Potutusi
Lesona 72: Ioane 12


Lesona 72

Ioane 12

Folasaga

O Maria o Petania, o le uso o Mareta ma le tuafafine o Lasalo, na uuina vae o Iesu o se faailoga o Lona falelauasiga o loo lupe. O le aso na sosoo ai na faia ai e Iesu Lana malaga faatupu i Ierusalema ma muai ta’u atu ai Lona maliu. E ui i vavega a Iesu, sa lei talitonu nisi o tagata ia te ia. Sa ia aoao atu ia taunuuga o le talitonu ma le le talitonu ia te Ia.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ioane 12:1–19

Ua uuina e Maria vae o Iesu, ma ua faia e Iesu Lana malaga faatupu i Ierusalema.

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e tusi i luga o le laupapa se ata faailo o se tasi o vavega a le Faaola o loo tusia i le Feagaiga Fou. A uma ona tusi le ata a le tagata, valaaulia le vasega e mate mai po o le a le vavega lea e ta’u mai i i. Fai i le tagata na tusia le ata e faamatala pe aisea na ia filifili ai e tusi se ata faailo o lea vavega.

Fai i le tamaitiiti aoga e mafaufau pe faapefea i le molimauina o se tasi o nei vavega ona tosina ai lo latou talitonuga i le Faaola. Valaaulia i latou e vaavaai a o latou suesueina le Ioane 12 mo ni auala eseese atonu na tali atu ai tagata i vavega a le Faaola, faapea foi mo upumoni ia e mafai ona fesoasoani tatou te malamalama ai i nei tali.

Otooto le Ioane 12:1–9 i le faamatala atu o le ono aso a o lumanai le Paseka, sa talisua ai Iesu ma nisi o uo i Petania. O Maria, o le uso o Mareta ma le tuafafine o Lasalo, na uuina vae o Iesu i se suauu taugata. Sa faalogo tagata ua i ai Iesu i Petania ma sa o mai e vaai ia te Ia ma Lasalo, lea na faatoa faatuina mai e Iesu talu ai mai le oti.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 12:10–11. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na manao faitaulaga sili e fai ia Lasalo. Atonu e moomia lou ta’u atu i ai faapea, o le faatuina mai o Lasalo o se faamaoniga e le mafesiligia lea o Iesu Keriso e i ai le mana e pulea ai le oti.

  • O le a le mea na mananao ia faitaulaga sili e fai ia Lasalo? Aisea?

  • E fesoasoani faapefea nei fuaiupu tatou te malamalama ai i le amioleaga o nei faitaulaga sili ma le au Faresaio? (Atonu e te manao e faamanatu i le vasega, o nei taitai Iutaia sa mananao foi e fasioti le Faaola [tagai Ioane 11:47–48, 53].)

Otooto le Ioane 12:12–16, i le faamatala atu o le aso na sosoo ma le uuina e Maria o vae o Iesu, sa Ia faia ai Lana malaga faatupu i Ierusalema. (O uluai auiliiliga o le malaga faatupu na aoao mai i le Mataio 21:1–11.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Ioane 12:17–19. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na fai e tagata o e sa faalogo i le faatuina mai o Lasalo mai le oti e Iesu i le taimi o le malaga faatupu a le Faaola i Ierusalema.

  • O a mea na fai e nei tagata i le taimi o le malaga faatupu a le Faaola i Ierusalema?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 19, na faapefea ona tali atu le au Faresaio i le mea sa tupu?

Ioane 12:20–36

Ua muai ta’u mai e Iesu Lona maliu

Otooto le Ioane 12:20–22 i le faamatala atu faapea o ”isi Eleni” (fuaiupu 20)—atonu o e na liua i le faa-Iutaia—na omai i Ierusalema e faamanatu le Paseka ma talosaga e fia vaai ia Iesu. Ina ua silafia e Iesu la latou talosaga, sa Ia aoao atu e uiga i Lona puapuaga, maliu, ma le Toetu a oo mai. Valaaulia tamaiti aoga e faitau filemu le Ioane 12:27–33, ma vaavaai mo mea na aoao atu e Iesu e uiga i Lana Togiola. Atonu e te manao e valaaulia tamaiti aoga e faailoga mea ua latou mauaina.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 27, o le a le mea na naunau Iesu e fai e ui ina ”[sa] atu lona loto”? (E ui sa Ia lagonaina le mamafa o Lona puapuaga o loo lupe, sa tonu ia Iesu e agai atu i luma i le faataunuuina o Lona faamoemoega.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu 28, o le a le mea na tatalo atu ai Iesu? Na faapefea ona tali mai le Tama Faalelagi? (Faamatala o le ”Ou te … toe tuuina atu foi i ai le mamalu” e atagia mai ai ua i ai le talitonuga atoa o le Tama Faalelagi i Lona Alo o le a Ia faataunuuina le Togiola.)

