Potutusi
Lesona 77: Ioane 17


Lesona 77

Ioane 17

Folasaga

A o le’i puapuagatia le Faaola i Ketesemane, sa Ia ofoina atu Lana Tatalo Faatoga maoae. Sa tatalo o Ia ina ia iloa e Ona soo ma i latou uma o e mulimuli ia te Ia le Tama Faalelagi ma maua le ola e faavavau, ma sa Ia tatalo ia mafai ona tasi i latou faatasi ma Ia ma Lona Tama.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ioane 17:1–8

Ua faalani e Iesu Keriso le Tama Faalelagi i le tatalo

Valaaulia tamaiti aoga e ta’u mai ni tagata lauiloa latou te iloa se mea e uiga i ai. Ona fai lea i ai e ta’u mai ni tagata i o latou olaga e sili ona latou iloaina.

  • O le a le eseesega o le iloa e uiga i se tasi ma le iloaina moni o lena tagata?

  • O le a se mea e manaomia e iloa moni ai se tasi?

  • O ai ni nai tagata e te lagona e taua mo oe ona e iloa atili i ai? Aisea?

Faamatala atu na aoao mai le Faaola e uiga i le taua o le iloa o le Tama Faalelagi ma Ia. Valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo upumoni a o latou suesueina le Ioane 17 o le a fesoasoani latou te iloa ai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le matalalaga o le Ioane 17, ta’u i ai se taimi o le va o le taimi na taumamafa ai le Faaola ma Ona soo i le Tausamaaga Mulimuli ma le taimi na latou ulu atu ai i le Faatoaga i Ketesemane, sa tuuina atu ai e Iesu se tatalo lea ua masani ona lauiloa o le Tatalo o le Faatoga. O se tasi uiga o le upu faapuluvaga o le talanoa atu lea o se tasi e fai ma sui o se isi tagata. O le tulaga lea, sa tulei atu ai Iesu Keriso e fai ma sui o Ona soo, ma sa aioi atu ai ina ia latou maua le ola e faavavau.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 17:1–3 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona faamatala e le Faaola le ola e faavavau.

  • Na faapefea ona faamatala e le Faaola le ola e faavavau?

  • E fua i le fuaiupu 3, e faapefea ona e faaupuina se mataupu faavae lea e aoao atu ai mea e tatau ona tatou faia ia maua ai le ola e faavavau? (E ono faaaoga e tamaiti aoga ni upu eseese, ae ia mautinoa e manino, ina ia maua le ola e faavavau, e tatau ona tatou iloa le Tama Faalelagi ma Lona Alo, o Iesu Keiso.)

Ina ia fesoasoani i le vasega ia malamalama lelei i le uiga o le iloa o le Atua, valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lea a Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

”E ese le iloa e uiga i le Atua ese le iloa o ia. Tatou te iloa e uiga ia te ia pe a tatou aoao o ia o se tagata patino ma o lona faatusa ua foafoaina ai le tagata; pe a tatou aoao o le Alo e foligatasi ma le peresona o lona Tama; pe a tatou aoao o le Tama ma le Alo ua i ai ni uiga auaumama ma mana patino. Ae tatou te iloa i la’ua i le uiga o le maua o le ola e faavavau, pe a tatou fiafia ma iloa mea lava e tasi e pei ona la silafia. O le iloa o le Atua o le mafaufau i mea e mafaufau i ai o ia, lagona mea na te lagonaina, maua le mana o ia te ia, malamalama i upumoni ua ia malamalama ai, ma faia mea na te faia. O i latou ua iloa le Atua e avea e faapei o ia, ma ua i ai lona ituaiga soifua, o le ola e faavavau lea” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:762).

  • E faapefea ona ese le iloaina o le Tama ma le Alo mai le na o le iloa e uiga ia i La’ua?

  • Aisea e le mafai ai e se tagata ona maua le ola e faavavau e aunoa ma le iloaina o le Atua le Tama ma Iesu Keriso?

