Liahona
Ka Naʻe ʻIkai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, Naʻe ʻIkai Te u ʻIlo
Sānuali 2024


Pōpoaki mei he Kau Taki Fakaʻēliá

Ka Naʻe ʻIkai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, Naʻe ʻIkai Te u ʻIlo

Kuó u lau ha ngaahi tohi lahi ʻi heʻeku moʻuí—ngaahi meʻa maʻongoʻonga naʻe hoko, ngaahi histōlia fakaofo, ngaahi piokālafi langaki moʻui, mo ha ngaahi tohi fakapalofesinale fakamatala lelei. Neongo ʻa e tokoni lelei ha ngaahi tohi lahi ki heʻeku moʻuí, ka ko e taha pē ʻo kinautolu kuó ne liliu moʻoni aú. Kuo tokoniʻi au ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke u ofi ange ki he ʻOtuá pea langa hoku fakavaʻé ʻi he maka ʻo hoku Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí (vakai, Hilamani 5.12).

Fakamoʻoni

Neongo naʻe ʻikai ke u fuʻu mālohi ʻi he Siasí ʻi hoku taʻu 14, ka naʻe fakaafeʻi au ke u kau atu ki he seminelí. ʻI ha fokotuʻutuʻu fakalangi, naʻe tāpuakiʻi au ʻe he ʻEikí ʻaki ha tali faingofua mo maʻongoʻonga ki ha lotu naʻá ku fai ʻi he ngaahi ʻaho siʻi kimuʻá pea naʻá ku mateuteu ke tali ʻa e fakaafé. Naʻa mau ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taʻu ko iá. ʻI he poupou ʻa ha faiako ʻofa mo hoku kaungā akó, naʻá ku tali ʻa e fakaafe ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná lolotonga ʻa e taʻú. Ko e meʻa naʻe mahuʻinga ange aí, naʻá ku tali ʻa e fakaafe ʻa e palōfita ko Molonaí ke fehuʻi ki he ʻOtuá pe naʻe moʻoni ʻa e tohí (vakai, Molonai 10:3-5).

Hili ha kiʻi taimi mei he kamata ʻa e seminelí, naʻá ku toe lotu ki he Tamai Hēvaní, ʻi he loto-fakamātoato mo e loto-moʻoni, ʻo fiemaʻu ke u ʻiloʻi pe naʻe moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea naʻe liliu moʻoni nai ia ʻe Siosefa Sāmita ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻo hangē ko ʻene fakamatalá. Naʻá ku ongoʻi ʻa e ongo tatau kuó u fakamatala ki ai ʻi muʻá. Naʻe mālohi ʻiate au ʻa e ongo ko ia ʻo e ʻofa haohaoá, peá u ʻiloʻi—ʻiloʻi fakapapau—ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha folofola ia ʻa e ʻOtuá.

Naʻá ku ʻiloʻi naʻe moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ko Sīsū Kalaisi hoku Fakamoʻuí, naʻe hoko ai ʻa Siosefa Sāmita ko ʻEne palōfita, ʻa ia naʻe tomuʻa fakanofo ke ne fakafoki mai ʻa e Siasi moʻoni ʻo e ʻEikí ki he māmaní, pea ʻoku ʻomi ʻe ha palōfita moʻui ʻi he māmaní ha akonaki mo ha fakahinohino ʻoku ou fiemaʻu ke u muimui ai ʻi heʻeku feinga ke moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fekaú mo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e Siasí. Ko ha ngaahi meʻa mahuʻinga ia ke ʻiloʻi ʻe ha tamasiʻi taʻu 14.

Naʻe liliu au ʻe he ʻilo ko iá. Naʻá ku loto ke failelei. Naʻá ku loto ke fai ʻa e ngaahi meʻa totonú, pea ʻi heʻeku fai ha ngaahi fehalaākí, naʻá ku ongoʻi ʻa e meʻa naʻá ku faí, naʻá ku fakatomala, pea fakafalala ki he ʻEikí ke tokoniʻi au ke u fai lelei ange. Naʻe tupulaki fakaʻaho ʻeku tui kia Sīsū Kalaisí ʻi heʻeku fakamālohia ʻeku fakamoʻoní mo e mahino ʻo e ngaahi akonaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻe kole ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fakakaukau ki ha fehuʻi ʻe tolu: “ʻUluakí, naʻe mei fēfē nai hoʻo moʻuí, kapau naʻe ʻikai e Tohi ʻa Molomoná? Uá, ko e [hā] naʻe ʻikai ke ke mei ʻiló? Pea tolú, ko e hā naʻe ʻikai ke ke mei maʻú”?1

Kapau kuo teʻeki ke ke fai ia, ʻoku ou fakafeʻi koe ke ke fakakaukau ʻi he faʻa lotu ki he ngaahi fehuʻi ko iá pea tali moʻoni kinautolu. ʻI heʻeku tali kinautolú, naʻe tupulaki ʻeku ʻofa mo e houngaʻia ʻi he Tohi ʻa Molomoná, mo Sīsū Kalaisi ʻa ia ʻokú ne fakamoʻoniʻí.

Naʻe ʻikai ke u mei ʻilo kau ki he palani maʻongoʻonga ʻo e huhuʻí, ʻa e feilaulau fakalelei mo e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí, pe ko e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí. ʻOku ou aʻusia ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻeku moʻuí koeʻuhí ko e Tohi ʻa Molomoná: ʻOku tokoni ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi aí ke u nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻi ha māmani ʻoku fakaʻau ke ʻauha.

