Potutusi
Lesona 100: Roma 4–7


Lesona 100

Roma 4–7

Folasaga

Na faamatala e Paulo le ala na tauamiotonuina ai Aperaamo e ala i le alofa tunoa. Ona faamatala lea e Paulo o faamanuiaga e maua e i latou o e ua tauamiotonuina ma aoao atu o le papatisoga e faatusa i le oti i le agasala ma le ola ia Keriso.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Roma 4–5

Ua faamatala e Paulo le ala na tauamiotonuina ai Aperaamo e ala i le alofa tunoa.

Kopi leatalea ma fasifuaitau i le laupapa.

Ata
ata, tagata o loo fetolofai i le toafa

Valaaulia le vasega e manatu faapea o le a feoti i le fia feinu i se fiafeinu i se toafa ma sa i ai se faguvai i le tumutumu o se mauga lata ane.

  • O lē fea o mea nei o le a faaolaina ai oe: (a) o lou talitonuga e mafai e le vai ona faaola oe, (b) o au taumafaiga e aumai le vai ma inu, po o (c) le vai lava ia? (Aua e te faapea atu pe sao ia tali a tamaiti.)

Faamatala o le tulaga lea e mafai ona fesoasoani tatou te malamalama ai i aoaoga a Paulo i le Roma 4–7 e faatatau i le feaiaai o le faatuatua, galuega, ma le alofa tunoa i le aoaoga faavae o le tauamiotonuina. (Faamanatu i le vasega o aoaoga a Paulo e faatatau i le tauamiotonuina sa folasia atu i Roma 1–3

  • E tusa ai ma aoaoga a Paulo i le Roma 1–3, o le a le uiga o le tauamiotonuina? (Ina ia magalo mai le faasalaga o le agasala ma tautino atu ai le tausalaina po o le amiotonu.)

Saunia le matalalaga mo le Roma 4i le faamatala atu o nisi o le Au Paia i Roma sa soona faamamafaina le taua o a latou lava taumafaiga ma tauamiotonuina i le tulafono a Mose.

  • E faapefea ona tutusa foi se le malamalama po o le tauamiotonuina o nisi o tagata i ona po nei?

  • O le fea vaega o tusia i le laupapa e mafai ona faatusa i le manatu faapea e mafai ona faasaoina i tatou e ala i a tatou galuega? (Tusi le (Galuega) i autafa o le vaega E.)

Faamatala sa taumafai Paulo e faasao le le malamalama na tulai mai i ona taimi e ala i le faamanatu atu ia Isaraelu e uiga i le peteriaka anamua o Aperaamo, o le na vaai i ai le toatele o Iutaia ua tauamiotonuina.

Valaaulia se tasi e faitau leotele le Faaliliuga Iosefa Samita, Roma 4:2–5 (i le faaopoopoga i le Tusi Paia appendix). Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe aisea na faamasinoina ai Aperaamo faapea ua amiotonu.

  • O le a le mea e leifaatauamiotonuina ai Aperaamo? (O le “tulafono o le galue.”)

  • E tusa ai ma aoaoga a Paulo o loo tusia i le Roma 1–3, aisea e le mafai ai ona tauamiotonuina i tatou e le tulafono o galuega? (Na aoao atu Paulo e faapea “ua agasala tagata uma, ma ua le oo i le viiga mai le Atua” [Roma 3:23]. Ina ia tauamiotonuina i le tulafono o le galue o le a manaomia ai i tatou ia le agasala lava.)

Faamatala e pei ona tusia i le Roma 4:6–8, sa taua e Paulo le Tupu o Tavita e saga faapupula ai faapea na o a tatou galuega lava ia e le tauamiotonuina ai i tatou pe taumamaina ai.

