2023
“Pea ʻoku tupu mei he ngaahi meʻa īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí”
ʻAokosi 2023


PŌPOAKI MEI HE KAU TAKI FAKAʻĒLIÁ

“Pea ʻoku tupu mei he ngaahi meʻa īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí”

Hili ʻa e Tau Lahi Hono Uá, naʻe nofo ʻeku ongomātuʻá ʻi ʻAfilika Tonga ʻi ha kiʻi taimi siʻi. Ko ha tangata tautahi ʻeku tangataʻeikí pea naʻe ʻuluʻi ʻōfisi ʻa e kautaha vaka naʻe ngāue aí ʻi ʻAfilika Tonga pea naʻa nau folau tahi takai holo ʻi māmani. Naʻe ʻi ai ha ongo kiʻi tamaiki kei iiki ʻaupito ʻa ʻeku ongomātuʻá ʻi he taimi ko iá, pea ʻi he lolotonga ʻa e mavahe ʻa ʻeku tangataʻeikí mei ʻapi ʻi haʻane folau ʻe taha, naʻe puke ʻa hona ʻofefine siʻisiʻi ko Sulianí. Naʻe teʻeki ke ne taʻu taha pea naʻe fakamamahi ʻene mālōlō lolotonga ha tafa fakavavevave.

Naʻe loto-mamahi ʻeku fineʻeikí. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he ʻikai ʻi ai hono husepānití ke tokoní, ka naʻe ʻikai hano kāinga pe ko ha kaungāmeʻa ofi ke kole tokoni ki ai koeʻuhí naʻe teʻeki ai ke fuʻu fuoloa ʻena nofo ʻi ʻAfilika Tongá. Ko e meʻa mālié, ʻi he meimei taimi tatau, naʻe toki tukituki mai ha ongo faifekau mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi heʻene matapaá, pea naʻá na akoʻi kiate ia ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ou houngaʻia ʻi he ongo faifekau ko iá.

Naʻá na akoʻi ki heʻeku fineʻeikí “ʻoku moʻui ʻa e fānau īkí ʻia Kalaisi, talu mei he fokotuʻu ʻo e māmaní” (Molonai 8:12).

Ko ha meʻa naʻe ʻikai ke mau ʻilo ki ai, tālunga mo ʻemau lau ʻi heʻene tohinoá ʻi he hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, ʻi he ngaahi ʻaho hili ʻa e mālōlō ʻene tamá, naʻe ʻomi ʻe he Palesiteni Fakamisioná ʻene kaá mo ha fakaʻuli ke ne ʻave ʻeku faʻeé ki he feituʻu kotoa pē naʻá ne fiemaʻu ke ʻalu ki aí pea ke ne fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe fiemaʻu ke faí, kau ai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ki he putú. ʻOku ou houngaʻia ʻi he Palesiteni Fakamisiona ko iá.

Kuo hoko ʻene angaʻofa ki ha taha naʻe toki akoʻi pē ʻe he ongo faifekaú, ke hoko ai ha ngaahi lelei tuʻuloa ʻoku ʻikai haʻane teitei lavelaveʻilo ki ai.

ʻI heʻeku toe sio ki mui ki hoku hisitōliá, ʻoku tokolahi ha kakai kuo nau liliu ʻa e halanga ʻo ʻeku moʻuí. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukauloto ki hoʻomou moʻuí. ʻI hoʻomou fai iá, te mou fakatokangaʻi ʻoku ʻikai hoko noaʻia ʻa e ngaahi angaʻofá mo e tokangá. Ka ʻoku nau fakahoʻata mai ʻa e falala mo e ʻofa ʻa e ʻEikí kiate kimoutolú, ʻa ʻEne ʻilo ki homou ivi malavá pea mo e ivi malava ʻo kinautolu ʻokú ke tokoniʻí, pea mo e ʻofa ʻokú Ne maʻu maʻanautolú. ʻOku tāpuekina fakatouʻosi ʻa e tokotaha foakí pea mo ia ʻoku fai ki ai ʻa e foakí.

ʻOku meimei ko kinautolu ʻoku nau liliu ʻa e halanga hoʻo moʻuí, ko ha kau taki ʻoku nau maʻu ʻa e tuʻunga malava faka-Kalaisi ke vakai kiate koe ʻi he founga ʻoku ʻafio mai ai ʻa e ʻEikí kiate koé. Lolotonga ʻeku tokangaʻi ha konifelenisi fakasiteiki kimuí ni, naʻá ku feʻiloaki mo ha tangata ʻi he feituʻu talitaliʻanga ʻo e falelotú ʻa ia naʻá ne fakafeʻiloaki mai ko Pīsope ʻOamisipi ia. Ko ha hingoa angamaheni ʻaupito ʻeni ʻi he Siasí, pea naʻá ku ʻeke ange pe ko hai ʻene tamaí. Naʻe kau ʻene tamaí, ʻa ia kuo teʻeki ke u sio ki ai ʻi ha taʻu nai ʻe 45, ʻi he kau pīsopeliki hoku uōtí ʻi he taimi naʻá ku tīkoni mo akonaki aí.

