Potutusi
Lesona 157: Faaaliga 14–16


Lesona 157

Faaaliga 14–16

Folasaga

I se faaaliga, na vaai ai le Aposetolo o Ioane i se agelu o toefuatai mai le talalelei a Iesu Keriso i aso e gata ai. Na ia faalogoina foi se leo mai le lagi o faamatalaina faamanuiaga e oo mai ia i latou o e maliliu ae na faamaoni pea i le Alii. Na vaai Ioane i le faapotopotoina o e amiotonu ma le faapotopotoina o e amioleaga i aso e gata ai, ma faamasinoga a le Atua na liligi mai i luga o e amioleaga.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Faaaliga 14

Ua vaai Ioane i le Toefuataiga o le talalelei ma le faapotopotoina o e amiotonu ma e amioleaga

Tusi le fesili lenei i le laupapa: Mata e mafai ona olioli i le filemu ae ua faatumulia le lalolagi i le amioleaga, mala, ma vevesiga?

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e tali mai i lenei fesili ma faamalamalama mai a latou tali.

Valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo ni upumoni a o latou suesue i le Faaaliga 14–16 lea e mafai ona aumaia ia i latou le filemu a o ola ai i se lalolagi amioleaga ma faigata, i le lumanai ai le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.

Faamalamalama atu, e pei ona tusia i le Faaaliga 14:1–13, na vaai le Aposetolo o Ioane i se faaaliga vaaia e uiga i aso e gata ai. I lana faaaliga vaaia, na ia vaaia ai mala o le a oo mai i luga o e amioleaga. Na ia vaaia foi le mea o le a aumaia ai le filemu i e amiotonu.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 14:1–5. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na vaai Ioane o le a tupu i aso e gata ai.

  • O le a le mea na vaai Ioane o le a tupu i aso e gata ai?

Faamanatu atu i tamaiti aoga o le 144,000 o faitaulaga sili o ituaiga e sefululua o Isaraelu o e o le a faauuina mai malo uma e aveina atu le talalelei ma aumai tagata i le Ekalesia (tagai Faaaliga 7:4–8; MF&F 77:11).

  • E tusa ai ma fuaiupu 4–5, na faapefea ona faamatala e Ioane faitaulaga sili e 144,000 o e o le a aveina atu le talalelei i le lalolagi atoa? (Faamalamalama atu o le fuaitau “e le’i leaga i fafine” [fuaiupu 4] o lona uiga sa nofo mama i latou, o le fuaitau “e le iloa foi se pepelo i o latou gutu” [fuaiupu 5] o lona uiga sa faamaoni ma moni a’ia’i, ae o le fuaitau “e le pona” [fuaiupu 5] o lona uiga na mama i latou mai agasala.)

  • Aisea e te manatu, o le a fesoasoani ai le nofo mama, faamaoni, ma le mama mai agasala, i faitaulaga sili e 144,000 e ave atu le talalelei i isi?

Faamalamalama atu, i le taimi o le faaaliga vaaia a Ioane e uiga i aso e gata ai, sa ia vaaia ai ni agelu se toatolu. Valaaulia ni tamaiti aoga se toatolu e fai ma sui o agelu e toatolu (e mafai lava ona nonofo pea nei tagata aoga i o latou nofoaga). Valaaulia le tamaitiiti aoga o loo fai ma sui o le agelu muamua e faitau leotele le Faaaliga 14:6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea na i ai i le agelu.

  • O le a le mea na i ai i le agelu?

Valaaulia le tamaitiiti aoga o loo fai sui o le agelu muamua e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:36–37. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na fai e le agelu i le talalelei e faavavau.

  • O le a le mea na fai e le agelu i le talalelei e faavavau?

Ata
O Moronae o loo Faaali Mai ia Iosefa Samita i totonu o Lona Potu

Faaali atu le ata o Moronae o loo Faaali ia Iosefa Samita i totonu o Lona Potu (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 91; tagai foi i le LDS.org). Fai atu i se tamaitiiti aoga e toe faamatala le mea na tupu i le taimi o le asiasiga muamua a Moronae ia Iosefa Samita. (Afai e manaomia ona toe faamanatu i tamaiti aoga ia nei mea na tutupu, e mafai ona e valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Talafaasolopito—Iosefa Samita 1:29–35.)