Ina aotele le Roma 4:9–15, valaaulia se tasi e faitau leotele le parakalafa lea:

Ina ia faaleaogaina le manatu faapea e na o i latou o e sa peritomeina ma sa tausia le tulafono a Mose e mafai ona maua faamanuiaga o le faamaoni, sa aoao atu ai e Paulo faapea sa maua e Aperaamo ia faamanuiaga o lona faamaoni a o lei peritomeina o ia ma o le peritomeina o sefaailoga o lona faamaoni. Sa tumau pea le faamaoni o Aperaamo ina ua uma ona osifeagaiga ma le Atua ma ua peritomeina. O lea ala, na avea ai Aperaamo ma tama o i latou umao e faatuatua, pe o ni (Nuuese) lei peritomeina pe o ni (Iutaia) ua peritomeina.

Valaaulia se tasi e faitau leotele le Faaliliuga Iosefa Samita i le Roma 4:16, vaefaamatalaga a,ma fai i le vasega e mulimuli ai ma vaavaai mo se faamatalaga e sili ona atoa o le ala e tauamiotonuina ai i tatou.

  • E faapefea ona tauamiotonuina i tatou? (E tatau i le vasega ona faailoa mai se aoaoga faavae e pei o lea: E tauamiotonuina i tatou i le faatuatua ma galuega e ala i le alofa tunoa.

Faamanatu i le vasega o le alofa tunoae faasino i faamanuiaga, alofa mutimutivale, fesoasoani, ma le malosi ua avanoa mo i tatou ona o le Togiola a Iesu Keriso.

  • O le fea o vaega o tusi i le laupapa e mafai ona faatusa i le Togiola ma le alofa tunoa o Iesu Keriso? O le fea vaega e mafai ona faatusa i lo tatou faatuatua ia te Ia? (A uma ona tali mai le vasega, tusi le (Togiola ma le alofa tunoa o Iesu Keriso) i autafa o le vaega I ma le (Faatuatua) i autafa o le vaega A.)

  • Afai na tatou i ai i lenei tulaga, mata e mafai ona faasaoina i tatou i lo tatou talitonuga ma taumafaiga pe ana leai se vai? (Leai.) E tusa faapefea le tulaga lea ma le Togiola ma le alofa tunoa o Iesu Keriso?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Dieter F. Uchtdorf o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene Dieter F. Uchtdorf

“O le faaolataga e le mafai ona faatauina i le usiusitai; ae e faatauina i le toto o le Alo o le Atua [tagai Galuega 20:28]. …

“O le alofatunoa o le meaalofa a le Atua, ma o lo tatou manao ina ia usiusitai i poloaiga taitasi a le Atua, o le auala lea tatou te faailoa atu ai i lo tatou Tama Faalelagi tatou te mananao i lenei meaalofa paia” (“O Le Meaalofa o le Alofatunoa,” Ensign po o le Liahona, Me 2015, 109, 110).

Tau i ai a o fesoasoani le tulaga o loo faaali mai i le laupapa ia i tatou e malamalama ai i le ala e saofaga ai le faatuatua, galuega, ma le alofatunoa e tauamiotonuina ai i tatou, e le o faapupula uma mai ai auala e mafai ai ona tatou maua le alofa tunoa o le Faaola. E le gata ina aumaia e Iesu Keriso le vai faaola-o le ola lea e faatusa i Lona alofa tunoa, lea e tauamiotonuina ai i tatou ma faamama ai i tatou mai agasala; sa Ia faia foi ia tatou mafai ai ona maua le faatuatua ma le malosi tatou te moomia e maua ai le vai, pe maua ai foi Lona alofa tunoa. E mafai ona faamanuiaina i tatou i lona alofa tunoa a o lei faatinoina e faatuatua, i le taimi e faatino ai, ma ina ua uma ona faatino le faatuatua ia te Ia ma faia galuega lelei.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga lenei a Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder David A. Bednar

“O le mana o le Togiola ua alagatatau ai le salamo… faamalosia ai tatou te vaai, faatino, ma avea ma lelei i ala tatou te le ma iloa lava pe faataunuuina ona o le tapulaa o lo tatou iloa faaletino” ” (“Therefore They Hushed Their Fears,” Ensign or Liahona, May 2015, 47).

