Konifelenisi Lahi
ʻAki e Mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he Fuʻu Nāunau Lahi
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2021


ʻAki e Mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he Fuʻu Nāunau Lahi

(1 Nīfai 14:14)

ʻOku hoko ʻa hono tauhi ʻa e ngaahi fuakavá ke tau fakamahafu ai kitautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi.

ʻOku ou lotua ke fakahinohino mo fakamaama kotoa kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi heʻetau fakakaukauʻi fakataha e ngāue fakaofo ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí, ʻi he kuonga ʻo e kakato e ngaahi kuongá.

Ko e Fuofua ʻaʻahi ʻa Molonai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá

Hili ha taʻu ʻe tolu mei he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí, ʻi he pō 21 ʻo Sepitema 1823, naʻe lolotonga lotu e talavou ko Siosefa Sāmitá ke maʻu ha fakamolemole ʻo ʻene ngaahi angahalá mo ʻiloʻi hono tūkunga mo e tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.1 Ne hā mai ha tokotaha ʻi hono veʻe mohengá, ʻo ui ʻa Siosefa ʻaki hono hingoá, pea talaange “ko ha talafekau ia kuo fekauʻi mai mei he ʻao ʻo e ʻOtuá … pea ko hono hingoá ko Molonai.” Naʻá ne pehē “ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá maʻa [Siosefa] ke ne fai” 2mo fakahinohinoʻi ia kau ki he ʻamanaki ke aʻu mai e Tohi ʻa Molomoná. Makehe mei aí, ko e Tohi ʻa Molomoná ʻa e fuofua kaveinga naʻe fakamatalaʻi ʻe Molonai ʻi heʻene pōpoakí.

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi mo e meʻangāue lelei ki he fakauluí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Ko ʻetau taumuʻa ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ko hono fakaafeʻi e taha kotoa pē ke nau haʻu kia Sīsū Kalaisi,3 maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí, pea kātaki ki he ngataʻangá ʻi he tui ki he Fakamoʻuí.4 Ke tokoniʻi e niʻihi fakafoʻituituí ke nau aʻusia e fuʻu liliu lahi ʻo e lotó5 pea fakamaʻu kinautolu ki he ʻEikí ʻi he ngaahi fuakava mo e ouau toputapu ʻoku fakatefito ai e ngaahi taumuʻa ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe kamataʻi ʻe he talateu ʻa Molonai ʻo e Tohi ʻa Molomoná kia Siosefa Sāmitá e ngāue ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí maʻá e niʻihi fakafoʻituitui ʻi he tafaʻaki ko ʻeni ʻo e veilí ʻi he kuonga e kakato ʻo e ngaahi kuongá.

ʻI he hoko atu ʻene fakahinohino kia Siosefá, ne toki lau leva ʻe Molonai mei he tohi ʻa Malakaí ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻo kiʻi kehe ia mei he fakalea ʻi he paaki ʻa Kingi Sēmisí:

“Vakai, te u fakahā kiate kimoutolu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi he nima ʻo ʻIlaisiā ko e palōfitá, ʻi he teʻeki ai ke hoko ʻa e fuʻu ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí.

“… Pea te ne tō ʻi he loto ʻo e fānaú ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai ki he ngaahi tamaí, pea ʻe liliu ʻa e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí. Ka ne ʻikai ke pehē, ʻe fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻa māmani kotoa ʻi heʻene hāʻele maí.”6

Ko ʻetau taumuʻa ʻi hono langa ʻo e ngaahi temipalé ke fakafaingofuaʻi e ngaahi feituʻu toputapu ʻoku lava ke fakahoko ai e ngaahi fuakava mo e ouau toputapu ʻoku fie maʻu ki hono fakamoʻui mo hakeakiʻi e fāmili ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, maʻá e kakai moʻui mo pekiá fakatouʻosi. Naʻe fakalahi atu ʻe he fakahinohino ʻa Molonai kia Siosefa kau ki he fatongia mahuʻinga ʻo ʻIlaisiaá ʻa e ngāue ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ʻi he tafaʻaki ko ʻeni ʻo e veilí mo kamataʻi ʻi hotau kuongá e ngāue maʻá e kau pekiá ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí.