  • I lalo o le taitaiga a le Atua, o le a le mea na tuuina mai e Moronae ia Iosefa Samita lea na fesoasoani e toefuatai mai ai le talalelei i le lalolagi? (O le faamaumauga o loo i ai le Tusi a Mamona.)

Ata
Malumalu o Sate Leki

Faaali atu se ata o se malumalu o loo i ai i luga se faatagata o le agelu o Moronae, e pei o le Malumalu o Sate Leki o loo maua i le Tusi Ata o le Talalelei (nu. 119; tagai foi LDS.org).

  • Aisea e te manatu ua tuu ai le faatagata o le agelu o Moronae i luga o le tele o a tatou malumalu?

Faamalamalama atu, i se saunoaga i le konafesi, na sii mai ai e Peresitene Gordon B. Hinckley le Faaaliga 14:6 ona tautino mai lea, “Ua oo mai lena agelu. O lona igoa o Moronae” (“Tumau i le Ala—Tausi le Faatuatuaga,” Liahona, Ian. 1996, 70). O le agelu foi e mafai ona fai ma sui o le toatele o avefeau eseese faalelagi, e aofia ai Moronae, o le na fesoasoani i le Toefuataiga i aso e gata ai o le talalelei a Iesu Keriso (tagai Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:529–31; tagai foi MF&F 13; 110:11–16; 128:20–21).

Valaaulia le tamaitiiti aoga o loo fai ma sui o le agelu muamua e faitau leotele le Faaaliga 14:7. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le tala na fai mai e le agelu.

  • O le a le tala a le agelu na fai mai?

  • O le a le uiga o le fuaitau “ua oo mai le ituaso o lana faamasinoga”? (O le a oo mai le taimi o le a faamasino ai e Iesu Keriso tagata uma o le lalolagi. O Ana faamasinoga o le a faia i le taimi o le Afio Mai Faalua [tagai Malaki 3:1–5] ma i le Faamasinoga Mulimuli [tagai 2 Nifae 9:15].)

  • E tusa ai ma mea ua tatou aoaoina, o le a se mafuaaga se tasi ua toefuatai mai ai e le Atua le talalelei a Iesu Keriso? (E tatau ona faailoa mai e tamaiti aoga le upumoni lenei Ua toefuatai mai e le Atua le talalelei a Iesu Keriso e saunia ai tagata o loo nonofo i le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.)

  • O a ni auala e saunia ai e le talalelei a Iesu Keriso ia tagata mo Lona Toe Afio Mai Faalua?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto po o a ni auala ua fesoasoani ai le talalelei toefuataiga a Iesu Keriso e aumaia ia i latou le filemu a o ola ai i se lalolagi amioleaga ma le vavao. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai o latou manatu i le vasega.

Valaaulia le tamaitiiti aoga o loo fai ma sui o le agelu lona lua e faitau leotele le Faaaliga 14:8 ma le tamaitiiti aoga o loo fai ma sui o le agelu lona tolu e faitau leotele le Faaaliga 14:9–11. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na fai mai ai agelu.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 8, o le a le mea na fai mai ai le agelu lona lua? (Faamalamalama atu o le tasi uiga o le fuaitau “ua pau Papelonia” o le a oo mai le aso o le a muta ai le amioleaga o le lalolagi.)

  • E faapefea ona aumaia ia i tatou le filemu i le iloa o le a faamuta le amioleaga o le lalolagi?

  • E tusa ai ma fuaiupu 9–11, o le a le tala a le agelu lona tolu na fai mai, o le a tupu ia i latou o e filifili e mulimuli “i le manu feai” (fuaiupu 9), po o Satani?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele saunoaga nei mai le Perofeta o Iosefa Samita. Fai atu i le vasega e faalogologo mo le ala na faamalamalama mai ai e le Perofeta le tigaina o le a oo i ai e amioleaga pe a latou oti.

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“O le tiga matautia o agaga ua o ese atu i le lalolagi o agaga, le mea lea latou te o atu i ai pe a mavae le oti, o le iloa lea ua latou le mauaina le mamalu ua fiafia ai isi ma sa ono mafai ona o latou fiafia ai foi, ma o i latou lava e tuua’ia” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 238).

