Potutusi
Lesona 2: O Le Ata o le Faaolataga


Lesona 2

O Le Ata o le Faaolataga

Folasaga

Sa faatonuina e Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia faiaoga seminare e tuuina atu se vaaiga aoao puupuu o le ata o le faaolataga i le amataga o tausaga faaleaoaoga taitasi:

“O se vaaiga aoao puupuu o le ‘fuafuaga o le fiafia’ … , afai e tuuina atu i le amataga lava ma toe talanoaina i lea taimi ma lea taimi, o le a matuai aoga lava i au tagata aoao” (“O Le Ata Sili o le Fiafia” [address to CES religious educators, Aug. 10, 1993], si.lds.org; tagai foi Teaching Seminary: Preservice Readings [Church Educational System manual, 2004], 68–74).

Ua saunia e lenei lesona se vaaiga aoao puupuu o le ata o le faaolataga ma taulai atu i le matafaioi tutotonu a Iesu Keriso ma Lana Togiola i lena fuafuaga.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

O le matafaioi a Iesu Keriso i le muai olaga.

Avea o se vaega o le faigalotu, atonu e te manao e valaaulia le vasega e usu ia fuaiupu 1 ma le 4 o le “Ou Te Talitonu ia Iesu” (Viiga, no. 71) po o se isi viiga. Amata le lesona i le fesili:

  • Pe faapefea ona e tali atu pe a fesili mai se tasi ia te oe pe aisea e taua ai Iesu Keriso ia te oe?

Faamatala i le vasega o le lesona o le aso o le a latou aoao ai e uiga i le matafaioi a Iesu Keriso i le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi. Valaaulia i latou e vaavaai mo upumoni a o latou suesue i le aso e mafai ona fesoasoani ia i latou e faamalolosia ai lo latou faatuatua ia Iesu Keriso.

Kopi le siata lenei i luga o le laupapa. Atonu foi e te manao e tufatufa atu e fai matufaaga mo le vasega. (Afai e te tufatufa atu ia tufaaga, fai i le vasega e faauma a latou siata a o e faamaeaina le siata i luga o le laupapa.)

Ata
tufaaga, siata Iesu Keriso

O Iesu Keriso o le totonugalemu o le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi

Tusi lesona a le Faiaoga o le Feagaiga Fou—Lesona 2

Muai Olaga

Olaga Faaletino

Pe a Mavae le Olaga Nei

Tau i ai o le fuafuaga a le Tama Faalelagi e aofia ai vaaiga autu e tolu: (1) o lo tatou muai olaga, lea na muamua i lo tatou fananau mai i la le tino; (2) o lo tatou olaga faitino i le lalolagi; ma lo (3) tatou olaga pe a mavae le olaga nei, lea o le a mulimuli mai i lo tatou oti faaletino.

Valaaulia se tagata e faitau leotele le saunoaga lenei ma fai i le vasega e faalogologo mo ni tapulaa ua tatou iloa i lo tatou muai olaga:

“Sa tatou ola o ni fanau agaga a lo tatou Tama i le Lagi ae tatou te lei fananau mai i lenei lalolagi. Peitai, sa tatou le pei o lo tatou Tama Faalelagi, sa le mafai foi ona tatou avea e faapei o Ia ma olioli i faamanuiaga uma o loo Ia olioli ai e aunoa ma le aafiaga o le ola i le olaga nei ma se tino faitino.

“O le faamoemoega atoa o le Atua—o Lana galuega ma Lona mamalu—o le faia lea ia mafai e i tatou taitoatasi ona olioli i Ana faamanuiaga uma. Sa ia saunia se fuafuaga atoa e faataunuuina ai Lona faamoemoega. Sa tatou malamalama ma taliaina lenei fuafuaga ae tatou te lei o mai i le lalolagi. …

“Ina ia agaigai i luma ma avea e faapei o le Atua, e tatau ia i tatou taitoatasi ona maua se tino ma tofotofoina i se taimi o le olaga faataitai i le lalolagi” Talai Lau Talalelei O Se Taiala mo le Galuega Faafaifeautalai [2004], 48, 49).