  • E faapefea ona fesootai upu a Iesu o loo tusia i le fuaiupu 32 ma Lana Togiola?

Faamatala ina ua uma ona faalogo i aoaoga a Iesu, sa fai mai tagata ua latou aoao mai tusitusiga paia e le oti lava le Mesia, ma sa latou fesili po o ai le ”Atalii o le tagata” e tatau ona ”siitia i luga” (Ioane 12:34).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 12:35–36. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu Iesu i la latou fesili.

  • O le a le tala a Iesu e tali atu ai i fesili a tagata? (Sa faasino e le Faaola o Ia lava ”o le malamalama.”)

Ioane 12:37–50

Ua aoao atu e Iesu ia taunuuga o le talitonu ia te Ia ma le le talitonu ia te Ia.

Tata’i le gauai a tamaiti aoga i ata o i luga o le laupapa e faailo mai ai nisi o vavega a Iesu. Valaaulia se tamaitiiti aoga se toatasi e faitau leotele le Ioane 12:11 ma le isi tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 12:37. Fai i tamaiti aoga e mulimuli ai, ma vaavaai mo auala eseese na tali atu ai tagata i vavega sa faia e Iesu.

  • Na faapefea ona tali atu tagata i vavega a Iesu?

  • O le a se upumoni e mafai ona tatou aoao mai i nei tali eseese e uiga i le sootaga o vavega ma le talitonu ia Iesu Keriso? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese, ae ia mautinoa e manino ona o vavega lava latou e le mafai ona tatou talitonu ai ia Iesu Keriso.)

  • E ui a na o vavega e le mafai ona tatou talitonu ai ia Iesu Keriso, ae mafai faapefea ona tosina ai lo tatou faatuatua ia te Ia?

  • Aisea e te manatu ai e talitonu nisi tagata ia Iesu Keriso pe a uma ona vaai pe aoao i Ana vavega ae le talitonu isi?

Otooto le Ioane 12:38–41 i le faamatala atu le mea moni, o nisi tagata sa filifili e le talitonu ia Iesu ua faataunuuina ai valoaga sa faia e le perofeta o Isaia (tagai Isaia 6:9–10; 53:1–3). E ui lava i galuega maoae a le Faaola, sa filifili nisi tagata e faatauaso o latou mata ma faamaaa o latou loto ia te Ia.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 12:42–43. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe aisea na le ”ta’u atu” ai e nisi o taitai Iutaia o e na talitonu ia Iesu fuaiupu 42, pe faailoa atu i luma, lo latou talitonuga.

  • Aisea na le faailoa atu ai i luma e nisi o taitai sili lo latou talitonuga ia Iesu?

  • O le a le uiga o le manao ”i viiga mai tagata e sili nai le viiga mai le Atua”? (fuaiupu 43).

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i nei fuaiupu? Fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa se mataupu faavae talitutusa i le mataupu faavae lenei: O le popole tele i le faamalieina o isi nai lo le faamalieina o le Atua, e mafai ona taofia ai i tatou mai le faalauiloa atu o lo tatou talitonuga ia Iesu Keriso ma Lana talalelei.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i lenei mataupu faavae, fesili atu:

  • O a ni faataitaiga o lenei mataupu faavae i o tatou aso?

  • O a ni auala talafeagai e faaalia ai tatou te talitonu ia Iesu Keriso ma Lana talalelei?

  • O a ni taunuuga lelei e mafai ona oo mai mai le faaalia tatou te talitonu ia Iesu Keriso ma Lana talalelei?