  • E mafai faapefea ona fesoasoani le alofa tunoa o le Faaola ia i tatou e faatino le faatuatua ia te Ia ma faia galuega lelei?

  • O a ni galuega e mafai ona tatou faia e faaalia ai lo tatou faatuatua ia Keriso ma tauamiotonuina ai e ala i Lona alofa tunoa? (Salamo ma usitai i poloaiga ma maua ia sauniga o le talalelei.)

Valaaulia le vasega e vaevae i ni vaega taitoalua pe taitoatolu ma faamatala e le tasi i le isi pe fesoasoani faapefea le faatuatua ma galuega amiotonu ia i tatou ia maua le alofa tunoa o le Faaola ina ia mafai ai ona tauamiotonuina i tatou. (Ia mautinoa ua malamalama le vasega o le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso ma Lona mana e faaolaina ai i tatou o le a faaosofia ai i tatou ia maua sauniga e tatau ai ma usitai i poloaiga a le Atua, lea e mafai ai e i tatou ona tauamiotonuina e ala i le alofa tunoa o le Faaola.)

Aotele le Roma 5 i le faamatala atu na aoao atu Paulo i le filemu e maua e i latou o e maua le alofa tunoa (tagai fuaiupu 1–2). Na ia toe faamatala faapea o loo avanoa le alofa tunoa mo i tatou ona o le Togiola a Iesu Keriso e lava ma totoe e faatoilalo ai aafiaga o le Pau.

Roma 6–7

Ua aoao mai Paulo i le ala e saoloto ai mai le agasala ma maua le ola e faavavau

Fai atu i tamaiti o le vasega pe faapefea ona latou tali atu i le tulaga lenei:

O loo fuafua lau uo e iu lava ina faamisiona ae o loo ia faia nei ni fiifiliga e tetee ai i tulaga faatonuina a le Alii. Ina ua e faaalia lou popole e uiga i le amio a lau uo, fai mai a ia, “E le o se mea e popole ai. Ona o le Togiola, o lea e mafai lava ona ou salamo ae ou te lei alu i lau misiona.”

Faamatala o nisi tagata e solia lava ma le iloa poloaiga a le Atua, ma fuafuaina e salamo mulimuli, e pei a o lei o atu i le malumalu pe auauna atu i se misiona. Valaaulia le vasega a o latou suesueina le Roma 6 e vaavaai pe aisea ua tau mai ai e lenei uiga se le malamalama tele i le aoaoga faavae o le alofa tunoa.

Vaevae le vasega i ni paga. Valaaulia paga taitasi e faitau leotele faatasi le Roma 6:1–6, 11–12ma talanoaina pe mafai faapefea e aoaoga a Paulo ona faasao le mafaufauga o le latou uo. A uma ua lava se taimi, fesili:

  • Na faapefea ona tali atu Paulo i le le malamalama faapea o le a otometi lava ona faasaolotoina i tatou e le alofa tunoa mai a tatou agasala?

  • O le a lou manatu o le a le uiga o le “oti i la le agasala” (fuaiupu 2) tatanu faatasi i tatou ma ia i le papatisoga i lona maliu” (fuaiupu 4)?

  • E tusa ai ma nei fuaiupu; o le a le mea o faatusa i ai le papatisoga e ala i le faatofuina? (Ao tali mai tamaiti aoga, fesoasoani ia i latou ia latou faailoa mai le aoaoga faavae lenei: .O le papatisoga e ala i le faatofu e mafai ona faatusa i lo tatou oti i la le agasala ma le faafouina i le ola faaleagaga

Faamatala o le ola faaleagaga fou tatou te amataina pe a tatou papatiso e aofia ai le mauaina o se faamagaloga o a tatou agasala ma le tautino atu e usiusitai i poloaiga a le Atua.

Ina ia saunia le vasega e faailoa mai nisi mataupu faavae i le Roma 6, faaali atu ni nai tupe.

  • O ai e totogiina le totogi o se tagata faigaluega? Aisea e le totogiina ai e se pule o se galuega le totogi o se tagata faigaluega a se tasi?