Ko hono fakakātoá, naʻe fokotuʻu ʻe he ngaahi akonaki ʻa Molonai ʻi Sepitema ʻo e 1823 kau ki he Tohi ʻa Molomoná pea mo e misiona ʻo ʻIlaisiaá ʻa e fakavaʻe fakatokāteline ki he ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí.

Ngaahi Akonaki ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá

Naʻe tākiekina ʻe he ngaahi lēsoni naʻe ako ʻe Siosefa Sāmita meia Molonaí e tapa kotoa ʻene ngāué. Hangē ko ʻení, ʻi ha fakatahaʻanga molumalu naʻe fai ʻi he Temipale Ketilaní ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1837, naʻe fanongonongo ai ʻe he Palōfitá: “ʻI hono kotoa ʻo e ngaahi meʻa kuo lea ʻakí, ko e fatongia mahuʻinga tahá ke malanga ʻaki ʻa e Ongoongoleleí.”7

Hili ha taʻu ʻe fitu mei ai ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻEpeleli 1844, naʻe fakahoko ʻe Siosefa Sāmita ha lea ʻoku ʻiloa he ʻahó ni ko e Malanga ʻa Kingi Fōleití. Naʻá ne lea ʻo pehē, “Ko e fatongia maʻongoʻonga taha kuo tuku mai kiate kitautolu ‘e he ‘Otuá ko ʻetau fekumi ki hotau kau pekiá.”8

ʻOku anga fēfē ʻa e hoko hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí mo e fekumi ki hotau kau pekiá ko e fatongia mo e ngāue maʻongoʻonga taha ia kuo tuku mai ʻe he ʻOtuá maʻatautolú? ʻOku ou tui naʻe fakamamafaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻene ongo leá ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻoku lava ʻe he ngaahi fuakava ko ia ʻoku fakahoko ʻaki e ngaahi ouau ne fakamafaiʻi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ʻo fakamaʻu kitautolu ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea ko e ʻelito mahuʻinga ia ki he ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí.

ʻOku fengāueʻaki mo fekauʻaki e ngāue fakafaifekaú, ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ko ha ngāue maʻongoʻonga ia ʻe taha ʻoku tāfataha ʻi he ngaahi fuakava mo e ouau toputapu ʻoku lava ke tau maʻu ai e mālohi faka-ʻotuá ʻi heʻetau moʻuí, pea tau foki kakato ai ki he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní. Ko ia ai, ko e ongo lea naʻe fai ʻe he Palōfitá, ʻoku hangē ʻoku ‘ikai fenāpasi ʻene ʻasí heʻene kamata maí, ka ko hono moʻoní, ʻokú ne huluʻi lelei mai e meʻa ʻoku fakatefito ai e ngāue maʻongoʻonga ko ʻeni ʻi he ʻaho kimui ní.

Haʻisia ki he Fakamoʻuí ʻi he Ngaahi Fuakavá mo e Ngaahi Ouaú

Ne folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē:

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.

“He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá.”9

ʻOku tau toʻo e haʻamonga ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolu ʻi heʻetau ako ki aí, maʻu ia ʻi he moʻui taau, mo fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau toputapú. ʻOku tau fakafehokotaki lelei ki he Fakamoʻuí ʻi heʻetau manatua ke faivelenga mo fai hotau lelei tahá ke moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi fatongia ko ia kuo tau talí. Pea ko e haʻi ko iá ‘a e tupuʻanga ‘o e ivi fakalaumālie ʻi hono kotoa ʻo e ngaahi faʻahitaʻu ‘o ‘etau moʻuí.

