2022
Hoko ko ha Kakai [Moʻui ʻAki] e Folofolá
Tīsema 2022


“Hoko ko ha Kakai [Moʻui ʻAki] e Folofolá,” Liahona, Tīsema 2022.

Hoko ko ha Kakai [Moʻui ʻAki] e Folofolá

ʻĪmisi
Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté

Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke fakaʻaongaʻi e meʻa ʻoku tau akó?

Brother Militoni Kamako, Tokoni ʻUluakí: Naʻe pehē ʻe Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku mahuʻinga pea fie maʻu ke ʻiloʻi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Ka ʻoku fie maʻu ha meʻa lahi ange ʻi hono ʻiloʻi peé, ki he haʻu fakamātoato kiate Ia pea foaki hotau laumālié kotoa ko ha feilaulau. ʻOku fie maʻu ki he uluí ʻa hotau lotó, iví, ʻatamaí mo e mālohí kotoa.”1

ʻI hono fakalea ʻe tahá, te tau lava pea ʻoku totonu ke tau ako ʻa e folofolá, ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí, mo e ʻū naunau ʻa e Siasí, pea ako maʻu pē kinautolu. Ka kapau he ʻikai ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí, he ʻikai liliu kitautolu ʻe heʻetau ʻiloʻi ʻataʻatā pē ʻa e meʻa naʻá Ne akoʻí.

ʻĪmisi
ko e maʻu ʻe ha fefine ʻa e sākalamēnití

Ko e hā te ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau ngāueʻi e meʻa ʻoku tau akó?

Palesiteni Maʻake L. Peisi: ʻOku fakaʻaiʻai kitautolu ʻe he Laumālié ke tau ngāue, pea ko e founga lelei taha ʻe lava ke tau hoko ai ko ha kakai ʻoku moʻui ʻaki e folofolá ko ʻetau maʻu ʻa e Laumālié.2 Ko e taha ia e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau maʻu ai e sākalamēnití he uike kotoa peé. ʻOku tau palōmesi te tau toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, manatu maʻu ai pē kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Ko ha ngaahi ui ia ke ngāue. Pea ʻi heʻetau fai e ngaahi meʻa ko iá, ko e tāpuaki ʻoku tau maʻú ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié.3

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he sākalamēnití ke tau moʻui ʻaki e tokāteline ʻo Kalaisí. ʻOku tokoni ia ke fakatupulaki ʻetau tui kiate Iá. ʻOkú ne ueʻi kitautolu ke tau fakatomala, ʻa ia ko ha ui ia ke ngāue. ʻOkú ne ueʻi kitautolu ke tau feinga ke tau toe lelei ange ʻaki ʻetau manatua Ia lolotonga e uiké. Pea ko e taha ʻo e ngaahi fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke “fakahā kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.”4

ʻI heʻetau kau atu ki he moihū mo e ako he Sāpaté, ʻe founga fēfē ʻetau hoko atu hili ʻetau fanongo ki he lea fakaepalōfita ke fakahoko ʻa e meʻa ʻoku ueʻi kitautolu ʻe he Laumālié ke tau faí?

Brother Kamako: ʻOku mahuʻinga ki he kakaí ke nau omi mateuteu he Sāpaté ke aleaʻi e meʻa kuo akoʻi ange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní lolotonga e uiké. Ko ha founga fakaʻofoʻofa ia ke kau ai ʻi he ngaahi fealēleaʻaki ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté, ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea mo e Fineʻofá.

Palesiteni Peisi: Mahalo ʻe fehuʻi loto hifo ʻe kinautolu ʻoku faiako he Sāpaté, “Ko e hā te u lava ʻo fai ʻi heʻeku faiakó ke maʻu e tokanga ʻa e tokotaha fanongó ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi heʻene hoko ko ha tokotaha akó ka ke hoko foki ko ha tokotaha ʻoku moʻui ʻaki e folofolá? Te u fakaafeʻi fēfē e kakai ʻi heʻeku kalasí pe kōlomú ke nau faivelenga ange ʻi heʻenau ako ʻoku fakatefito ʻi ʻapí, koeʻuhí ke nau lava ʻo kau lelei ange ʻi he konga ʻo hono ako ʻo e ongoongoleleí kae poupou ki ai e Siasí?” Ko ha konga ia ʻo e ngāué—ke haʻisia e fakafoʻituituí ki heʻenau uluí mo ngāueʻi honau fakamoʻuí.