  • O a ni nai auala e mafai ai ona tatou iloa le Tama ma le Alo?

Otooto le Ioane 17:4–5 i le faamatala atu, sa lipoti atu le Faaola i Lona Tama ua mae’a le galuega sa tuu atu e Lona Tama ia te Ia e fai. Sa Ia ole atu i Lona Tama ia faamamaluina o Ia i le mamalu lava lea e tasi lea sa ia te Ia i le muai olaga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 17:6–8 . Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea sa faia e Ona soo na oo ai ina latou iloa le Faaola.

  • O a mea na fai e le au soo na latou iloa ai le Faaola? (Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e maka ia fasifuaitau ”ua latou talia,” ”ua latou iloa” ma le ”ua talitonu” i le fuaiupu 8.)

Ioane 17:9–19

Ua tatalo le Faaola mo Ona soo

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 17:9. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o ai tonu na tatalo atu ai le Faaola.

  • O ai na tatalo ai le Faaola a ua toeitiiti amata ona Ia faatinoina le Togiola?

  • Aisea e te manatu ai na faamanuiaina le au Aposetolo i le faalogo atu o aioi atu le Faaola mo i latou?

Tusi le Ioane 17:11–18 i le laupapa. Vaevae tamaiti aoga i ni paga. Valaaulia i latou e suesue i fuaiupu nei faatasi ma a latou paga, ma vaavaai mo mea na aioi atu ai Iesu mo Ona soo. Atonu e te manao e valaaulia tagata e faailoga mea ua latou mauaina. A ua lava loa se taimi, fai atu i nisi o le vasega e lipoti mai mea sa latou mauaina i le vasega.

Ta’u i ai na ta’ua e le Faaola faapea, o le a faaauau pea e Ona soo ona ola i se lalolagi leaga na inosiaina i latou.

  • O le a se upumoni e mafai ona tatou aoao mai i le fuaiupu 14–16 e uiga i le ola ai i le lalolagi o ni soo o Iesu Keriso? (A uma ona tali mai tamaiti aoga, tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: I le avea ma soo o Iesu Keriso, ua tatou i ai i le lalolagi ae le ni o i le lalolagi.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le i ai i le lalolagi ae le o ni o le lalolagi?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder M. Russell Ballard

“I le Ekalesia, e mafai ona tatou faaupuina le fuaitau:: ‘Ia i ai i le lalolagi ae le ni o i le lalolagi.’ …

”Atonu ua tatau ona tatou faaupuina le fuaitau … o ni apoapoaiga eseee se lua. Muamua ’Ia i ai i le lalolagi.’ Ia auai; ia logoina. Taumafai ia e malamalama ma ia faapalepale ma talisapaia le eseesega e i ai i tagata. Ia faia ni fesoasoani aoga i tagata e ala i le auauna atu ma auai. Lua, ’Ia le avea ma ni o le lalolagi.’ Aua le mulimuli i ala sese pe gauai atu foi e faataunuu pe talia le mea e le sa’o. …

”E manaomia ona sili atu ona faatosina e tagata o le Ekalesia isi nai lo o le faatosinaina o i tatou. E tatau ona tatou galulue e taofi le peau o le agasala ma le amioleaga, nai lo o le tafiesea e le peau. E manaomia e i tatou taitoatasi ona fesoasoani e foia le faafitauli nai lo o le aloese pe o le le amanaia foi o le faafitauli” (“O Iuga o le Televise,” Liahona, Iulai 1989, 100-101).

  • Aisea e finagalo ai le Alii ia tatou tumau i le lalolagi ae le ni o le lalolagi?

Valaaulia tamaiti aoga e toe galulue ma a latou paga ma mafaufau i se faataitaiga pe mafai faapefea e se tagata ona i ai i le lalolagi ae le o ni o le lalolagi i nofoaga taitasi ia:

  1. I le aoga

  2. Faatasi ma uo

  3. Initoneti

A ua lava loa se taimi, valaaulia ni nai tamaiti aoga e faamatala atu i le vasega ia faataitaiga sa latou mafaufau i ai. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai ni o latou aafiaga i se taimi na latou faatino lelei ai pe o se tasi foi latou te iloa, le i ai i le lalolagi ae le o ni o le lalolagi.