“O le tagata o ia lava lona faapologa ma lona faasalaga. pei o le faamatalaga, Latou te o atu i le lepa e mu ai le afi ma le teio [tagai Faaaliga 21:8]. O le tiga o le le fiafia i le mafaufau o le tagata, e manino e pei o se lepa ua mu i le afi ma le teio” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita, 239).

  • E tusa ai ma le saunoaga a le Perofeta o Iosefa Samita, o le a le mea o le a avea ma vaega o le tiga lea o le a oo i e amioleaga pe a latou maliliu?

Faailoa atu, ina ua iloa le mea o le a oo i e amioleaga pe a latou maliliu, ona faalogoina lea e Ioane se leo mai le lagi o faamatala mai le mea o le a oo i e amiotonu pe a latou maliliu.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 14:12–13. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea o le a oo i e amiotonu pe a latou maliliu.

  • O le a le mea o le a oo i e amiotonu pe a latou maliliu?

  • O le a lou manatu i le uiga o le, o le a latou “malolo i a latou galuega”? (fuaiupu 13).

  • E faapefea ona e aoteleina ia aoaoga a Ioane i fuaiupu 12–13 o se mataupu faavae? (E ono faaaoga e tamaiti aoga ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa mai se mataupu faavae e tutusa ma lenei: Afai tatou te ola amiotonu, o le a faapea ona faamanuiaina i tatou mo a tatou galuega ma malolo mai a tatou galuega pe a tatou oti.)

  • E mafai faapefea ona aumai e lenei mataupu faavae le filemu ia i tatou ae o loo siomia i tatou i mea leaga?

Mafaufau e faasoa atu lau molimau i le taua o le filifili e ola amiotonu i se lalolagi amioleaga. Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto i mea e mafai ona latou faia i o latou olaga ia mautinoa ai o le a latou le puapuagatia i le tigaina o le amioleaga ae ia olioli i le filemu o le amiotonu. Valaaulia i latou e faatino ia soo se uunaiga latou te maua.

Aotele le Faaaliga 14:14–20 i le faamalamalama atu, na faamatala mai e Ioane ni seleselega se lua. I lana faaaliga vaaia, na vaai ai Ioane i le taimi o le seleselega muamua o le a faapotopotoina ai e amiotonu mai e amioleaga (tagai fuaiupu 14–16) ma i le taimi o le seleselega lona lua o le a faapotopotoina ai e amioleaga ma iu ina faaumatiaina (tagai fuaiupu 17–20).

Faaaliga 15–16

Na vaai Ioane i e amiotonu i le malo selesitila ma mala e fitu i aso e gata ai

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 15:1. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le isi mea na vaai Ioane o tupu i aso e gata ai. Valaaulia tamaiti aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Faamalamalama atu, e pei ona tusia i le Faaaliga 15–16, na faamatalaina e Ioane ia mala e fitu o le a faatigaina ai e amioleaga i aso e gata ai. Ae peitai, a’o le’i ona faamatalaina nei mala, na taofi e Ioane, ae toe ta’u mai faamanuiaga o le a maua e e amiotonu. Aotele le Faaaliga 15:2–4 i le faamalamalama atu, na vaai Ioane i se faaaliga vaaia e uiga ia i latou o e o le a faatoilaloina Satani ma viia le Atua i le malo selesitila.

Tusi i le laupapa ata o ni koneteina laumiumi po o ni ipu faaofuofu se fitu, ma faanumera i le 1 e oo i le 7 (pe tau lava o le tusi o numera i luga o le laupapa). Faamalamalama atu, i lana faaaliga vaaia, na vaai ai Ioane i koneteina laumiumi po o ni ipu faaofuofu se fitu, na i ai i totonu mala e fitu.

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e auauai i le faitauina leotele o le Faaaliga 16:2–4, 8–12, 16–21. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona faamatala mai e Ioane ia mala e fitu. Taofi pe a uma ona faamatala taitasi mai ia mala, ma valaaulia se tamaitiiti aoga e tusi le mala i le laupapa i lalo o le koneteina (po o le numera) e faatatau i ai.

A uma ona faitau e se tamaitiiti aoga le faamatalaga a Ioane e uiga i le mala lona tolu, ia valaualia se tagata aoga e faitau leotele le Faaaliga 16:6. Fai atu i le vasega e vaavaai mo le mafuaaga e tasi o le a puapuagatia ai tagata i lenei mala i aso e gata ai.