Ko e Kakai Fuakava ʻo e ʻEikí

ʻOku ou fakaafeʻi ke mou fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki ne talaʻofa ki he kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi ʻoku nau tauhi e fuakavá. Hangē ko ʻení, ko Nīfai: “naʻe mamata ki he siasi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá [ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní], pea naʻe tokosiʻi, … ko e kau māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻa ia naʻa nau ʻi he funga ʻo e māmaní foki; pea naʻe siʻi … ʻa ʻenau pulé.”10

Naʻá ne toe “vakai ki he mālohi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá, pea naʻe tō ia ki he kau māʻoniʻoni ʻo e siasi ʻo e Lamí, pea ki he kakai ʻo e fuakava ʻo e ʻEikí, … pea naʻe fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi.”11

ʻOku ʻikai ko ha foʻi fakakaukau lelei pē pe ko ha sīpinga ʻo ha lea fakafolofola fakaʻofoʻofa ʻa e kupuʻi lea ko ia “naʻe fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi.” Ka ko e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻoku hāsino moʻoni ia ʻi he moʻui ʻa e kau ākonga taʻefaʻalaua ʻa e ʻEikí ʻi he ʻaho kimui ní.

ʻOku ou folau ʻi he māmaní kotoa ʻi hoku fatongia ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Pea kuo tāpuekina au ke feʻiloaki mo ako ha ngaahi lēsoni mahuʻinga mei ha tokolahi ʻo kimoutolu. ʻOku ou fakamoʻoni atu ko e kakai fuakava ko ia ʻa e ʻEikí ʻi he ʻaho ní ʻoku fakamahafu moʻoni pē kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi. Kuó u mamata tonu ʻi he tuí, loto-toʻá, fakakaukau leleí, vilitakí, mo e fiefia ʻoku ope atu he tuʻunga fakamatelié—pea ko e ʻOtuá pē ʻoku malava ke ne fai iá.

Kuó u mamata tonu ʻi he māʻoniʻoni mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi kuo maʻu ʻi hono tauhi faivelenga e ngaahi fuakava mo e ouau ʻi he moʻui ʻa ha mēmipa kei talavou ʻo e Siasí naʻe mamatea ha konga hono sinó ʻi ha fakatuʻutāmaki fakalilifu. Hili ha ngaahi māhina faingataʻa ʻo e tokotaha fakafoʻituitui ko ʻení ʻi heʻene feinga ke fakaakeaké mo fakaangaanga ki ha moʻui foʻou ʻoku fakangatangata ʻene ngaue holó, ne u feʻiloaki mo talanoa mo e tokotaha faivelenga ko ʻení. Ne u ʻeke ange heʻema pōtalanoá, “Ko e hā ha meʻa kuo tokoniʻi koe ke ke ako mei he aʻusia ko ʻení?” Naʻá ne tali mai pē he taimi ko iá, “ʻOku ʻikai ke u loto-mamahi au. ʻOku ʻikai ke u ʻita. ʻE lelei e meʻa kotoa pē.”

Kuó u mamata tonu ʻi he māʻoniʻoni mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi kuo maʻu ʻi hono tauhi faivelenga e ngaahi fuakava mo e ouau ʻo e moʻui ʻa ha kāingalotu ne toki papi foʻou mo hilifakinima ki he Siasí. Naʻe vēkeveke mo loto-lelei e kau ului ko ʻení ke nau ako mo ngāue, ka naʻa nau faʻa ongoʻi taʻepauʻia ke tukuange e ngaahi ʻulungaanga motuʻá mo e ngaahi tukufakaholo tupuʻá, neongo ia naʻa nau fiefia ke hoko ko e “kaungā kolo mo e kāinga māʻoniʻoni, pea mo e fale ʻo e ʻOtua.”12