Ina ia saunia tagata e faailoa mai se mataupu faavae o loo aoao mai i le Ioane 12:44–46, fai i ai e mafaufau i se taimi sa le mafai ai ona latou vaai ona o le pogisa faaletino (mo se faataitaiga, se taimi sa latou i ai i se potu pogisa pe o fafo i le po). Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faamatala mai o latou aafiaga, e aofia ai o latou lagona, pe sa i ai i se tulaga e ono lamatia ai, ma pe na faapefea ona fesoasoani le i ai o se malamalama ia i latou.

Afai e talafeagai, tape moli i le potu ae ia i ai pea sina malamalama. Ta’u i ai o le pogisa faaletino e mafai ona fesoasoani tatou te malamalama ai pe faape’i le pogisa faaleagaga.

  • E talitutusa faapefea le i ai i le pogisa faaletino ma le i ai i le pogisa faaleagaga?

  • O le a le matautia e mafai ona oo mai ona o le ola i le pogisa faaleagaga?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Ioane 12:44-46. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe mafai faapefea ona faamanuiaina i latou o e talitonu ia Iesu Keriso.

  • E tusa ai ma le Ioane 12:46, e mafai faapefea ona faamanuiaina i latou o e talitonu ia Iesu Keriso? (A uma ona tali mai le vasega, ki le moli o le potu pe afai na e tapeina. I le faaaogaina o upu a tamaiti, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te talitonu ia Iesu Keriso, e le manaomia ona tatou feola i le pogisa faaleagaga.)

  • E faapefea ona avea Iesu Keriso ma se malamalama? E mafai faapefea e le talitonu ia te Ia ona aveesea ai le pogisa faaleagaga mai le olaga o se tagata? (Tagai foi i le MF&F 50:23–25; 93:36–39.)

Ina ia fesoasoani ia malamalama tamaiti aoga pe na faapefea ona faamouese e Iesu Keriso le pogisa faaleagaga e ala i le aumaia o le malamalama (po o le taitaiga ma le manino) i o tatou olaga, vaevae le vasega i ni vaega taitoalua pe toatolu. Tuu atu i paga taitasi se kopi o le tufaaga lenei.

Ata
tufaaga, Ua Faamouese e Iesu Keriso le Pogisa Faaleagaga

Ua Faamouese e Iesu Keriso le Pogisa Faaleagaga i le Aumaia o le Malamalama

Tusitaiala a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Fou—Lesona 72

O ulutala taitasi nei, talanoaina fesili ia:

  • Mata o a ni mea e talitonu i ai tagata oi le pogisa faaleagaga e uiga i lenei autu?

  • O le a le malamalama ua saunia e Iesu Keriso ma Lana talalelei e uiga i lenei autu?

Autu:

  • O le faamoemoega o o tatou tino faaletino

  • Faafiafiaga ma ala o faasalalauga

  • Aumaia o le filemu ma le fiafia

  • Faaipoipoga ma le aiga

  • Olaga pe a mavae le Oti

Talanoaina o se vasega se tasi o autu o loo lisi i le tufaaga e faaaoga ai fesili o loo avatu ai. Ona valaaulia lea o le vasega e faaaoga ni nai minute e talanoaina ai autu o loo totoe e faaaoga ai fesili nei. (Atonu e te manao e sui nisi o autu nei i ni autu e sili ona talafeauga ma lau vasega.)

A ua lava se taimi, valaaulia se tagata mai vaega taitasi e filifili se autu se tasi mai le tufaaga ma lipoti mai le talanoaga a le vaega i lea autu. Ona fesili lea i le vasega:

  • E mafai faapefea e le mataupu faavae sa tatou faailoa mai i le fuaiupu 46 ona fesoasoani ia tatou malamalama ai pe aisea e ono ese ai la tatou vaai i ni autu patino ma ni faafitauli nai lo isi tagata?

  • O a tulaga na fesoasoani ai le malamalama na aumai e Iesu Keriso ma Lana talalelei ia te oe?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lea a Elder Gerrit W. Gong o le Fitugafulu, lea na ia molimau mai ai i faamanuiaga e maua mai le filifili e talitonu ma mulimuli ia Iesu Keriso.

Ata
Elder Gerrit W. Gong

“O le talitonu o se filifiliga [tagai Mosaea 4:9]. …

”A tatou filifili e talitonu, tatou te malamalama ma ese le auala tatou te vaai atu ai i mea. A tatou vaai ma ola ai i le ala lena, ua tatou fiafia ma olioli i se ala e na o le talalelei lava e mafai ona aumaia” (“Choose Goodness and Joy,” New Era, Aug. 2011, 44).