  • O le a le mafuaaga e tasi o le a puapuagatia ai tagata i lenei mala?

A uma ona faitau e se tamaitiiti aoga le faamatalaga o le mala lona ono, ia faamalamalama atu, i le taimi o le mala lenei, o le a faapea ona matutu ai le Vaitafe o Eufirate e saunia ai mo le faapotopotoina o tupu o le lalolagi mo le taua i Amaketo (tagai Faaaliga 16:12–16; tagai foi Sakaria 12:11). I le iuga o lenei taua, o le a faaali mai ai le Faaola i tagata i Ierusalema (tagai MF&F 45:47–53) ma i tagata uma o le lalolagi (tagai Mataio 24:30; MF&F 101:23).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 16:15, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo le mea e mafai ona tatou faia ina ia saunia ai mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. Faamalamalama atu o le fuaitau “tausi i ona ofu, ina ne’i savali o ia e le lavalava” e faatatau i le saunia faaleagaga.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 15, o a ni mea e mafai ona tatou faia e saunia ai mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso le Faaola? (E tatau ona faailoa mai e tamaiti aoga le mataupu faavae lenei: Afai tatou te mataala ma saunia faaleagaga, o le a faapea ona tatou saunia mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.)

  • O a nisi o auala e mafai ona tatou saunia ai faaleagaga?

Molimau atu e alofa le Alii i Ona tagata ma finagalo ia tatou saunia mo Lona Afio Mai Faalua. Uunai tamaiti aoga ia mataala ma saunia faaleagaga ina ia mafai ona latou maua faamanuiaga a le Alii.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Faaaliga 14:8. “Papelonia … , o le aai tele”

“O Papelu na faavaeina e Nimarota ma o se tasi o nuu aupito leva i le laueleele o Mesopotamia po o Senara (Kenese 10:8–10). Na faaeseeseina e le Alii ia gagana i le taimi na fauina ai e tagata le Olo o Papelu (Kenese 11:1–9; Eteru 1:3–5, 33–35). Na avea mulimuli ane Papelonia ma laumua o Nepukanesa. Na ia fausia se nuu tele lea o loo i ai lava i le taimi nei mea na faaleagaina. Na avea Papelonia ma nuu na sili ona amioleaga ma talu mai lena taimi ua faatusa i ai le amioleaga o le lalolagi” (Guide to the Scriptures, “Babel, Babylon,” scriptures.lds.org).

Faaaliga 16:15. “Amuia le mataala, ma tausi i ona ofu”

Na faatatau e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le fuaitau “tausi i ona ofu” (Faaaliga 16:15) i “laei o le malumalu, laei o le perisitua paia, e faatusa i ofutalaloa o le amiotonu lea e ao ona faaoofu ai e le au paia i latou lava pe afai latou te fia maua le ola e faavavau.” Ona ia aoao mai lea o le mea lenei e faatatau i lenei fuaitau:

“O le faaleagaina o ofu o se tagata, i lona uiga moni ma faafaatusa, o le le usitaia lea o le tulafono a le Alii, ae o le tausia o ofu o se tagata (Faaaliga 16:15) o le tausia lea o poloaiga ma agavaa ai mo ofutalaloa o le amiotonu lea e faaofuina ai tagata selesitila” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:454–55; tagai foi Faaaliga 3:3–5).

Faaaliga 16:16. Faapotopotoina i Amaketo

“O le igoa Amaketo e sau mai i le upu Eperu Har Megiddon, o lona uiga o le ‘mauga o Mekito.’ O le vanu o Mekito o loo i le vaega i sisifo o laufanua valevalenoa o Esdraelon, e limasefulu maila (valusefulu kilomita) i matu o Ierusalema, ma o le tulaga lea o nisi o taua leaga lava i taimi o le Feagaiga Tuai. O se feeseeseaiga tele ma mulimuli o le a faia e latalata i le taimi o le Afio Mai Faalua o le Alii e ta’ua o le taua o Amaketo ona o le a amataina i le nofoaga lava e tasi. (Tagai Esekielu 39:11; Zakaria 12–14, ae maise lava le 12:11; Faaaliga 16:14–21.)” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Amaketo,” scriptures.lds.org). O le taua o le a amatalia i Har Megiddon [Mauga o Maketo] o le a sosolo atu i Ierusalema.