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻi ha kalasi ʻa e Siasí

Brother Seni E. Niumani, Tokoni Uá: Pea mahalo ʻe lelei ke fakaʻosi ʻe he kau faiakó e fealēleaʻakí ʻaki haʻanau pehē, “ʻOku ou fie fanongo ki ha fakamatala sēkoni ʻe 10 ʻo e meʻa kuó ke akó pe ko e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke ke fakahoko ʻo fakatatau mo e meʻa ne tau talanoa ki ai he uike ní.” Te ne fakamālohia e fakaafe ke ngāué: “Ko e hā ʻoku fakaafeʻi koe ʻe he ʻEikí ke ke fai he uiké ni, ʻo makatuʻunga ʻi he aʻusia kuo tau maʻu ʻi hono ako fakataha e folofolá?”

Palesiteni Peisi: Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau lotu fakataha ai ʻi he Sāpaté, ke tau lava ʻo fefakamālohiaʻaki. ʻOku ʻikai ko ha taha hiva lelei au. ʻI he taimi ʻoku ou hiva ai ʻi he kuaeá, ʻoku ou tangutu mo ha taha ʻoku poto he hivá, pea ʻoku tokoni ia ke u hiva lelei ange. Ko e meʻa tatau pē ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí. ʻOku tokoni ʻetau feohi mo e kakai ʻoku lelei ʻenau moʻui ʻaki e ongoongoleleí ke tau moʻui ʻaki foki ai e ongoongoleleí.

ʻI he lolotonga ʻo e uiké, ʻe lava fēfē ke tau fakaʻaongaʻi e meʻa ʻoku tau ako mei heʻetau ako Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú?

Brother Kamako: Ko e taimi lahi hili ʻetau lau pe fakafanongó, ʻoku tau tukupā ke fai ha meʻa. Ka ʻi he ʻosi ha ʻaho ʻe taha pe ua mei ai, kuo ngalo ia ʻiate kitautolu. Ko e ʻuhinga ia ʻoku mahuʻinga ai ke hiki e ngaahi ueʻi ʻoku tau ongoʻí mo e tukupā ʻoku tau fakahokó, ke tau lava ʻo manatuʻi kinautolu lolotonga e uiké. ʻOku ʻi ai ha mālohi lahi ʻi he ongo foʻi lea, “Manatu, manatú.”5

Brother Niumani: Hangē ko e Fakamoʻuí, te tau lava ʻo fakahoko ha ngaahi lelei. ʻI hoʻo muimui ki Heʻene sīpinga ʻo e ngāue tokoní, ʻe hoko ia ko ha konga ʻo ho tuʻunga totonú. Ne u aʻusia ha sīpinga haohaoa ʻo e meʻa ko iá ʻi he lotú ʻi ha Sāpate ʻe taha. Ne u ʻi ai tokotaha pē koeʻuhí ne puke hoku uaifí. ʻI heʻeku tangutu ki laló, naʻe pehē mai e tokotaha ʻi mui ʻiate aú, “Ko fē ho uaifí?” Naʻá ku talaange, “ʻOkú ne ongoʻi puke.” Naʻá ne pehē mai, “ʻE lava ke ma ʻoatu ha meʻa ke mo maʻu meʻatokoni efiafi ai he pooni??” Naʻá ku talaange, “ʻOua te ke hohaʻa koe ki ai. Kuo ʻosi maau ia.” Naʻá ne pehē mai, “Te ma ʻoatu leva ʻe maua ha meʻa ʻapongipongi.” Pea ne na ʻomi ha meʻatokoni efiafi.

