻe toe langaki foʻou. ʻI he taimi ne tuku ai ʻeku piki maʻu ki he meʻa ne u maʻu kimuʻá, ʻo kamata ke falala ki he Fakamoʻuí, mo fakaʻatā ʻeku fakamoʻoní ke tupulaki mo liliú, naʻe hoko ia ko ha meʻa fakaʻofoʻofa, loloto mo mahuʻinga ange ʻi he meʻa ne u lava ʻo fakatupulaki ʻi heʻeku kei siʻí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi C. Heifeni ko e Fitungofulu Taki Māʻolunga mālōlō ʻa e fakakaukau ko ʻení ʻi heʻene fakamatalaʻi e meʻa naʻá ne ui ko e “faingofua ange ʻi he faingataʻá”1—ko e fakakaukaú kapau te tau foua e ngaahi fehuʻi faingataʻá ʻi heʻetau moʻuí, te tau maʻu ha faʻahinga [aʻusia] faingofua foʻou mo mālohi ange. Naʻá ne fakamatala ʻo pehē “ʻoku hoko e ngaahi taimi veiveiuá ke akoʻi kitautolu, kae ʻikai ke fakamamahiʻi kitautolu. … Ko e tuí ʻoku tau fili ai ke tupulaki ʻi he faingataʻa ʻokú ne ʻai ke tau mamata ʻaki hotau matá mo fakaava hotau lotó.”2

Ko e fuoloa ange ʻeku fakakaukau ki aí, ko ʻeku fakatokangaʻi ange ia naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻeku fakamoʻoní, ka naʻe muimui ʻeku moʻuí ʻi he sīpinga ko ʻení. Naʻe ʻikai hoko fakaʻangataha ia, ka naʻe māmālie pē ʻa ʻeku liliú. Naʻá ku liliu ʻo fakafou ʻia Kalaisi. Naʻá ku foua ʻa e faingataʻá pea hoko ʻo foʻou ʻia Kalaisi.

Ko Hono ʻIloʻi ʻa Kalaisi ko Hotau Huhuʻí

Naʻe kamata ʻa e ngāue niti ko ʻení ko ha meʻa fakamānako pē ʻi he kolonitiní ka naʻe hoko ia ko e fakamanatu haohaoa ʻo e ivi tākiekina ʻo Kalaisí mo hono fakafiefiaʻi ʻo e moʻui foʻoú. Koeʻuhí he ko e meʻa ia ʻoku foaki mai ʻe Kalaisi maʻatautolú: ko ha faingamālie ke liliu ki ha meʻa mātuʻaki foʻou. ʻOku tau fakamanatua e pēpē ʻi Pētelihemá koeʻuhí ʻoku tau ʻiloʻi naʻe tupu hake ʻa e pēpeé ʻo hoko ko ha taha te ne lava ʻo ʻomi kiate kitautolu ʻa e faingamālie ke tupulaki mo liliu pea moʻui aí.

Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní (1927–2018): “ʻI heʻetau ʻaʻeva ko ia he hala ne hāʻelea ʻe Sīsuú, te tau ʻilo ai naʻá Ne mahulu hake Heʻene hoko pē ko ha pēpē ʻi Pētelihemá, ko ha foha ʻo ha tangata tufunga pea mo e faiako tuʻukimuʻa taha he māmaní. Te tau ʻiloʻi ko Ia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻí.”3

Neongo naʻe hoko e ʻaloʻi ʻo Kalaisí ko ha meʻa fakaofo mo maʻongoʻonga, ka ʻoku fakaloloto mo fakatupulaki ʻeku fakamanatua e Kilisimasí ʻi heʻeku manatuʻi ʻa e ʻuhinga tonu naʻe ʻomi ai ʻe he ongoongo ʻa e ʻāngeló ha “fiefia lahi” (Luke 2:10). Hangē ko ia foki ne kikiteʻi ʻe he ʻāngeló, “Pea [e] fāʻeleʻi [ʻe Mele] ʻa e tama, pea te ke ui hono huafá ko Sīsū: ko ia ia te ne fakamoʻui hono kakaí mei heʻenau ngaahi angahalá” (Mātiu 1:20–21).

ʻI heʻetau fakamanatua e ʻaloʻi ʻo Kalaisí, te tau lava foki ʻo manatuʻi ʻa e ʻamanaki lelei ki ha moʻui foʻou pea mo e faingamālie hono ua ʻokú Ne ʻomi kiate kitautolú. Ko e Kilisimasí ko ha taimi fakaʻofoʻofa ia ʻo e ngaahi tukufakaholó mo e foakí, pea ʻe toe lava pē foki ke hoko ko ha taimi ke fakamālohia, pe toe langaki ai mo ʻetau fakamoʻoní. Te tau lava ʻo fakaʻatā ʻa e ʻEikí, mo ʻEne taukeí mo e potó, ke liliu kitautolu ki ha meʻa lelei ange ʻi he meʻa ne tau fakakaukau ki aí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Bruce C. Hafen, “Faith Is Not Blind” (Brigham Young University-Hawaii devotional, Jan. 24, 2017), speeches.byuh.edu.

  2. Bruce C. Hafen, “Faith Is Not Blind” (Brigham Young University-Hawaii devotional, Jan. 24, 2017), speeches.byuh.edu.

  3. Thomas S. Monson, “Loto Vēkeveke pea Taau ke Ngāue,” Liahona, Mē 2012, 69.