  • O a ni tapulaa na tatou i ai i lo tatou muai olaga?

Faamatala ina ua tuuina mai e le Tama Faalelagi Lana fuafuaga o le fiafia, sa tatou aoao ai faapea o le a moomia se faaola e tauaveina lenei fuafuaga. O Lusifelo, o se tasi o fanau agaga a le Tama Faalelagi, sa fouvale i le fuafuaga a le Tama Faalelagi. Na oo ina lauiloa o ia oSatani,o se faaupuga Eperu o lona uiga o le “fili.”

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mose 4:1–3 Fai atu i le vasega ia mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na finauina e Satani mai le Tama Faalelagi.

  • O a mea na finauina e Satani mai le Tama Faalelagi?

  • E tusa ai ma lefuaiupu 2, o le a le tuleiga a le Tama Faalelagi e uiga ia Iesu Keriso?

  • O le a le mea na filifilia Iesu Keriso e fai? (A uma ona tali mai le vasega, tusi le upumoni lea i luga o le laupapa i lalo o le Muai Olaga: Na filifilia Iesu Keriso i le muai olaga e avea ma Togiola o tagata.

Faamatala ina ua uma ona filifilia Iesu Keriso e faatinoina le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi, sa Ia foafoaina le lalolagi lenei lea e mafai ai e tagata taitasi ona maua se tino faitino ma maua ai le poto masani.

Fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Eperu 1:1–2 Valaaulia le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo le matafaioi a Iesu Keriso i le foafoaga o le lalolagi.

  • O le a le matafaioi a Iesu Keriso i le foafoaga o le lalolagi? (Tusi le aoaoga faavae lea i luga o le laupapa i lalo o le Muai Olaga: I lalo o le taitaiga a le Tama Faalelagi, na foafoa ai e Iesu Keriso le lalolagi.

Valaaulia le vasega e mafaufau e uiga i le matagofie o le lalolagi. Atonu e te manao e faaali se tasi pe sili atu foi o ata e faaalia ai le matagofie o le lalolagi.

  • E faapefea e le iloaina na foafoa e Iesu Keriso lenei lalolagi, ma le fia miliona o isi faapea, ona aafia ai ou lagona e uiga ia te Ia?

O le matafaioi a Iesu Keriso i le olaga faitino

Faamatala o le olaga faitino tatou te iloa ai isi tapulaa po o mea e taofia ai i tatou mai le avea e faapei o le Tama Faalelagi ma toe foi atu ai i Lona afioaga. Valaaulia se tasi e faitau leotele le saunoga lea ma fai i le vasega e faalogologo mo ni mea se lua ua tatou oo i ai i le olaga faitino:

“I le olaga faitino tatou te ola i se tulaga e tatau ai ona tatou oti faaletino ma le faaleagaga. Ua i ai i le Atua se tino mamalu, atoatoa e ola pea, o aano ma ivi. Ina ia avea e faapei o le Atua ma toe foi atu i Lona afioaga, e tatau foi ia i tatou ona i ai se tino atoatoa, ola pea o aano ma ivi. Peitai, ona o le Pau o Atamu ma Eva, ua i ai i tagata uma i le lalolagi se tino e le atoatoa, faitino ma o le a oo ina oti. Pe a na leai le Faaola o Iesu Keriso, semanu e faamuta e le oti le faamoemoe uma mo se ola i le lumanai faatasi ma le Tama Faalelagi.

“Faatasi ai ma le oti faaletino, o le agasala o se maagao autu lea e taofia ai i tatou mai le avea e faapei o lo tatou Tama i le lagi ma toe foi atu ai i Lona afioaga. I lo tatou tulaga faaletino e tele ina tatou gauai atu i faaosoosoga, soli poloaiga a le Atua, ma agasala. … E ui o nisi taimi e foliga mai, ae o le agasala e taitai atu ai pea lava i le le fiafia. E matuaia e le agasala ia lagona o le tausalaina ma le maasiasi. Ona o a tatou agasala, e le mafai ai ona tatou toe foi atu e mau faatasi ma le Tama Faalelagi vagana ua muamua faamagaloina ma faamamaina.