Otooto le Ioane 12:47–50 i le faamatala atu, na aoao mai Iesu o i latou o e le talitonu i Ana upu ma teena o Ia o le a faamasinoina i upu na Ia fetalai mai ai, o afioga ia a le Tama Faalelagi na tuu atu ia te Ia e fetalai mai ai.

Faasoa atu lau molimau i faamanuiaga sa e maua ona o lou filifili e talitonu ia Iesu Keriso ma Lana talalelei. Valaaulia tamaiti aoga e tusi i a latou api po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, pe faapefea ona latou faaaogaina se tasi o mataupu faavae sa latou aoaoina. Fautuaina le vasega e filifili e talitonu ia Iesu Keriso.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Ioane 12:11, 37. O le ala e mafai ai e vavega ona tosina lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso

Na aoao mai e Peresitene Polika Iaga le ala e mafai ai e vavega ona tosina lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso:

“O vavega, po o nei faaaliga uiga ese o le mana o le Atua, e le mo i latou e le talitonu; ua tuuina mai e faamafanafanaina ai le Au Paia, ma ina ia faamalosia ma faamautuina ai le faatuatua o i latou e alolofa, matatau, ma auauna i le Atua, ae le mo i latou e le talitonu i le Atua” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Polika Iaga [1997], 260).

Ioane 12:27–34. ”O le mea lava lea na ou oo mai ai i lenei itu aso”

Na aoao mai Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i afioga a le Faaola o loo tusia i le Ioane 12:27 ua atagia mai ai Lona gauai atu ma le lotomaualalo a o tulata atu o Ia i le Togiola:

”Ina ua amata ona oo le mamafa le mafaatusalia o le avega i luga o Keriso, sa faamautu ai Lona malamalamaaga ua loa ona i ai i le mea e tatau ona Ia faia nei. Sa amata Lana galuega, ma sa fetalai Iesu: ‘O loo atu nei lo’u loto, pe se a foi se mea ou te fai atu? Lo’u Tama e, faaola mai ia te au ai lenei itu aso.’ Ona, Ia fetalai atu lea, a le o se tagi talatala faaleagaga po o se auala e aoao atu ai ia i latou na faatasi ma ia, na Ia faapea atu ai, ’A e o le mea lea na ou oo mai ai i lenei itu aso.’ (Ioane 12:27.)” (“Gauai Atu,” Liahona, Iulai 1985, 67–69).

Ioane 12:46. O le puipuia e le malamalama ua tuuina mai e Iesu Keriso

Na aoao mai Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le puipuiga e maua mai i le malamalama na saunia e Iesu Keriso:

”O loo tatou feagai ma se taua i le va o le malamalama ma le pogisa. …

”O le Alii o lo tatou malamalama ia, ma o Ia moni foi o lo tatou faaolataga (tagai Salamo 27:1). E faapei o le afi paia sa siosiomia ai tamaiti i le 3 Nifae 17:24), o Lona malamalama foi o se faatusa o le ufifatafata mo le puipuiga i le va o oe ma le pogisa o le fili pe a e ola agavaai ai. E te manaomia lena malamalama. Tatou te manaomia lena malamalama. Ia suesue maeaea i tusitusiga paia ma le Mo Le Malosi o le Autalavou ma faalogo i aoaoga a ou matua ma taitai. Ona e aoao ai lea e faaaoga le malamalama puipui o le talalelei e fai mou” (“Nai le Pouliuli i Lona Lava malamalama e Matua Ofo Ai,” Liahona, Iulai 2002, 71).

Mo nisi faamatalaga i le ”malamalama o Keriso”MF&F 88:7–13. I lana saunoaga “O Le Malamalama o Keriso” (Ensign po o le Liahona, Apr. 2005), na aoao mai ai Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le eseesega i le va o le Agaga Paia ma le ”malamalama o Keriso” (MF&F 88:7). O le malamalama o Keriso o se isi lea punavai o musumusuga e maua e tagata uma. O nisi taimi e faaigoa o le malamalama i totonu po o le silafia o le sa’o ma le sese, o se sane e iloatino ai, o se loto fuatia ifo.