Naʻe fakahoko ʻe he kaungāʻapi ko ʻení ha ngāue lelei taʻe toe tatali, he ko honau ʻulungaanga totonú pē ia. ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisí pea tau vakai ki ha taha ʻoku faingataʻaʻia, ʻoku ʻikai ke tau pehē, “Mahalo ʻoku nau maʻu e meʻa kotoa pē.” ʻOku tau fakahoko e meʻa ʻoku tau lavá ke tokoni ai.

Palesiteni Peisi: Neongo pe ko e fē feituʻu ʻoku tau ʻi aí—hangē ko haʻatau fakaʻuli ki he ngāué pe akó—te tau lava pē ʻo fakakaukau ki he Fakamoʻuí. Ka ʻoku ʻuhinga ʻetau hoko ko ha tokotaha fakahoko ʻo e folofolá, ʻoku fie maʻu ke tau fai ha meʻa lahi ange ʻi he fakakaukau pē kiate Iá. Ko ha ngaahi meʻa pau ʻeni te ke lava ʻo fai ke fakaʻaongaʻi ai e meʻa ʻokú ke ako ʻi he ako fakatāutahá, fakafāmilí, mo e Sāpaté:

  1. Tuku ke fakaʻaiʻai koe ʻe he ngaahi talaʻofa ʻi he lotu tāpuaki ʻo e sākalamēnití ke ke ngāue.

  2. Fakaafeʻi e Laumālié ke ne tataki koe ʻo fakafou ʻi he lotú, akó, mo e talangofuá.

  3. Fakatatau e folofolá kiate koe.6 Fehuʻi loto pē ʻi hoʻo ako fakafoʻituituí pe fakafāmilí, “ʻOku ʻi ai nai ha meʻa ʻi he potufolofola ko ʻení ʻe lava ʻo tokoni ke u ʻiloʻi ʻa e meʻa ke faí?”

  4. ʻI hoʻo fanongo ki he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, fehuʻi loto, “Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke u fakahoko ʻo fakatatau mo e meʻa kuó u akó?” Tokanga makehe ki ha faʻahinga ueʻi pē ʻokú ke ongoʻi pe fanongo ki ai.

  5. Hiki ha ngaahi fakamatala fekauʻaki mo hoʻo ngaahi ongó mo e ngaahi fakakaukaú koeʻuhí ke ke lava ʻo muimuiʻi kinautolu.

  6. Ngāueʻi ʻa ia kuo akoʻi atú. Lotua ha fakahinohino. Pea hangē ko e lea ʻa Nīfaí, “ʻalu ʻo [fakahoko].”7

  7. Tokoni ki ho kaungāʻapí. Ko hoʻo kaungāʻapí ha taha pē ʻokú ke feohi mo ia ʻoku fiemaʻu tokoni.

Brother Kamako: ʻOku lahi ange ha ngaahi meʻa ʻi he folofolá ʻokú ne poupouʻi kitautolu ke tau hoko ko ha kakai talangofua kae ʻikai fanongo ʻataʻatā pē. ʻOku hoko atu ʻo pehē:

“He kapau ʻoku fanongo ʻe ha taha ki he folofolá, kae ʻikai fai, ʻoku tatau ia mo ha taha ʻokú ne fakasio ki he mata ʻo hono sinó ʻi ha sioʻata:

He ʻokú ne fakasio kiate ia, pea ʻalu, pea ngalo leva ʻiate ia pe ʻoku matamata fēfē ia.

Ka ko ia ʻoku sio fakamamaʻu ki he fono haohaoa ʻo e tauʻatāiná, pea fai maʻu ai pē ki aí, pea ʻoku ʻikai fanongo mo ngaló, ka ʻoku fai ʻe ia ʻa e ngāué, ʻe monūʻia ʻa e tangatá ni ʻi heʻene ngāué.”8

Palesiteni Peisi: Ko ha fakamanatu maʻongoʻonga ia kapau te tau hoko ko ha kakai talangofua, ʻe tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau moʻui ʻaki e ongoongoleleí!