“… E faapei o le oti faaletino, e le mafai e i tatou lava ona faatoilaloina aafiaga o le agasala” (Talai Lau Talalelei, 50).

Faamatala, a o lei fanau mai Iesu i le lalolagi, sa faaali atu se agelu ia Iosefa i se miti ina ua ia iloa ua to Maria. Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 1:21. Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na folafola atu e le agelu ia Iosefa.

  • O le a le mea na fai atu le agelu o le a faia e Iesu? (A uma ona tali mai le vasega, tusi le aoaoga faavae lea i luga o le laupapa i lalo o le Olaga Faitino: Na afio mai Iesu Keriso e faasaoina i tatou mai a tatou agasala.

  • O le a le mea na faia e Iesu Keriso ua mafai ai ona faasaoina i tatou mai a tatou agasala?

Ata
O Iesu o loo Tatalo i Ketesemane
Ata
O Le Faasatauroga
Ata
Maria ma le Iesu Keriso Toetu

Aisea E Te Tagi Ai? © 2015 saunia e Simon Dewey. Faaaogaina i le faatagaga a le Altus Fine Art, altusfineart.com.

Faaali ata o O Iesu o loo Tatalo i Ketesemane, O Le Faasatauroga, ma Maria ma le Iesu Toetu (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 56, 57; tagai foi i le LDS.org). Faamanatu i le vasega mafatiaga, maliu, ma le Toetu o Iesu Keriso ua taua faatasi o le Togiola.

  • O le a se ma e tatau ona tatou faia ina ia faasaoina ai mai a tatou agasala e ala i le Togiola a Iesu Keriso? (Tagai i le Galuega 2:38.)

O le matafaioi a Iesu Keriso pe a mavae le olaga nei

Fai i le vasega e mafaufau i se tasi ua maliu. A mavae ni nai minute ona fesili lea:

  • E tusa ai ma lou malamalama i le ata o le faaolataga, o fea o i ai i latou ua maliliu? (Pe a maliu e ulu atu agaga o tagata uma i le lalolagi o agaga. Ina ia faaopoopo i le malamalama o tagata aoga, atonu e te manao e tofi se tagata e faitau leotele le Alema 40:11–14.)

Faaali leata Lagomauina o Iesu (Tusi Ata o le Talalelei, nu. 58; tagai foi LDS.org). Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Peteru 3:18–20; 4:6 Ona fesili atu lea:

  • O le a le mea na fai e Iesu Keriso i le taimi lava na sosoo ma Lona maliu?

Ata
O Le Lagomauina o Keriso

O Le Lagomauina o Keriso, saunia e Carl Heinrich Bloch. Faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito Faalemalo i Frederiksborg Castle in Hillerød, Tenimaka. Aua ne’i kopiina

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:18–19, 30–32. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea sa faia e Iesu Keriso e faataga ai ona folafola atu le talalelei i tagata uma i le lalolagi o agaga.

  • O le a le mea na faia e Iesu Keriso e faatagaina ai le talalelei e folafola atu i tagata uma i le lalolagi o agaga?

  • E faapefea i nei taumafaiga ona faapupula mai ai le alofa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso i tagata uma?

Faasino i le ata o Maria ma le Iesu Toetu(Tusi Ata o le Talalelei, nu. 59; tagai foi LDS.org), ma fesili i le vasega:

  • O le a le mea na tupu i le aso lona tolu ina ua mavae le maliu o le Faaola? (Sa toetu mai o Ia.)

  • O le a le uiga o le toetu? (E toetuufaatasia le agaga ma le tino faitino o se tagata, e le toe tuueseesea lava [tagai MF&F 138:17].)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Korinito 15:20–22 Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe faapefea ona aafia i tatou taitoatasi i le Toetu o Iesu Keriso.