Valaaulia le vasega e faitau lemu le Roma 6:13, ma vaavaai mo ni “pule o galuega,” se lua po o ni matai, se tagata e mafai ona faamatuu atu i ai ma tautuaina. (Atonu e moomia ona e faamatala atu o le tuuina atui le fuaiupu lenei o le ofoina atu lea po o le tuuina atu o oe lava i ai.) Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua latou maua.

Tusi le siata lenei i luga o le laupapa:

Totogi o le agasala

Totogi a le Atua

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le Roma 6:14–23. Fai i le afa o i latou e vaavaai mo le “totogi” (fuaiupu 23), po o taunuuga o le agasala ma le isi afa e vaavaai mo totogi a le Atua. A uma ua lava se taimi, fai i ni tagata e o mai i le laupapa e tusi ai i luga o le siata mea na latou maua. (I lalo o le ”Totogi o le agasala“ ia tusi ai e tamaiti le Oti [tagai fuaiupu 16, 21, 23], a o lalo “Totogi a le Atua” ia latou tusia ai le Amiotonu [tagai fuaiupu 16], Paia [tagai fuaiupu 19, 22], Ola e faavavau [tagai fuaiupu 22], ma le Ola e faavavau [tagai fuaiupu 23].) Faamatala o le oti o se totogi o le agasala e faasino i le “tuueseeseina mai le Atua ma Lona tosinaga” ma le isi uiga “o le oti e tusa ai ma mea e faatatau i le amiotonu” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Oti, Faaleagaga,” scriptures.lds.org).

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai le Roma 6:16e uiga i taunuuga o le faamatuu atu i le agasala? (E ono faaaoga e le vasega ni upu esese ae e tatau ona faailoa mai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te faamatuu atu i le agasala, ona avea lea o i tatou ma pologa a le agasala.

  • E faapefea e le faamatuu atu i le agasala ona avea i tatou ma pologa a lena agasala?

Valaaulia le vasega e mafaufau i mea na faamatuu atu ai se tasi i le agasala ma iu ai ina le maua le saolotoga.

Faasino i le lisi i lalo o le “totogi a le Atua.”

  • O a aoga o le faia o le amiotonu ae le o le agasala?

  • O le a le mataupu faavae ua tatou aoao mai aoaoga a Paulo pe faapefea ona tatou saoloto mai le agasala ma maua le meaalofa o le ola e faavavau? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese ae e tatau ona faailoa mai se mataupu faavae e pei o lea: Afai tatou te faamatuu atu i tatou lava i le Atua, e mafai ona tatou saoloto mai le agasala ma maua le meaalofa o le ola e faavavau.

  • E mafai faapefea ona tatou faamatuu atu i tatou lava i le Atua?

  • Oa ni aualaua e maua ai le saolotoga mai le agasala e ala i le faamatuu atu o oe lava i le Atua?

Molimau atu i le taua o le faamatuu atu o i tatou lava i le Atua. Valaaulia le vasega e tusi i lalo se sini e tusa ai ma le auala o le a latou faamatuu atili atu ai i latou lava i le Atua.

Aotele le Roma 7i le faamatala atu sa faaaoga e Paulo se upu valiata o le faaipoipoga e aoao atu ai o tagata o le Ekalesia ua faasaolotoina mai le tulafono a Mose ma ua auai atu ia Keriso. Na ia tusia foi e uiga i le tauiviga a le “tino”(fuaiupu 18), po o le loto atu i le tino, ma le “tagata i totonu” (fuaiupu 22), po o le faaleagaga.