Valaaulia tamaiti aoga e tusi i a latou api po o api talaaga mo le aoaoina o tusitusiga paia se ala patino se tasi o le a latou sailia e mulimuli atili ai i le Faaola e ala i le i ai i le lalolagi ae le o ni o le lalolagi.

Ioane 17:20–26

Ua tatalo le Faaola mo tagata uma o e talia le talalelei

Valaaulia se tamaitiiti aoga e sau i luma o le vasega e faatino se galuega o le a palapala ai ona lima (pei o le faamamaina o solo laupapa pe eli o se mea mai se pesini palapala). Fautuaina le tamaitiiti aoga e taumafai ia tausisia le mama o ona lima a o faia le galuega.

A maea le galuega a le tamaitiiti aoga, fai atu i le tamaitiiti aoga e faaali atu ona lima i le vasega.

  • E mafai faapefea ona faapei lenei gaoioiga o a tatou taumafaiga ia i ai i le lalolagi ae ia le o ni o le lalolagi? (E ui i a tatou taumafaiga sili, e le atoatoa lo tatou mama mai agasala ma mea leaga e tulai mai i le lalolagi.)

  • Afai e le mafai ona tatou mama mai agasala, o a taunuuga o le a iu ina tatou oo i ai? Aisea? (O le a vavaeeseina i tatou mai le afioaga o le Atua e faavavau aua e leai se mea eleelea e mafai ona nofo i Lona afioaga [tagai 1 Nifae 15:33–34].)

Faafetai i le tamaitiiti aoga, ma fai i ai e alu e nofo i lalo.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 17:20–23 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na tatalo atu ai Iesu Keriso.

  • O le a le mea na tatalo ai Iesu Keriso? (Atonu e te manao e fautua atu i tamaiti aoga e maka le upu tasi i soo se taimi e ta’ua ai i fuaiupu 20–23.)

  • O a mea e mafai ai ona tatou tasi ma le Tama ma le Alo? (O faamanuiaga o le Togiola a Iesu Keriso, lea tatou te mauaina e ala i le usiusitai i Ana poloaiga, ma le meaalofa o le Agaga Paia.)

Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: A o tatou o mai ia Iesu Keriso ma maua faamanuiaga o Lana Togiola, ua mafai ona tatou tasi ma le Tama ma le Alo.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

”O le uiga moni o le upu faa-Peretania Atonement o le molimauina e ia lava: at-one-ment, o le aumaia faatasi o mea na valavala pe feeseesea’i” (“O Le Togiola a Iesu Keriso,” Ensign, Mat. 2008, 34–35).

  • Mai mea ua e iloa e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, aisea e te manao ai ia tasi ma i La’ua?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili. Fai i le vasega e faalogologo mo faamanuiaga o le a oo mai ia i latou o e saili ia tasi ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

Ata
Peresitene James E. Faust

“E tatau ona tatou saili ma le naunautai ia le na ona iloa e uiga i le Matai, ae ia taumafai, e pei ona Ia valaaulia mai, ia tasi ma Ia (tagai Ioane 17:21). …

“… O aso o i luma o le a faatumulia i puapuaga ma faigata. Ae faatasi ai ma le faamafanafanaga ua faamautinoa mai o se sootaga patino ma le Atua, o le a tatou maua ai se lototoa toafimalie” (“Ina Ia Matou Iloa Oe,” Ensign, Ian. 1999, 2, 5).

Molimau atu i le taua o le iloaina o Iesu Keriso ma le Tama Faalelagi ma le saili atu ina ia tasi ma i La’ua.

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau pe o le a se mea e mafai ona latou faia ia iloa atili ai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ma faamalosia ai la latou sootaga ma i La’ua.

