2022
ʻOkú Ke Tui nai kia Kalaisi Hangē ha kiʻi Tamasiʻí?
Tīsema 2022


Maʻá e Ngaahi Faʻē ʻa e Fānau Īkí

ʻOkú Ke Tui nai kia Kalaisi Hangē ha kiʻi Tamasiʻí?

Kuo ueʻi fakalaumālie au he ngaahi founga lahi ʻe he tui ʻa ʻeku fānaú.

ʻĪmisi
ko ha faʻē ʻoku ʻai hono fofongá ke ofi ki heʻene tama ʻoku malimalí

ʻI he ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki he ongo ʻAmeliká, ko e taha ʻo e ngaahi fuofua meʻa naʻá Ne fakaafeʻi ʻEne kau ākongá ke fakahokó ke “hoko ʻo tatau mo ha kiʻi tamasiʻi siʻi” (3 Nīfai 11:38).

Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku ʻikai ke ʻilo ʻe he fānaú e meʻa kotoa pē. ʻOku fakahoko ʻe heʻeku kiʻi taʻu faá ha ngaahi fehuʻi lahi—ʻo ʻikai toe siʻi hifo he fehuʻi ʻe teau he ʻaho! Ka ko ʻene fieʻilo mo e fiemaʻu e ʻiló ko ha niʻihi ia ʻo e ngaahi ongo fakanatula fakatamasiʻi ʻoku finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke tau faʻifaʻitaki ki aí.

ʻI heʻeku vakai ki he tupu ʻeku fānaú, ʻoku ʻi ai ha lēsoni kehekehe ʻe tolu kuo nau fakahaaʻi mai fekauʻaki mo ʻenau tui fakatamasiʻí:

  1. ʻOku nau falala kakato ki heʻenau mātuʻá.

ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ai ha palopalema, lotomamahi pe ilifia ʻeku fānau fefiné, ʻoku nau ui mai leva kiate au pe ko hoku husepānití. ʻOku ʻikai ke nau toe fakakaukau pe ʻoku taau ke tokoniʻi kinautolu. ʻOku ʻikai ke nau fifili pe naʻe feʻunga ʻenau talangofuá. ʻOku nau ʻiloʻi pē ʻokú ma ʻofa ʻiate kinautolu mo mateuteu ke tokoni.

Te tau lava ʻo falala ki he Tamai Hēvaní ʻi he founga tatau.

ʻOku ou ʻofa ʻi hoku ngaahi ʻofefiné. Ka ʻoku ʻikai fakatataua ʻeku ʻofa kiate kinautolú mo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolú. Ko e momeniti ʻoku tau ui ai ki heʻetau Tamai Hēvaní, te Ne ʻi ai (vakai, Sōsiua 1:9). Te tau lava ʻo ongoʻi he taimi pē ko iá ʻa ʻEne fakafiemālié mo e nongá, pea te tau lava ʻo maʻu ʻa e tali ki heʻetau ngaahi fehuʻí ʻi he faʻa kātaki mo e tui.

Hangē ko ʻení, ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí ne u maʻu ai ha faingamālie ngāue fakafiefia. Ka naʻá ku hohaʻa naʻa fiemaʻu ia ke u ngāue ʻi he Sāpaté. ʻI heʻeku fāinga ke fakapapauʻi e meʻa ke faí, naʻá ku lotu mo ʻaukai. Naʻe fakafonu au ʻaki e nonga pea naʻe ueʻi foki au ke u kole ki he pulé pe ʻe lava ke ʻoua te u ngāue ʻi he Sāpaté. Ka ne ʻikai ʻeku falala ki he Tamai Hēvaní hangē ha kiʻi tamasiʻí, he ʻikai ke u teitei maʻu e loto-toʻa ke fokotuʻu ha tuʻunga pehē, ka naʻe loto ki ai ʻa e pulé. Ko ia, ne u kamata leva ʻi ha vahaʻataimi foʻou mo fakafiefia heʻeku moʻuí.

  1. ʻOku ʻikai ke nau fehuʻia e meʻa ʻoku akoʻi kiate kinautolú.

ʻI he kei siʻi hoku ʻofefiné, naʻá ne ʻeke mai pe ko e hā naʻe pipiki ai ʻene makinitó ki he ʻaisí kae ʻikai ki he holisí. Naʻá ku fakamatalaʻi ange e founga ngāue ʻa e makinitó, pea naʻá ne tui he taimi pē ko iá ki he ʻilo foʻou ko ʻení mo kamata ke ne tesiʻi e makinitó ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe.

Hangē pē ko e falala hoku ʻofefiné ki he ngaahi tali ʻoku ou ʻoange kiate iá, ʻoku pehē pē ʻa e ʻamanaki mai ʻa e Tamai Hēvaní ke tau falala ki Heʻene ngaahi talí.

Hili ʻeku kamata ʻi he ngāué, naʻe hoko mai ha ngaahi pole. Naʻe fakaʻau ʻo fuʻu faingataʻa ʻaupito ʻeku ngaahi houa ngāué ki hoku fāmilí, pea kamata ke ʻita ʻeku pulé ʻiate au. Naʻe kamata ke u fakafehuʻia e tali ne u maʻu fekauʻaki mo hono tali ʻo e ngāué.