Faaiu i le molimau atu e uiga i upumoni ua aoaoina i le lesona i le asō

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Roma 3:23. Alofa tunoa

Sa faamanino mai e Peresitene Dieter F . Uchtdorf o le Au Peresitene Sili le ala e mafai ai ona tatou maua le alofa tunoa o le Faaola:

“Sa faia e le perofeta o Nifae se sāo taua i lo tatou malamalamaaga e uiga i le alofatunoa o le Atua ina ua ia tautino mai: ‘Ua matou galulue maelega … e faatauanau atu ai ia matou fanau, ma o matou uso foi, ia talitonu ia Keriso, ma ia faalelei ma le Atua; ona ua matou iloa e faaolaina i tatou i le alofa tunoa, pe a uma mea uma e mafai ona tatou faia’ [2 Nifae 25:23; faaopoopo le faamamafa].

“Peitai, ou te taumanatunatu i nisi taimi ua tatou faaliliu sese le fasifuaitau ‘pe a uma mea uma e mafai ona tatou faia.’ E tatau ona tatou malamalama o le ‘pe a uma’ e le tutusa ma le ‘aua’ po o le ‘ona.’

“E le faasaoina i tatou ‘ona’ o mea uma e mafai ona tatou faia. Pe i ai se tasi o i tatou ua faia mea umae mafai ona tatou fai? Pe o faatali ea le Atua seia maea uma a tatou taumafaiga ona faatoa Ia faasalavei mai lea i o tatou olaga ma Lona alofatunoa laveai? …

“Ou te talitonu sa iloa e Nifae o le alofatunoa o le Faaola uafaataga ai ma ua mafaiai e i tatou ona faatoilalo le agasala [tagai 2 Nifae 4:19–35; Alema 34:31]. O le mafuaaga lea sa galue punouai ai Nifae ma le maelega e faatauanau ana fanau ma ona uso ‘ia talitonu ia Keriso, ma ia toe faalelei ma le Atua’ [2 Nifae 25:23]” (“O Le Meaalofa o le Alofatunoa,” Ensign po o le Liahona, Me 2015, 110).

Na faamatala e Elder Bruce C. Hafen o le Fitugafulu le ala e fesoasoani ai le alofa tunoa ia i tatou e tuputupu ae ai faaleagaga:

“O le tuputupu ae o lona uiga o le faatupulaia o tiga. O lona uiga foi o le aoao mai a tatou mea sese i se faagasologa faifai pea ua mafai ona o le alofatunoa o le Faaola, lea ua Ia tuuina mai ‘pe a uma mea uma tatou te mafaia’ [2 Nifae 25:23; faaopoopo le faamamafa]” (“O Le Togiola: Tatou mo Tatou,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 97).

Na aoao mai Peresitene Boyd K. Packer, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“Mo se mafuaaga, tatou te mafaufau ai o le Togiola a Keriso e faatatau na o le faaiuga o le olaga faaletino seia oo i le togiolaina mai le Pau, mai le oti faaleagaga. E sili atu nai lo lena. O se mana e i ai pea lava e valaau atu i ai i aso uma o le olaga” (“The Touch of the Master’s Hand,” Ensign, May 2001, 23).

Roma 5:6–8. O aoga eseese o le upualofatunoa

Roma 5:6–8 o loo talanoaina ai le alofatunoa o se mea tatou te maua mai le Atua e ese mai a tatou lava faatinoga. Mo se faataitaiga, e ala mai i le alofatunoa o le Faaola o le a togiolaina ai tagata uma ma le le faatuaoi mai aafiaga o le Pau. O isi fuaitau o mau o loo faamatala mai ai le alofatunoa o se mea tatou te maua mai le Atua o se taunuuga o mea tatou te fai. Mo se faataitaiga, o a tatou faatinoga e mafai ona afua ai ona tatou tuputupu ae i le alofatunoa po o le pau mai lea alofa tunoa (tagai Ioane 1:16; Kalatia 5:4; 2 Peteru 3:18; MF&F 93:12–13, 19–20). E le gata i lea, e ala mai i le alofatunoa tatou te maua ai le faamagaloga o a tatou agasala “i tuutuuga o le salamo”(MF&F 18:12). Peitai, “o ia o le na te le faaaaoga se faatuatua e salamo ai, ua tualiali ai le tulafono atoa o manaoga o le faamasinotonu”(Alema 34:16).