Potutusi
Folasaga i le Faaaliga a Sagato Ioane le Paia


Folasaga i le Faaaliga a Sagato Ioane le Paia

Aisea e suesueina ai lenei tusi?

I le avea ai “o le Faaaliga a Iesu Keriso” (Faaaliga 1:1), o lenei tusi e taua i nisi o taimi o le Apokalifa, i le faa Eleni o lona uiga o se faaaliga, faailoa, po o le faailoaga o se mea o loo natia (tagai i le Taiala i Tuaitusiga Paia, “Faaaliga a Ioane”). O le tusi lenei o se faailoaga o le Alii o Iesu Keriso ma se faaaliga o Lana pule, mana, ma le matafaioi tulaga ese i le ata o le faaolataga a le Tama. Ua faaalia foi e le tusi le tele o faamatalaga taua e uiga i mea e tutupu e tau atu i le Afio Mai Faalua ma le Meleniuma.

O le suesueina o le tusi o Faaaliga e mafai ona fesoasoani ai i tamaiti aoga ia maua se malamalamaaga loloto e uiga i le Alo toetu ma faamamaluina o le Atua ma Ana feutagaiga ma le fanau a le Atua, i le aluga o augatupulaga o le talafaasolopito o le lalolagi, ae maise lava i aso e gata ai. O loo faasafua mai e lenei tusi se savali o le faamoemoe i e amiotonu ma e mafai ona uunaia ai tamaiti aoga ia tumau faamaoni i a latou molimau i le Faaola i le ogatotonu o sauaga ma tofotofoga.

O ai na tusiaina lenei tusi?

O le Aposetolo o Ioane, le soo pele o Iesu Keriso, o le tusitala lea o le tusi lenei. Ua faamautu mai e le Tusi a Mamona, sa muai faauuina Ioane e tusi ia mea na faamaumauina i le tusi o Faaaliga (tagai 1 Nifae 14:18–27; Eteru 4:16).

O anafea ma o fea foi na tusia ai lenei tusi?

O le tusi o Faaaliga na tusia i se vaitaimi na feagai ai le au Kerisiano ma aoaoga pepelo, faatalale, ma sauaga matuia (tagai Faaaliga 1:9; 2:4, 10, 14–15; 3:16; 6:9). O lenei sauaga atonu na oo mai i lima o taitai Roma i le luasefulu tausaga mulimuli o le seneturi muamua T.A. Sa tusi mai Ioane mai le motu o Patamo i le Aegean Sea [Sami Itieni], e tusa ma le 60 maila (100 kilomita) i sautesisifo o Efeso (tagai Faaaliga 1:9).

O ai na tusi i ai, ma pe aisea foi?

Sa tusia e Ioane se savali o le faamoemoe ma faamalosiauga i le Au Paia o ona vaitaimi (tagai Faaaliga 1:4, 11) ma i latou i aso e gata ai. O mataupu muamua e tolu o le Faaaliga sa tusia faapitoa i paranesi e fitu o le Ekakesia i Asia Minor (tagai Faaaliga 1:4, 11; 2–3). Ona o le malosi o sauaga, sa matuai manaomia ai e le Au Paia le savali faamalosiau na maua i le Faaaliga. O se faaopopoga, na molimau le perofeta o Nifae “ua faauuina e le Alii le Atua le aposetolo” o Ioane e tusi e uiga i le iuga o le lalolagi (1 Nifae 14:25) ma o ana upu o le a oo mai i nuuese ma le aiga o Isaraelu i aso e gata ai (tagai 1 Nifae 13:20–24, 38; 14:19–27).

O a nisi o vaaiga iloga o lenei tusi?

Na tautino mai e Iosefa Samita: “O le tusi o Faaaliga o se tasi o tusi aupito sili ona manino na musuia e le Atua ina ia tusia” (i le History of the Church, 5:342). E ui ina tamaoaiga i mea faafaatusa ma faailoga lea e le o taimi uma e faigofie ai i le aufaitau o aso nei ona malamalama i ai, ae o autu o lenei tusi e faigofie ma musuia.

Na faamatala e Ioane tulaga o le Ekalesia i ona vaitaimi (tagai Faaaliga 2–3) ma na tusi e uiga i mea na tutupu i le taimi ua tuanai ma i le lumanai (tagai Faaaliga 4–22). O le tusi o Faaaliga o loo i ai se tasi o fuaitau itiiti i tusitusiga paia o loo faamatalaina ai le Taua i le Lagi i le muai olaga (tagai Faaaliga 12:7–11) ma tuuina mai se vaaiga aoao musuia o le talafaasolopito o le lalolagi, ae ua faapitoa le gauai atu i aso e gata ai ma le Meleniuma. O ona autu taua lava ua aofia ai le matafaioi a Iesu Keriso i le faatinoina o le fuafuaga a le Atua, o le aao o le Atua i le talafaasolopito o le lalolagi, o le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso ma le faaumatiaina o le leaga, ma le folafolaga o le a iu lava ina avea le lalolagi ma selesitila. O loo faamalamalama mai foi i le tusi, o le a i ai “se manumalo tumau o le lelei i le leaga … [ma] le malo o le Atua i malo o tagata ma Satani” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Faaaliga a Ioane”).

Otootoga

Faaaliga 1–3 Ua vaai Ioane i se faaaliga vaaia o Iesu Keriso. Ua ia tusia ni savali taitasi i ekalesia e fitu i Asia; o nei savali ua aofia ai le viia, apoapoaiga, ma folafolaga i le Au Paia faamaoni i paranesi taitasi.

Faaaliga 4–11 Ua vaai Ioane i se faaaliga vaaia i le nofotupu o le Atua i le malo selesitila, o le Tamai Mamoe a le Atua, ma se tusi ua faamaufaailogaina i faamaufaailoga e fitu. Ua vaai Ioane i faaaliga vaaia e faatatau i le tatalaina o faamaufaailoga taitasi e fitu. O i latou o e i ai le faamaufaailoga a le Atua i o latou muaulu, o le a maua le puipuiga a le Atua i aso e gata ai. Ua vaai Ioane i taua, mala, ma le tele o isi mea e tutupu i aso e gata ai, ia o le a oo mai muamua i le Afio Mai Faalua o le Allii.

Faaaliga 12–16 Ua vaai Ioane i se faaaliga vaaia i le Taua i le Lagi i le muai olaga ma lona faaauauga i le lalolagi. Ua aoao mai o ia, e taumafai malosiaga leaga e faaumatia le malo o le Atua i luga o le fogaeleele. I aso e gata ai, o le a toefuatai mai ai le talalelei i le lalolagi i lona atoatoa e ala i auaunaga faaagelu. O le a faia tapenaga mo le taua o Amaketo.

Faaaliga 17–22 O le a salalau atu Papelonia faaleagaga i le lalolagi atoa. A uma ona faapotopotoina le Au Paia amiotonu, o le a pau Papelonia ma tagitu’i ai i latou e lagolagoina o ia. O le a valaaulia e amiotonu i le tausamaaga o le faaipoipoga a le Tamai Mamoe a le Atua. O le a saisaitia Satani, o le a amatalia le Meleniuma, ma o le a nofotupu lava Keriso i le lalolagi. O le a faamasinoina e ua oti. O le a maua e le lalolagi lona mamalu faaselesitila.