Ko e Tamai Hēvaní “ko e ʻOtua [Ia] ʻo e moʻoní, pea ʻoku ʻikai ke loi” (ʻEta 3:12), ko ia ne u pehē ʻoku ʻikai mahino kiate au ʻEne fakahinohinó, ʻa ia ne fakatupu ai haʻaku fifili ki he lahi ʻo e ngaahi ueʻi kehe ne u maʻuhalá. Naʻá ku manatuʻi leva e ngaahi lea ʻa ʻAlamā ko e Siʻí: “ʻAhiʻahiʻi ʻa ʻeku ngaahi leá, pea ngāue ʻaki ha kihiʻi konga siʻi ʻo e tuí, ʻio, kapau foki ʻoku ʻikai te mou lava ʻo fai ha meʻa lahi ange ʻi he holi pē ke tuí, tuku ʻa e holí ni ke ngāue ʻiate kimoutolu” (ʻAlamā 32:27).

Naʻá ku maʻu ʻa e holi ke hokohoko atu ʻeku tui ki he Tamai Hēvaní, ko ia naʻá ku fili ai ke ngāue ʻaki e tuí pea ʻahiʻahiʻi ʻEne ueʻi ke u tali ʻa e ngāue ko ʻení, pea naʻá ku vilitaki atu pē.

ʻĪmisi
Kalaisi ʻoku ʻaʻeva mo e fānaú
  1. ʻOku nau maʻu ha tui taʻeueʻia.

Naʻá ku feitama kovi ʻi heʻeku feitamaʻi ʻeku kiʻi tamasiʻi siʻisiʻi tahá. Ka ʻi ha hoʻatā ʻe taha, naʻe fie ʻalu hoku ʻofefiné ʻo kaka moʻunga. Naʻe talaange ʻe hoku husepānití ʻoku ʻikai ke u lava ʻo ʻalu he ʻoku ou fuʻu puke lahi. Naʻe lotu hoku ʻofefiné ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoniʻi au ke u ongoʻi sai peá ne teuteu leva ke ʻalu. Hili ha ngaahi miniti siʻi mei ai, naʻe ʻohovale hoku husepānití ke sio ʻoku ou ʻāʻā. Naʻá ne talamai kau ki he lotu homa ʻofefiné, pea naʻe ueʻi au ʻe heʻene tui fakamātoató ke u feinga ke kaka moʻunga. Ne ʻikai ke ʻilo pe naʻe founga fēfē ka ne u aʻu ki he tumutumu ʻo e moʻungá.

Ko hono maʻu ko ia e tui ke fakakakato ʻeku aleapau ngāué naʻe fiemaʻu foki ke u tui hangē ko hoku ʻofefiné. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo sio ki he meʻa ʻoku hanganaki mei muʻá. Ka naʻá ku kei laka pē ki muʻa mo tui naʻe ʻi ai e ʻuhinga hono tataki au ʻe he Tamai Hēvaní ki heʻeku ngāué. Pea naʻe faifai pea fakahā mai ʻa e ʻuhinga ko iá.

ʻI ha ʻaho lōngonoa ʻi he ngāué, naʻe talanoa mai haku kaungā ngāue ki he taimi naʻá ne ʻilo ai ko ha mēmipa au ʻo e Siasí, naʻá ne fakakaukau he ʻikai ke u toe kehe mei he kakai lotu fakakikihi mei hono kuohilí. Naʻá ne talamai naʻe ueʻi ia ʻe heʻeku fakaʻapaʻapa mo e angaʻofa kiate ia mo homau kaungā-ngāué. Naʻá ma fakaʻaongaʻi e ngaahi houa hono hokó ʻo talanoa fekauʻaki mo e tuí pea mo Sīsū Kalaisi.

Naʻá ne talamai naʻá ne fie tui kiate Ia, pea naʻá ku ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi hoku lotó ʻi heʻeku talanoa ange fekauʻaki mo e ongoongoleleí.

Naʻá ku fakatokangaʻi ko ia ʻa e ʻuhinga naʻe tataki ai au ʻe he Tamai Hēvaní ki he ngāue ko ʻení. Ne hoko ia ko ha mana.

Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, “ʻOku hoko e maná mei hoʻo tui ki he ʻEikí. Ko e ʻelito ʻo e tui ko iá ʻa e falala ki Hono finangaló mo ʻEne taimi-tēpilé—ʻa e founga mo e taimi te Ne tāpuekina ai koe ʻaki ʻa e mana ʻokú ke fiemaʻú. Ko hoʻo taʻetuí pē te ne taʻofi e ʻOtuá mei hono tāpuekina ʻaki koe e ngaahi mana ke ikunaʻi e ngaahi faingataʻa ʻi hoʻo moʻuí.”1 ʻI heʻeku tui fakatamasiʻi ki he ueʻi ʻa e Tamai Hēvaní ke tali ʻa e ngāue ko ʻení mo fakakakato ʻeku aleapaú, naʻá Ne fakahā mai ʻa ʻEne malava ke fakahoko ha ngaahi maná.

ʻE Pukepuke Kitautolu ʻe he Tui Fakatamasiʻí ʻi he Halá

ʻE lava ʻe he moʻuí ʻo ʻai ke faingataʻa e pikitai ki he tui faingofua mo mālohi hangē ha kiʻi tamasiʻí. ʻOku ʻafioʻi ʻeni ʻe hotau Fakamoʻuí. Ko e ʻuhinga ia ʻokú Ne fakaafeʻi ai ke tau fakakaukau ki he sīpinga taʻeueʻia ʻa e fānaú. Kapau ʻoku fakaava hotau lotó ke falala ki heʻetau Tamai Hēvaní mo ʻEne kau palōfitá ʻo hangē ko e fānau īkí, te tau aʻusia ha tupulaki fakalaumālie fakaofo pea mahino lelei ange ʻa e ʻofa mo e palani ʻokú Ne maʻu maʻa kitautolu takitahá.