Kuó u mamata tonu ʻi he māʻoniʻoni mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi kuo maʻu ʻi hono tauhi faivelenga e ngaahi fuakava mo e ouau ʻo e moʻui ʻa ha fāmili kuo nau tauhi ʻi he loto-ʻofa, ha hoa mo ha mātuʻa ʻoku ʻi ai hanau mahaki tauhi. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he kau ākonga loto-toʻa ko ʻení e ongoʻi tukuhausia kotoa ai honau fāmilí—mo e taimi ne nau ʻiloʻi ai hono hiki hake mo fakamālohia kinautolu ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he fāmili ko ʻení ʻa ʻenau houngaʻia moʻoni ʻi he ngaahi aʻusia faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié ke tau hoko ai ʻo hangē ange ko ʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí. Naʻe tokoniʻi mo tāpuekina ʻe he ʻOtuá e fāmili ko ʻení ʻaki e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻai honau ʻapí ke hoko ko ha feituʻu toputapu mo ha hūfangaʻanga ʻo hangē ko e temipalé.

Ne u mamata tonu ʻi he māʻoniʻoni mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi ne u maʻu ʻi hono tauhi faivelenga e ngaahi fuakava mo e ouaú ʻi he moʻui ʻa ha mēmipa ʻo e Siasí naʻe fuʻu faingataʻaʻia ʻi he vete malí. Naʻe fakalalahi e loto-mamahi fakalaumālie mo fakaeloto ʻa e fefine ko ʻení koeʻuhi ko e taʻe-faitotonu hono hoá ʻo maumauʻi ʻena fuakavá pea veteki ai ʻena nofo-malí. Naʻá ne fie maʻu e fakamaau totonú mo ʻekea hono fatongiá.

ʻI he fefaʻuhi ʻa e fefine faivelenga ko ʻení mo e meʻa ne hoko kiate iá, naʻá ne ako mo fakalaulauloto fakamātoato mo lahi ange ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha toe taimi kimuʻa ʻo ʻene moʻuí. Ne faifai pea hū ki hono lotó ha mahino lahi ange ki he misiona ʻo e huhuʻi ʻa Kalaisí—ʻEne faingataʻaʻia ʻi heʻetau ngaahi angahalá, mo ʻetau ngaahi mamahí, ngaahi vaivaí, loto-mamahí, mo e fakamamahí. Naʻe tataki fakalaumālie ia ke ne fai e fehuʻi loloto ko ʻení kiate ia: koeʻuhi he kuo ʻosi fai hono totongi e ngaahi angahala ko iá, te ke toe loto nai ke toe totongi tuʻo ua ia? Naʻá ne ʻiloʻi ko e faʻahinga fiemaʻu peheé ʻoku ʻikai ke totonu pe angaʻofa ia.

Naʻe ako ʻe he fefiné ni ʻe malava ʻe hono haʻi ia ki he Fakamoʻuí ʻi he ngaahi fuakavá mo e ouaú ʻo fakamoʻui e kafo ʻoku fakatupu ʻe ha taha makatuʻunga ʻi hano ngāue hala ʻaki e tauʻatāina fakaeʻulungāngá ʻo ne malava ai ke fakamolemoleʻi pea maʻu e melinó, ʻangaʻofá, mo e ʻofá.

Palōmesí mo e Fakamoʻoní

ʻOku fakafaingamālieʻi ʻa e ngaahi talaʻofá mo e ngaahi tāpuaki ʻo e fuakavá koeʻuhí ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu ke tau sio hake kiate Ia,13 haʻu kiate Ia,14 ako ʻiate Ia,15 pea haʻi kitautolu kiate Ia16 ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí. ʻOku ou fakamoʻoni mo palōmesi atu ko hono fakaʻapaʻapaʻi ko ia ʻo e ngaahi fuakavá te ne fakamahafu kitautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi. ʻOku ou fakamoʻoni atu ko hotau Fakamoʻuí ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni fiefia ki he ngaahi meʻá ni ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.