Valaaulia tamaiti aoga e tusi o latou mafaufauga i a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. A ua lava se taimi, valaaulia ni nai tamaiti aoga e fiafia e faasoa mai o latou mafaufauga ma lagona i le vasega.

Ata
aikona o mau tauloto
Mau Tauloto—Ioane 17:3

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e tauloto le Ioane 17:3, valaaulia i latou e feoai ma feaveai le kata o mau tauloto o loo i ai le fuaitau lea i le vaiaso a sau. Fautuaina i latou e toe iloilo le fuaitau ma faataitai le faiga pe a maua avanoa. Atonu e te manao e fautuaina ia latou taumafai e tauloto atu i se tagata o le aiga ma faamatala i ai lona uiga. I le amataga o le vasega mo nai aso e sosoo ai, valaaulia tamaiti aoga e lipoti mai le tulaga alualu i luma o le taulotoina o lenei fuaitau.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Ioane 17:3. Ia iloa le Atua le Tama ma Iesu Keriso

Ina ia iloa le Tama ma le Alo, e tatau ona i ai so tatou malamalama sa’o ia i La’ua. E toatele tagata ua talitonu o le Atua ma le Aiga Atua e le mafai ona malamalama i ai, ae o se aoaoga sese lea.

Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea:

”O le upumoni aupito silisili ua iloa e le tagata o le, e i ai se Atua i le lagi o le e leai se gataaga ma e faavavau; o ia o le tufuga, o le puipui ma o le e faasaoina mea uma; na ia foafoaina i tatou ma lagi e le mafaatusalia ma sa faauuina ma faatuina se fuafuaga o le faaolataga lea e mafai ai ona tatou agai i luma ma alualu i luma ma avea ai faapei o Ia. O le upumoni e faatatau ia te ia o ia o lo tatou Tama i le lagi, e i ai lona tino o aano ma ivi e mafai ona pa’i i ai e pei foi o le tagata, o ia o se tamalii moni, ma afai tatou te talitonu ma usitai i ana tulafono e mafai ona tatou maua le faaeaga lea o loo ia umia nei. O lenei o le upumoni aupito silisili lena, ma le manatu faavae aupito viia ua iloa e le mafaufau o le tagata” (“The Seven Deadly Heresies” [faeasaite a le Iunivesite o Polika Iaga, 1 Iuni, 1980], 7, speeches.byu.edu).

Ioane 17:12. ”O le atalii o le malaia”

E foliga mai sa faaaoga e Iesu Keiso ia upu ”atalii o le malaia” e faasino atu ai ia Iuta le Sekara, o le ua tuua i le taimi lea ia Iesu ma isi Aposetolo e toasefulutasi ina ia faalataina Iesu i taitai pi’opi’o o Iutaia. Na ta’ua e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ”O Iuta … atonu e le o se atalii o le malaia i le faapea o se tasi ua faamalaiaina e faavavau, ae i le itu o ia o se atalii po o se soo o Satani i lenei olaga. Tagai Mata. 26:21–25” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:765).

Ioane 17:20–23. ”Latou … o e faatuatua ia te au ona o la latou upu”

E ui ina sa amata e Iesu Keriso Lana Tatalo Faatoga i le tatalo atu mo soo o e sa mafuta ma Ia, ae sa Ia faalauteleina Lana tatalo e aofia ai tagata uma o e talitonu ia te ia ”ona o la latou upu.” O tagata o le Ekalesia a le Alii o le a oo ina latou iloa Iesu Keriso e ala i molimau ma aoaoga a Aposetolo. E fesoasoani lenei mea tatou te malamalama ai i le taua o le suesue i aoaoga a le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua i ona po nei. O le upu latou i le fuaiupu 22 e faasino i Aposetolo ma tagata faamaoni o e sa suesueina a latou aoaoga ma ua ogatusa ma i latou e pei ona i ai i latou ma le Alo o le Atua. Mo nisi faamatalaga e faatatau pe mafai faapefea ona ”faaatoatoaina ia tasi” (Ioane 17:23), tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:69.