  • O faapefea ona tatou aafia i le Toetu o Iesu Keriso? (A uma ona tali mai le vasega, tusi le aoaoga faavae lea i luga o le laupapa i lalo o le Olaga Pe a Mavae le Olaga Nei: Ona o le Toetu o Iesu Keriso, o le a toetutu ai tagata uma.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Faaaliga 20:12. Ona fesili atu lea:

  • O le a le mea e tupu ia i tatou taitoatasi pe a tatou toetutu?

Faamatala o le tusi o le ola e mafai ona maua ai mafaufauga o se tagata ma ana mea na faatino i le olaga faapea foi ona avea ma faamaumauga na tausisia i le lagi o e amiotonu(see Bible Dictionary, “Book of life”). Faamamafa atu e faamasinoina i tatou e le gata e tusa ai ma a tatou galuega ae tusa ai foi ma o tatou mafaufauga, upu, ma manaoga (tagai Mosaea 4:30; Alema 12:14; 41:3; MF&F 137:9).

(Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e tusi lenei faamatalaga i le laina o a latou tusitusiga paia i autafa o le Faaaliga 20:12. Fai i le vasega e faitau filemu le Ioane 5:22 ma vaavaai pe o ai o le a faamasinoina i tatou.

  • O ai o le a faamasinoina i tatou? (A uma ona tali mai le vasega, tusi le aoaoga faavae lea i luga o le laupapa i lalo o leOlaga Pe a Mavae le Olaga Nei O Iesu Keriso o le a faamasinoina tagata uma.

Faamanatu i le vasega o le faamoemoega taualuga lava o le fuafuaga a le Tama Faalelagi ole saunia lea mo i tatou o le avanoa e maua ai le ola e faavavau, po o le faaeaga, o lona uiga o le avea e faapei o le Tama Faalelagi ma ola faatasi ai ma Ia e faavavau i aiga e faavavau. Atonu e te manao e faaali atu se ata o lou aiga ma faamatala pe aisea e taua ai mo oe le mafai ona ola faatasi ma le Tama Faalelagi ma lou aiga e faavavau.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Ioane 3:16–17. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea e tatau ona tatou faia ina ia maua ai le ola e faavavau.

  • O le a le mea e tatau ona tatou faia ina ia maua ai le ola e faavavau? (Faamatala o le talitonu i le Alo Pele e Toatasi o lona uiga o le faaaoga lea o le faatuatua ia Iesu Keriso ma ola e tusa ai ma Lana talalelei, lea e aofia ai le mauaina o sauniga o le malumalu.)

  • E faapefea ona e aoteleina le Ioane 3:16 o se mataupu faavae? (A uma ona tali mai le vasega, tusi le mataupu faavae lea i luga o le laupapa i lalo o le Olaga Pe a Mavae le Olaga Nei Afai tatou te faaaoga le faatuatua ia Iesu Keriso ma ola e tusa ai ma Lana talalelei, ona mafai lea ona tatou maua le ola e faavavau.

Faamanatu i le vasega le fesili na tuuina atu i le amataga o le vasega: “E faapefea ona e tali atu i se tasi e fesili atu ia te oe pe aisea e taua ai Iesu Keriso ia te oe?” Fai i le vasega e faamatala mai pe mafai faapefea ona latou atinaeina a latou tali i lenei fesili e fuafua i mea sa latou aoaoina i le aso. Atonu foi e te manao e valaaulia nisi tagata e faasoa mai a latou molimau ia Iesu Keriso ma Lana matafaioi i le fuafuaga a le Tama Faalelagi. E mafai ona e faaiu i le faasoa atu foi o lau molimau.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Na osifeagaiga Iesu Keriso e avea ma Togiola

A o i ai i le Au Peresitene o Fitugafulu, na aoao mai ai e Elder Tad R. Callister faapea o Iesu Keriso na filifilia e le Tama Faalelagi ma ulu atu ai i se feagaiga e faataunuuina le Togiola i le fuafuaga a le Tama o le faaolataga:

“I le aufono i le muai olaga na osifeagaiga ai le Faaola ma le Tama e faatino le Togiola. Na tusia e Ioane Teila, ‘O se feagaiga sa faia i le va o Ia ma Lona Tama, lea na Ia ioe ai e togiolaina ia agasala a le lalolagi’ [The Mediation and Atonement (1882), 97], ma o lea na avea ai ma ‘le Tamai Mamoe na fasia mai le faavaega o le lalolagi’ (Faaaliga 13:8; tagai foi Mose 7:47)” (The Infinite Atonement [2000], 74).