Naʻá ku manatuʻi ʻa e tangata matuʻotuʻa ko ʻeni ko Brother ʻOamisipí, ko ha taha faivelenga, tokanga, angaʻofa mo maʻulotu. Naʻá ne faʻa uta kimautolu ki he ngaahi ngāue tokoní mo e ngaahi fakatahá. ʻI he taimi ko iá, naʻe tauhi toko taha pē kimautolu ʻe heʻemau faʻeé pea naʻe pau ke ne ʻalu ʻo ngāue ʻi he ʻaho takitaha, ko ia ai, naʻá ne fakafalala ki he kau taki fakauooti hangē ko Brother ʻOamisipí ke ne tokoni ʻi he tafaʻaki ko iá. Naʻe lipooti mai ʻe Pīsope ʻOamisipi naʻe kei moʻui pē ʻene tamaí, pea naʻá ku kole ange ke ne talaange ki heʻene tangataʻeikí ʻa ʻeku houngaʻia lahi ʻi hono ivi tākiekiná. Naʻe lava ke u feʻiloaki mo Brother ʻOamisipi ʻi he uike hono hokó pea naʻá ku fakahaaʻi tonu kiate ia ʻeku houngaʻiá. Naʻá ne pehē naʻá ne mamata ki ha meʻa ʻiate au mo hoku tokouá, ko ha meʻa ʻoku mahulu hake ʻi heʻema tōʻonga fakatamaikí.

ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻia Brother ʻOamisipi. ʻOkú ne fakafofongaʻi ʻa e kau tamaioʻeiki tokolahi ʻa e ʻOtuá ʻoku nau tokoniʻi ʻa e kakaí ʻo fakatatau mo e meʻa te nau ala aʻusiá.

ʻOku tokolahi ha kakai pehē ʻoku ou fakakaukau ki ai. ʻI ha taimi naʻá ku hohaʻa lahi ai kau ki ha faingataʻa fakapisinisi, naʻe ʻaʻahi mai ʻemau pīsope ʻi he taimi ko iá ki homau ʻapí. Naʻá ne palōmesi mai ʻe lelei pē ʻa e meʻa kotoa. Naʻá ne fakahā mai ʻi he loto ongoʻi moʻoni, ʻi heʻetau hoko ko ia ko ha kau totongi vahehongofulu faivelengá, ʻoku ʻikai totonu ke tau fuʻu loto-hohaʻa. ʻE tauhi ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi talaʻofá. Naʻe fetongi leva ʻe he ʻamanaki leleí ʻa e loto-hohaʻá ʻi he taimi pē ko iá.

ʻOku ou houngaʻia ʻi he pīsope ueʻi fakalaumālie ko iá pea mo e Fono ʻo e Vahehongofulú.

ʻI he ngaahi sīpinga kuó u ʻoatú, naʻe ʻikai fuʻu makehe fēfē ʻa e ngaahi tōʻonga ʻo e ngāue tokoní ʻiate kinautolu pē, ka ʻi he fakalau ʻa e taimí, naʻa nau hoko ko ha meʻa mahuʻinga. ʻOku makatuʻunga ia ʻi he ʻi ai ha Palani ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku kau ai ʻa hono ʻomi ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengata ʻo e kotoa ʻo ʻEne fānaú, pea mo hono fakapapauʻi ʻe lava ke maʻu ʻe Heʻene fānaú takitaha ʻa ʻEne ngaahi tāpuaki kuo talaʻofá. ʻOkú Ne ʻomi ʻa e faingamālie ke tau kau atu ai ki he ngāue ko ʻení. ʻOkú Ne tuku ha kakai ʻi hotau hala fonongá ʻa ia te tau lava ʻo tokoniʻi, pea ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó, ʻokú Ne ʻomi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne tataki ʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó. ʻOku fokotuʻutuʻu ʻe heʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó ʻa ʻetau moʻuí. Tā neʻineʻi ke fakamamafaʻi mai ʻe hotau Palōfitá, Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻa e founga ʻo e fakatomala fakaʻahó.1

Naʻe tataki ʻe he Fakamoʻuí ʻi he tā sīpinga. Naʻe fakamatalaʻi ia ʻe ʻEletā Sitīveni A. Uesi ʻo anga peheni:

“ʻI he vaeuaʻangamālie ʻo taimí, kau ʻi he ngaahi meʻa kehé, naʻe mafao atu ʻa e toʻukupu ʻo e Fakamoʻuí, fakahoko ha ngaahi lea ʻofa, foaki ha meʻatokoni (moʻoni mo fakalaumālie fakatouʻosi) ki he fiekaiá, faleʻi mo akonaki ki he niʻihi naʻa nau fiemaʻu iá. Naʻá Ne fai ha lotu maʻá e manavaheé, angaʻofa ki he ʻauheé, fakaʻapaʻapa mo ʻofa ki he fānaú, tauhi ʻi he ʻofa ʻa kinautolu ʻoku mafasiá. ʻPea ko ia ʻoku hā mai ʻoku lava ʻe he ʻEikí ʻo fakahoko ʻaki ʻa e ngaahi founga īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí’ (1 Nīfai 16:29). ‘Ko ia, ʻoua naʻá mo fiu ʻi he faileleí, he ʻoku mo ʻai ʻa e tuʻunga ʻo ha ngāue lahi. Pea ʻoku tupu mei he ngaahi meʻa īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí’ (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:33).”2

Faamatalaga

  1. Vakai Russell M. Nelson, “Te Tau Lava ‘o Fai Lelei Ange pea Toe Lelei Ange,” Liahona, Mē 2019, 67–69.

  2. Stephen A. West, “Out of Small Things,” Ensign, Me 1999, 29; Konifelenisi Lahi, ‘Epeleli 1999.