Ngaahi Tāpuaki Fakafāmilí

Naʻe palōmesi ʻe Palesiteni Melioni G. Lomenei, ko ha tokoni ua mālōlō ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“ʻOku ou ʻilo fakapapau, kapau ʻe laukonga maʻu pē ʻa e mātuʻá mei he Tohi ʻa Molomoná ʻi he faʻa lotu, ʻiate kinaua pē pea mo ʻena fānaú, ʻe tākiekina ʻe he laumālie ʻo e tohi maʻongoʻonga ko iá hotau ngaahi ʻapí mo kinautolu ʻoku nofo aí. ʻE tupulaki ʻa e laumālie ʻo e fakaʻapaʻapá; ʻe tupulaki ʻetau fefakaʻapaʻapaʻakí mo e feveitokaiʻakí. ʻE mavahe atu ʻa e laumālie ʻo e fakakikihí. ʻE akonakiʻi ʻe he mātuʻa ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e poto ʻoku lahi ange. ʻE tali mo talangofua ange ʻa e fānaú ki he akonaki ʻenau mātuʻá. ʻE tupulaki ʻa e angatonú. ʻE nofoʻia ʻe he tuí, ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí—ko e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí—hotau ngaahi ʻapí mo e moʻuí, ʻo ʻomai ai ʻa e nongá, nēkeneká mo e fiefiá.”2

ʻI he kei iiki ʻema fānau ʻe toko nimá, naʻe faingataʻa ki homau fāmilí ke muimui ʻi he akonaki fakaepalōfita ko ʻení. Naʻe meimei māhina ʻe 18 pea mau toki ʻosiki hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻi ai ha ngaahi ʻaho lahi ko ha peesi pē ʻe taha naʻa mau laú. Naʻa mau takitaha lau ha veesi pea tokoniʻi homa ʻofefine siʻisiʻi tahá, naʻe taʻu fā, ke angimui ʻi ha veesi hili hono lau ia ʻe ha taha ʻo kimaua. Ke fakafiefiaʻí, naʻa mau ʻalu kotoa ʻo kai falekai, pea naʻá ku fehuʻi ai ki hoku fāmilí ʻi he tēpilé pe ko e hā ʻa e talanoa ʻoku nau saiʻia taha ai ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe kau ʻi he ngaahi talanoá ʻa ʻAlamā ʻi he Kau Sōlamí, ko e fononga ʻa e fāmili ʻo Līhaí ki he fonua ʻo e talaʻofá, Hilamani mo e kau tau loto-toʻá, Molomona mo Molonai, ngāue fakafaifekau ʻa ʻĀmoní, pea mo e ului ʻa ʻAlamā ko e Siʻí. Fāifai pea tānaki mai ʻe homa ʻofefine taʻu faá ʻene fakakaukaú. Naʻá ne pehē, “Ko Sīsū!” Naʻá ne akoʻi kimautolu ʻi he ʻaho ko iá ki ha lēsoni mālohi ʻo e tui ʻa ha fānau.

Fakaafe mo e Talaʻofa

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni:

“ʻI heʻeku fakakaukau ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku ou fakakaukau ai ki he foʻi lea ko e mālohi. ʻOku maʻu ʻe he ngaahi moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa e mālohi ke fakamoʻui, fakafiemālieʻi, fakafoki, tokoniʻi, fakamālohia, fakanonga pea mo fakafiefiaʻi hotau lotó. . . . ʻoku ou palōmesi atu ʻi hoʻo ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻaho kotoa peé ʻe toe lelei ange ai hoʻo fai tuʻutuʻuní—ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOku ou palōmesi ʻi hoʻo fakakaukauloto ki he meʻa ʻokú ke akó, ʻe fakaava e ngaahi matapā ʻo e langí, pea te ke maʻu e ngaahi tali ki hoʻo ngaahi fehuʻi ʻaʻaú mo e fakahinohino ki hoʻo moʻuí.”3

ʻOku kaunga ʻa e palōmesi ʻa Molonaí kiate kinautolu kotoa ʻoku nau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻo tatau ai pē pe ko e fuofua taimí ia pe ko hono tuʻo nimangofulú. Manatuʻi ʻa e tuí mo e lotú, ko ha loto-fakamātoato, mo ha loto-holi moʻoni ke ako. Fakataha mo hoʻo loto-holi ke ako, fakalaulauloto, mo lotú, te ke maʻu foki ha fakamoʻoni pea maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki fakaʻofoʻofa ʻokú ne ʻomí. ʻE tupulaki ai heni ʻi hoʻo vahevahe ʻa e tohí mo hoʻo fakamoʻoní mo e niʻihi kehé.

ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke ʻai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko ha konga hoʻo moʻui fakaʻahó. Ako ʻa hono ngaahi akonakí, fiefia ʻi he ngaahi talanoá, pea muimui ʻi he sīpinga ʻo e kau muimui moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ou palōmesi atu, ʻi hoʻo fai iá, ʻe fakamālohia hoʻo tui kia Kalaisí, te ke aʻusia ha tupulaki ʻo e ʻamanaki leleí, pea ʻi he ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí, te ke ongoʻi ai ʻa hono fakafonu ho lotó ʻaki ʻa e ʻofa haohaoa ʻa e ʻOtuá.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia? Ensign pe Liahona, Nōvema 2017.

  2. “The Book of Mormon,” Ensign, May 1980.

  3. “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?” Liahona, Nōvema 2017.