I leAperaamo 3:27tatou te faitau ai faapea na faaalia e Iesu Keriso Lona naunautai e faataunuu le matafaioi a le Togiola ina ua Ia fetalai, “O Au lenei, auina atu au.” I le faaalia ai o se manatu e uiga i lea fetalaiga a Iesu Keriso, na aoao mai ai Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O se tasi o na taimi faapitoa na manaomia ai na o ni nai upu itiiti nai lo le tele. E lei ofoina atu lava e se tagata, i ni nai upu itiiti, e faia se mea tele mo le anoanoai e faapei ona faia e Iesu ina ua Ia ofoina atu ma le agamalu o Ia lava e totogiina mo i tatou uma” (Plain and Precious Things [1983], 53).

O le Togiola a Iesu Keriso ua fesoasoani tatou te faatoilaloina ai le agasala ma le oti

Na faamatala e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea o le Togiola a Iesu Keriso ua mafai ai e i tatou ona faatoilalo ia aafiaga o le Pau o Atamu ma Eva, faapea foi aafiaga o a tatou lava agasala.

“O le taunuuga o le solitulafono, na vavaeeseina ai tagata mai le Atua (tagaiRoma 6:23)ma e semanu e faavavau ai pea sei vagana ua maua se auala e motusia ai noataga o le oti. O le a le faaigofie lenei mea, aua o le a moomia ai le taulaga e sui ai a le toatasi o le e leai se agasala, ma o le na te mafaia ona tauaveina i ona luga agasala a tagata uma.

“E faafetaia ai, le faataunuuina ma le lototele e Iesu Keriso o lenei taulaga i totonu o Ierusalema anamua. … Ae peitai sa puapuagatia Iesu ma le loto i ai ina ia mafai ona maua e i tatou uma le avanoa e toe faamamaina ai—e ala i lo tatou faatuatua ia te Ia, salamo ia tatou agasala, ia papatisoina e ala i le pule sao o le perisitua, e ala i le mauaina o le meaalofa faamama o le Agaga Paia e ala i le faamauina faapea ma le taliaina o isi sauniga uma e talafeagai ai ” (“O le Togiola ma le Taua o le Agaga e Tasi,” Ensign or Liahona, Me 2004, 84–85).

O Iesu Keriso o le tagata totonugalemu lea i le ata o le faaolataga.

Na molimau mai Peresitene Gordon B. Hinckley i le taua tele o le avea ai o Iesu Keriso ma totonugalemu i le ata o le faaolataga:

“ O le Togiola a [Iesu Keriso]o le mea silisili ona maoae lea ua tupu i le talafaasolopito o tagata. E leai se mea e ono faatusa i ai. O le vaega silisili lea ona taua o le fuafuaga a le Tama mo le fiafia o Lana fanau. A aunoa ma le togiola, o le a avea le olaga faaletino o se ola e leai sona taunuuga pe i ai se faamoemoe po o se lumanai” (“Mafaufauga Musuia,” Liahona, Sete. 2007, 8; tagai foi Ioane 3:16).

O Iesu Keriso “na faia lalolagi”

O le lalolagi o loo tatou nonofo ai nei e le na o le pau lea o le paneta na foafoaina e Iesu Keriso. E fesoasoani le Eperu 1:1–2ia i tatou ia malamalama faapea o Iesu Keriso, i lalo o le taitaiga a le Atua le Tama, “na faia ia lalolagi.” O le tusi a Mose ua faaalia mai ai o lalolagi na Ia foafoaina e “e le mafaitaulia”(Mose 1:32–33).